Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 4. sjednici, održanoj 10. prosinca 2020. godine Prijedlog zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora ponijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. studenoga 2020. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju ministrica kulture i medija rekla je da je važeći Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima iz 2003. višekratno mijenjan i dopunjavan, da se način korištenja autorskih djela i predmeta zaštite srodnih prava bitno izmijenio u kontekstu razvoja digitalnih i informacijskih tehnologija, te se pokazalo potrebnim osuvremeniti pravni okvir za zaštitu autorskog prava i srodnih prava i prilagoditi digitalnom društvu, zbog čega pristupilo izradi novog zakona. Predloženim zakonom se na nacionalnoj razini nastoje osigurati bolji pravni instrumenti za daljnji razvoj kreativnih, kulturnih i medijskih industrija koje znatno doprinose nacionalnom i europskom gospodarstvu. Također, on ima za cilj prilagoditi postojeći pravni okvir tehnološkom razvoju koji je izmijenio način stvaranja, proizvodnje, distribucije i iskorištavanja autorskih djela i predmeta zaštite srodnih prava te u formalnom smislu uskladiti nacionalni propis koji uređuje područje autorskih prava i srodnih prava s odredbama Direktive 201/790 i Direktive 2019/789, koje unose novine u ovom pravnom području. Pitanja koja se uređuju predloženim zakonom temeljem Direktive 2019/790 su otklanjanje dosadašnje pravne nesigurnosti vezane za određena korištenja iznimaka i ograničenja od autorskog i srodnih prava u kontekstu novih načina korištenja autorskih djela i drugih zaštićenih sadržaja i njihova prilagodba digitalnom i prekograničnom okruženju, te poboljšanje praksi licenciranja i osiguravanja šireg pristupa zaštićenom sadržaju, što se odnosi na znanstvene i obrazovne sadržaje i kulturnu baštinu. Direktiva 2019/789 ima za cilj osigurati povoljnije uvjete za širenje u državama članicama EU-a televizijskih i radijskih programa koji potječu iz drugih država članica na način da se olakša licenciranje autorskog prava i srodnih prava. U predloženom zakonu na odgovarajući način utvrđuje se primjena načela zemlje podrijetla kada organizacije za emitiranje žele prekogranično pružati određene internetske usluge kao prateće usluge radiodifuzijskom emitiranju, proširuje se obavezno kolektivno ostvarivanje prava na sve vrste reemitiranja programa i uvode se jasna pravila reguliranja autorskog i srodnih prava u situacijama prijenosa programskih signala putem tehničkog postupka izravnog protoka. Isto tako, izvršene su i određene izmjene i dopune uređenja pojedinih pitanja temeljem uočenih problema ili nedostataka u primjeni dosadašnjeg propisa, a također su uvedena i određena jezična i nomotehnička poboljšanja teksta. Propisuje se i novo pravo srodno autorskom pravu za izdavače informativnih publikacija. Jasno se propisuje i odgovornost davatelja usluga dijeljenja sadržaja putem interneta za zaštićene sadržaje koji se putem njihovih platformi prenose, pohranjuju ili dijele. Posljedica te odgovornosti je obveza navedenih davatelja usluga da za korištenje zaštićenih sadržaja ishode od nositelja prava potrebna odobrenja, kako bi nositelji prava primili odgovarajuću naknadu za korištenje djela ili drugih predmeta zaštite putem interneta, odnosno da u suprotnome onemoguće neovlašteno korištenje zaštićenih sadržaja. Predloženi zakon uvodi i odredbe kojima se osiguravaju pretpostavke za pravičnu naknadu autorima i izvođačima u ugovorima kojima isti ustupaju svoja prava radi korištenja njihovih djela ili drugih predmeta zaštite, kao i odredbe kojima se detaljnije propisuju pitanja vezana uz ugovore koji se sklapaju radi stvaranja i korištenja autorskih djela te drugih predmeta zaštite u pojedinim specifičnim područjima.

Glavna ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo istaknula je da je dobar dio odredbi predloženog zakona već zadan i definiran međunarodnim sporazumima i pravnom stečevinom EU-a, a u drugom dijelu moguća je prilagodba odredbi našoj situaciji, te da je Republika Hrvatska među onim članicama EU-a koje su najdalje došle s pripremom zakona. Nakon provedne javne rasprave nastojao se pronaći balans između s jedne strane korisnika, a s druge strane nositelja prava koji trebaju biti adekvatno nagrađeni za svoj rad.

U raspravi na Odboru rečeno je da se radi o vrlo složenom zakonu kojem je potrebno osuvremeniti pravni okvir i prilagoditi ga digitalnom društvu u kojem živimo. Zbog specifičnog trenutka u kojem se ide u izmjenu Zakona, u vrijeme epidemije bolesti COVID 19,  dio rasprave bio je usmjeren na online nastavu i angažman nastavnika, učitelja i profesora za koje smatraju da bi trebali biti dodatno nagrađeni za svoj doprinos u poboljšanju online nastave, te da bi neka rješenja trebala biti otvorena i za druge korisnike. Konstatirano je da je COVID 19 bio izazov za određena područja, pa tako i za obrazovni sustav, te da je teško razlučiti što pripada u nastavu, a što je dodana vrijednost, ali da svakako treba voditi računa što se stavlja na mrežne stranice i da to bude u koordinaciji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.

Nadalje, posebno je skrenuta pozornost na veliki broj primjedbi iznesenih u javnoj raspravi. Najviše primjedbi bilo je iz područja filma i glazbe. Članovi Odbora smatraju da će autori biti zadovoljni predloženim zakonom, ali na zadovoljstvu ostalih još treba poraditi. Rečeno je da bi do drugog čitanja zakona trebalo svakako obaviti dodatne konzultacije kako bi se u tom dijelu još neke stvari popravile i doradile, jer treba naći dobar balans između interesa svih dionika, kao prvo autora i nositelja prava i onih koji ta prava iskorištavaju i distribuiraju u javnost, odnosno urediti njihove interne odnose na hrvatskom tržištu, a istovremeno voditi računa da se cjelina hrvatskog kulturnog i kreativnog sektora zaštiti u odnosu na globalne distribucijske platforme i servise, kako bi nositelji prava za svoj rad primili pravičnu naknadu. Skrenuta je pozornost i na dijeljenje sadržaja putem interneta. Odgovoreno je da je dio oko digitalizacije ostavljen na slobodu tržišta i slobodu ugovaranja, a honoriranje nije predmet ovog zakona. Naznačeno je i da Europska komisija priprema dokument koji se odnosi na Strategiju razvoja medija, te nacrt novih direktiva koje se tiču jednim dijelom i reguliranja društvenih mreža, odnosno velikih globalnih platformi.

Nadalje, postavljeno je i pitanje štite li se dovoljno programi i baze podataka. Rečeno je da je to uređeno odredbama postojećih direktiva i međunarodnih ugovora, pa da tu nema baš mogućnosti urediti to područje nacionalnim zakonodavstvom. U Programu Europske komisije za 2021. godinu je i revidiranje direktive koja uređuje zaštitu baza podataka vezano za aktualnu raspravu o digitalnom dobu i tretmanu digitalnih podataka, te je za očekivati da će u 2021. godini započeti rasprava o modernizaciji zaštite baza podataka i općenito o drugačijem tretmanu podataka u digitalnoj ekonomiji.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 7 glasova ”ZA” i 3 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. 
2. Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi dostavit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Željko Pavić, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić