Odbor za informiranje, informatizaciju i medije raspravio je na 3. sjednici, održanoj 2. prosinca 2020. godine Prijedlog zakona o elektroničkim medijima, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. studenoga 2020. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju ministrica kulture i medija istaknula je da će se predloženim zakonom u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske transponirati odredbe Direktive (EU) 2018/1808, kojom je izmijenjena Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama i dijelom odredbe Direktive 2006/114/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zavaravajućem i komparativnom oglašavanju. Ovim Prijedlogom zakona propisuje se da audiovizualno oglašavanje mora biti lako prepoznatljivo kao takvo te ne smije koristiti podsvjesne tehnike, dovoditi u pitanje ljudsko dostojanstvo, uključiti ili promicati diskriminaciju, poticati ponašanje koje šteti zdravlju ili sigurnosti, te poticati ponašanje koja uvelike šteti zaštiti okoliša. Zabranjeni oblici audiovizualne komercijale komunikacije uključuju oglašavanje cigareta i drugih duhanskih  proizvoda, uključujući elektroničke cigarete i spremnike za ponovno punjenje, oglašavanje alkoholnih proizvoda usmjereno posebno na maloljetnike ili poticanje neumjerene potrošnje, oglašavanje lijekova koji se izdaju na recept i liječenje, oglašavanje iskorištavanja dječjeg neiskustva ili lakovjernosti i povjerenja u odrasle ili neopravdanog pokazivanja maloljetnika u opasnim situacijama. Propisuju se i mjere koje su dužni poduzimati pružatelji medijskih usluga, s time da je najštetniji sadržaj, poput neopravdanog  nasilja i pornografije, podvrgnut najstrožim mjerama. Maloljetnici također imaju veću razinu zaštite na mreži jer platforme za dijeljenje videozapisa moraju uspostaviti mjere za zaštitu maloljetnika od štetnog sadržaja. Nadalje, audiovizualne usluge ne smiju sadržavati poticanje na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupa ili člana grupe koje se temelji na diskriminaciji na osnovi spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, religije ili uvjerenja, političkog ili bilo kojeg drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invalidnosti, dobi, seksualnoj orijentaciji ili državljanstvu, kao ni sadržaje koji izazivaju na počinjenje terorističkoga kaznenog djela. Pružatelji audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev moraju imati najmanje 30% udjela europskih audiovizualnih djela u svojim katalozima i osigurati isticanje takvih djela. Prijedlogom zakona urediti će se i nova definicija audiovizualne medijske usluge, veća transparentnost u objavi podataka pružatelja medijskih usluga vezano za objavu vlasničke strukture na internetskim stranicama samog pružatelja kao i na objavu podataka vezano za iznose i izvore financiranja, obveza potrošnje 15% godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi ili oglašavanju od strane tijela državne uprave, javnih ustanova i zavoda te pravnih osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske proširena je i na elektroničke publikacije. Uvodi se obveza da se sredstva za financiranje proizvodnje i objavljivanje regionalnih i lokalnih programa dodjeljuju putem javnog poziva na temelju javno objavljenog kriterija. Mijenja se i način izračuna programske osnove, usklađuje se udio ukupnog tjednog programa koji mora biti posvećen priopćavanju vijesti i obavijesti na području koncesije sukladno veličini koncesijskog područja. Izračun vlastite proizvodnje bazirat će se na tjednom vremenu emitiranja, uvodi se veća zaštita hrvatskog kulturnog identiteta kroz povećanje kvote hrvatske glazbe, hrvatskih audiovizualnih djela te uvođenje kvote za djela neovisnih producenata audiovizualnih djela, te promjene vezane za narušavanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, gdje udio u gledanosti svih programa pojedinog pružatelja medijske usluge u slučaju da je viši od 45% predstavlja dominantnu ulogu na tržištu.

U raspravi članovi Odbora najviše pozornosti posvetili su članku 93. stavku 3. Prijedloga zakona u kojem se  navodi da je pružatelj elektroničke publikacije odgovoran za cjelokupni sadržaj na elektroničkoj komunikaciji uključujući i sadržaj koji generiraju korisnici, te su upozorili i na mogućnost zlouporabe od strane pružatelja, kao i na to da će pružatelj možda prije ukinuti komentare i time onemogućiti kritičko izražavanje. Rečeno je i da govor mržnje u svakom slučaju treba suzbijati, ali problem je što on nije dovoljno precizno definiran, te je potrebno pronaći ravnotežu između suzbijanja govora mržnje i slobode izražavanja. Izneseno je i mišljenje da bi navedeni stavak trebalo brisati iz Prijedloga zakona. Nadalje, primjedba je iznesena i na pojam ”rodni identitet” koji se spominje u člancima 14., 22.,71. i 97., te je predloženo također njegovo brisanje, ali odgovoreno je da je taj pojam, kao i ostali pojmovi u navedenim člancima preuzet iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Predloženi zakon u raspravi dobio je i niz pohvala. U prvom redu zbog veće transparentnosti u objavi podataka pružatelja medijskih usluga vezano za objavu vlasničke strukture na internetskim stranicama, kao i za objavu podataka vezano za iznose i izvore financiranja, te uvođenja obveze da se sredstva za financiranje proizvodnje i objavljivanje regionalnih i lokalnih programa dodjeljuju putem javnog poziva na temelju javno objavljenog kriterija. Pozitivnim je ocijenjeno i to da audiovizualne usluge ne smiju sadržavati poticanje na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupa ili člana grupe koje se temelji na diskriminaciji na osnovi spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, religije ili uvjerenja, političkog ili bilo kojeg drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invalidnosti, dobi, seksualnoj orijentaciji ili državljanstvu, kao ni sadržaje koji izazivaju na počinjenje terorističkoga kaznenog djela. Također, članovi Odbora pohvalili su i nastojanja da se zaštiti hrvatski kulturni identitet kroz povećanje kvote hrvatske glazbe, hrvatskih audiovizualnih djela te uvođenje kvote za djela neovisnih producenata audiovizualnih djela, kao i rješenja usmjerena na zaštitu maloljetnika koja je sve više potrebna s obzirom na nove tehnike i tehnologije.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (sa 6 glasova ”ZA”, 2 glasa ”PROTIV” i 2 ”SUZDRŽANA” glasa) odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o elektroničkim medijima. 
2. Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi dostavit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je Natalija Martinčević, predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Natalija Martinčević