Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora raspravio je na 32. sjednici održanoj 12. lipnja 2019. godine Izvješće o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, aktom od 26. travnja 2018. godine. 

Odbor je navedeno Izvješće razmatrao kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je Glavni državni odvjetnik iznio kako izvješće daje cjelovit uvid u rad Državnog odvjetništva, u kretanje i strukturu prijavljenog kriminaliteta u Republici Hrvatskoj, te pokazatelje o uspješnosti u postupcima, o materijalnom i kadrovskom stanju u  državnom odvjetništvu, kao i prijedloge u cilju unaprjeđenja rada institucije državnog odvjetništva.

U svim državnim odvjetništvima (DORH, USKOK, 15 županijskih državnih odvjetništava i 22 općinska državna odvjetništva) na dan 31. prosinca 2017. godine bile su zaposlene ukupno 1754 osobe. Od svih 613 državnoodvjetničkih dužnosnika, koliko ih je bilo na dužnosti zaključno s 31. prosincem 2017. godine, njih 420 ili 68,52% su žene. No, mnoga su radna mjesta nepopunjena, što značajno otežava rad državnih odvjetništava. 

Ministarstvo pravosuđa je za rad DORH-a u 2017. godini odobrilo sredstava u ukupnom iznosu od 60.740.494,00 kuna, za rad USKOK-a u iznosu od 25.863.759,00 kuna, za rad svih 15 županijskih državnih odvjetništava u ukupnom iznosu od 91.717.493,00 kune, dok su za rad svih 22 općinska državna odvjetništva odobrena sredstva u ukupnom iznosu od 170.416.500,00 kuna. 

U 2017. godini sva državna odvjetništva opremljena su novim računalima, no još uvijek nedostaju prijenosna računala, pisači, skeneri te diktafoni i setovi za prijepis. Prostorni uvjeti za rad državnih odvjetništava i nadalje predstavljaju veliki problem.

Tijekom 2017. godine državna odvjetništva zaprimila su ukupno 38.591 kaznenu prijavu protiv poznatih počinitelja, što ukazuje na manji pad prijava od 1,7% u odnosu na 2016. godinu, kada je bilo zaprimljeno 39.244 prijava, a zabilježen je i pad kaznenih prijava protiv maloljetnih počinitelja. Zaprimljeno je 29.313 prijava protiv nepoznatih počinitelja, što je 2,2% manje nego u ranijem razdoblju.

U strukturi odluka povodom kaznene prijave, najveći postotak (48,9%) odnosi se na odbačaj kaznene prijave, slijede optužnica (37,8%) te rješenje o provođenju istrage (10,4%). Također, zadržan je vrlo visok postotak potvrđenih optužnica od strane optužnog vijeća (96,7%). U prvom stupnju donesene su presude u odnosu na 14.437 odraslih počinitelja, od čega 13.103 osuđujućih presuda, čime je zadržana visoka razina uspješnosti u postupku i iznosi 90,8%,  zatim 884 oslobađajućih presuda (6,1%) te 450 odbijajućih presuda (3,1%). U strukturi kaznenih sankcija po prvostupanjskim presudama prevladavaju uvjetne osude (75,1%), dok su zatvorske kazne izrečene za 13,8% počinitelja, rad za opće dobro za 9,2%, novčane kazne za 1,8%. Što se tiče strukture kriminaliteta, najveći postotak čine kaznena djela protiv imovine (32,7%), protiv osobne slobode (16,4%) i protiv gospodarstva (8,5%).

U raspravi je izražena zabrinutost zbog sve veće prisutnosti govora mržnje na društvenim mrežama, javnim skupovima, medijima, te istupima pojedinih javnih osoba, odnosno kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mržnju iz čl. 325 Kaznenog zakona. Najčešća meta govora mržnje je srpska nacionalna manjina no često se etiketira romske nacionalne manjina i skupine građana zbog njihovog spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta. Zamijećeno je kako se u pojedinim javnim ustanovama, medijima, vjerskim objektima negiraju ili javno odobravaju kaznena djela genocida, a na taj način se potiče nasilje ili mržnja protiv pripadnika određenih skupina građana zbog njihove različitosti. 

Ukazano je na ovlasti državnog odvjetništva kao tužitelja u prekršajnim predmetima, za prekršajna djela za koje policija kao ovlašteni tužitelj ne podnese optužni prijedlog. Uočava se neujednačeno postupanje državnog odvjetništva u odnosu na 2015.g i 2016.g. Naime, državno odvjetništvo je tada zbog pozdrava „za dom spremni“  podnosilo optužne prijedloge ukoliko isti ne bi bili podneseni od policije. Glavni državni odvjetnik istaknuo je da se ne radi o ustaljenoj praksi već o nekoliko slučajeva, te da je državno odvjetništvo neovisno u svom radu, te svaki slučaj posebno ispituje i odlučuje o postupanju. 

Pučka pravobraniteljica pohvalila je suradnju s državnim odvjetništvom, no ukazala je da u četiri predmeta vezana uz postupanje policije prema migrantima nije dobila nikakav odgovor državnog odvjetništva. Glavni državni odvjetnik odgovorio je da pučka pravobraniteljica sukladno propisima nije tijelo koje se izvještava o radnjama i tijeku postupanja državnog odvjetništva. 

U raspravi je ukazano na postupke zbog ratnih zločina za koje su okrivljeni pripadnici srpske nacionalne manjine. Iako su bila uhićenja i istrage te su podignute optužnice, kampanje vezane uz te postupke ne jenjavaju. Sve to predstavlja neku vrstu pritisaka osobito što se neki ugledni građani etiketiraju kao ratni zločinci, što predstavlja rizik za sigurnost i pravnu sigurnost građana. Vode se postupci i zbog ratnih zločina prema srpskom stanovništvu, no postoji bojazan da će žrtve biti uskraćene za zadovoljštinu. 

Izvan sudskim rješavanjem sporova sklapanjem nagodbi značajno su smanjeni troškovi postupka te je sklopljeno 1860 nagodbi od ukupno podnesenih 7.636 zahtjeva. Budući da se na naveden način najučinkovitijem i najbrže rješavanju sporova predloženo je praćenje razloga u slučajevima u kojima nije došlo do sklapanja nagodbi po pojedinim vrstama predmeta.  

U odnosu na prikazanu statistiku ukazano je da u izvješću nema podataka o broju zaposlenih osoba s invaliditetom.
  
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 „ZA“ i 2 „SUZDRŽANA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o radu državnog odvjetništva Republike Hrvatske za 2017. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Anu Komparić Devčić, potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Prof.dr.sc. Milorad Pupovac