Odbor za gospodarstvo

Izvješće Odbora za gospodarstvo s rasprave o Izvješću o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 24. sjednici održanoj 30. rujna 2021. godine razmotrio Izvješće o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. rujna 2021. godine.

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 75. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu matičnoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula sljedeće:

Zakonom o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, br. 52/18.) definirana su tri ključna dokumenta upravljanja državnom imovinom kako slijedi: Strategija upravljanja državnom imovinom za razdoblje od sedam godina, Godišnji plan upravljanja državnom imovinom te Izvješće o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom.

Sukladno članku 20. Zakona o upravljanju državnom imovinom Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje podnosi Hrvatskome saboru Izvješće o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom do 30. rujna tekuće godine za prethodnu godinu.

Prijedlog izvješća o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom izrađuje Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.  Prijedlogom izvješća o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu se putem mjera, projekata i aktivnosti opisuje provedba elemenata strateškog planiranja postavljenih u sektorskoj Strategiji. Realizacija mjera i aktivnosti utvrđenih u Godišnjem planu upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu (Narodne novine, br. 52/18.) kojeg je Vlada RH usvojila u veljači 2020. godine, detaljno je opisana u iscrpnim tabličnim prikazima predmetnog Prijedloga izvješća, sve prema posebnim ciljevima iz sektorske Strategije i prema svakom od pojavnih oblika imovine na upravljanju Ministarstva te u skladu sa zahtjevima sustava strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj.

Za podsjetiti je da je u Strategiji upravljanja državnom imovinom za razdoblje 2019.-2025. postavljen strateški cilj koji glasi: Održivo, ekonomično i transparentno upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Ovako postavljen i definiran strateški cilj, temelji se na u Zakonu o upravljanju državnom imovinom utvrđenim načelima upravljanja državnom imovinom (odgovornost, javnost, ekonomičnost i predvidljivost), a ostvaruje se kroz sedmogodišnje razdoblje uspješnom provedbom sedam definiranih posebnih ciljeva:
-    Učinkovito upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske
-    Nastavak privatizacije trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i unaprjeđenje upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku
-    Učinkovito upravljanje pokretninama koje su trajno oduzete zbog počinjenja kaznenog djela
-    Harmonizacija i prijedlog novih propisa
-    Vođenje, standardizirani razvoj i unaprjeđenje sveobuhvatne interne evidencije pojavnih oblika državne imovine kojom upravlja Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
-    Priprema, izrada i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja u upravnom području upravljanja državnom imovinom
-    Jačanje ljudskih potencijala, informacijsko-komunikacijske tehnologije i financijskih potencijala u upravljanju državnom imovinom.

Na realizaciju mjera i aktivnosti predviđenih u Godišnjem planu upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu, a kojima se ostvaruju prethodno navedeni sedmogodišnji ciljevi, izrazit utjecaj su imale serije razornih potresa koji su Hrvatsku pogodili u ožujku i prosincu 2020. godine kao i okolnosti pandemije COVID-19. Ministarstvo je preuzelo vodeću ulogu u organizaciji i provedbi obnove, što je iziskivalo i preusmjeravanje postojećih ljudskih i financijskih kapaciteta u okviru šireg djelokruga Ministarstva sa drugih redovnih aktivnosti u upravnom području upravljanja državnom imovinom na same aktivnosti obnove. Kazano je  nužno utjecalo na niži postotak realizacije redovitih aktivnosti planiranih u 2019. godini za 2020. godinu, odnosno na smanjenu dinamiku napretka u provedbi planiranih aktivnosti u 2020. godini, u odnosu na rezultate ostvarene u 2019. godini, kao i na provedbu određenih aktivnosti predviđenih za 2020. godinu u produljenom roku od predviđenog, odnosno i u 2021. godini.

Upravo iz gore navedenih razloga ovo predmetno Izvješće sadrži i poglavlje o uspješno provedenim ključnim aktivnostima na obnovi od posljedica potresa i ublažavanju posljedica pandemije COVID-19, kojima je pristupilo Ministarstvo u okviru svojih nadležnosti u upravnom području upravljanja državnom imovinom, a koje budući je riječ o izvanrednim okolnostima nisu bile planirane u Godišnjem planu upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu kojeg je Vlada RH usvojila u veljači 2020. godine. Naime, slijedom razmjera potresa te razvojnih potreba za gospodarskim oporavkom RH od zdravstvenih i društvenoekonomskih posljedica pandemije COVID-19, Ministarstvo je izdalo 273 pozitivna rješenja temeljem javnih poziva za financiranje najamnine za stambeno zbrinjavanje te je za sufinanciranje najma građanima i kućanstvima isplaćen iznos od 4.928.391 kuna. Također, Ministarstvo je provodilo i otpise potraživanja po računima za zakup i korištenje poslovnih prostora te najam i korištenje stanova koji su označeni crvenom naljepnicom. Ministarstvo je izradilo i Smjernice za racionalizaciju poslovanja pravnih osoba u državnom vlasništvu uslijed epidemije bolesti COVID-19 na osnovu kojih je i zaprimilo 312 kriznih planova i izvještaja.

Potrebno je naglasiti da su se unatoč nepovoljnim okolnostima potresa i pandemije COVID -19, pored aktivnosti na obnovi od posljedica potresa i ublažavanju posljedica pandemije COVID-19, u izvještajnom razdoblju predano provodile i aktivnosti smanjenja portfelja nekretnina, aktivacije neiskorištene državne imovine, poboljšanja upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za RH i nastavka privatizacije trgovačkih društava u vlasništvu RH, a koje u srednjoročnom razdoblju pridonose postizanju ključnih ciljeva: Učinkovito upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i Nastavak privatizacije trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i unaprjeđenje upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Spomenute aktivnosti provodile su se u cilju kontinuiranog, učinkovitog i transparentnog upravljanja državnom imovinom, generiranja prihoda u Državnom proračunu te daljnjeg poticanja investicija, važnih gospodarskih projekata i ciljeva, ali i projekata od općeg javnog ili socijalnog interesa. Međutim iste su u 2020. godini pridonijele tek djelomičnom stupnju realizacije mjera i posebnih ciljeva definiranih u Strategiji upravljanja državnom imovinom za razdoblje 2019.-2025.

U pogledu ostvarenja cilja Učinkovito upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, za istaknuti je da je Ministarstvo sklopilo ukupno 600 ugovora za upravljanje i raspolaganje nekretninama od kojih je 403 ugovora ukupne vrijednosti 144.006.102 kuna bilo vezano uz mjeru smanjenja državnog portfelja, 134 ugovora kojima je aktivirana neiskorištena državna imovina i 63 ugovora o darovanju nekretnina procijenjene tržišne vrijednosti 403.079.910 kuna. Također, aktivacija državne imovine podrazumijevala je i stavljanje u funkciju nekretnina prenesenih na upravljanje društvu Državne nekretnine d.o.o., te je na dan 31.12. 2020. godine društvo DN d.o.o. upravljalo sa 6723 nekretnina čija je ukupna vrijednost ugovora o najmu/zakupu u 2020. godini iznosila 96.658.612 kuna. Ipak slijedom objektivnih nepovoljnih okolnosti potresa i pandemije COVID -19 nisu ostvareni rezultati u mjeri u kojoj su isti planirani krajem 2019. godine.

U pogledu ostvarenja cilja Nastavak privatizacije trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i unaprjeđenje upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, situacija prouzrokovana pandemijom COVID-19 utjecala je i na prihode od prodaje dionica/poslovnih udjela, na način da su ostvarene vrijednosti niže od planiranih. Međutim, i u spomenutim okolnostima, u 2020. su godini su, u dijelu objave natječaja za prodaju državnih poduzeća, u potpunosti ispunjene obveze iz Akcijskog plana Republike Hrvatske za pridruživanje ERM II. 

Situacija prouzrokovana pandemijom COVID-19 utjecala je i na lošije poslovanje trgovačkih društava u državnom vlasništvu u odnosu na 2019. godinu, no u vidu ostvarenja cilja unaprjeđenje upravljanja pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku Ministarstvo je radilo na jačanju efikasnosti poslovanja i praćenja trgovačkih društava u državnom vlasništvu, te su dijelom ostvareni predviđeni rezultati. Primjerice, pokrenut je projekt za unaprjeđenje korporativnog upravljanja u poduzećima u vlasništvu države revidiranjem i usklađivanjem zakonske regulative s OECD- ovim smjernicama za korporativno upravljanje, donesena je Odluka o kriterijima za utvrđivanje pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i Zaključak za sustav ranog upozoravanja na rizike u poslovanju (EWS).

U pogledu posebnog cilja Učinkovito upravljanje pokretninama koje su trajno oduzete zbog počinjenja kaznenog djela, u potpunosti su ostvarene ciljane vrijednosti planirane za 2020. godinu. 

U pogledu ostvarenja posebnih ciljeva: Harmonizacija i prijedlog novih propisa, Vođenje, standardizirani razvoj i unaprjeđenje sveobuhvatne interne evidencije pojavnih oblika državne imovine kojom upravlja Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Priprema, izrada i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja u upravnom području upravljanja državnom imovinom te Jačanje ljudskih potencijala, informacijsko-komunikacijske tehnologije i financijskih potencijala u upravljanju državnom imovinom, a koji su infrastrukturna pretpostavka ostvarenju ključnog cilja učinkovitog upravljanja pojavnim oblicima državne imovine na upravljanju Ministarstva, za istaknuti je sljedeće:
-    Ministarstvo je u izvještajnom razdoblju predložilo izmjene i dopune važećih propisa te izradilo prijedloga novih propisa za poboljšanje upravljanja državnom imovinom;
-    Ministarstvo je izvještajnom razdoblju radilo na pripremi nekoliko projekata koji će tek svojom realizacijom u 2022, 2023. i 2024. godini u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti RH 2021.-2016. pridonijeti unaprjeđenju sveobuhvatne interne evidencije pojavnih oblika državne imovine kojom upravlja Ministarstvo kao i upravljanju učincima od upravljanja istima;
-    Ministarstvo je u izvještajnom razdoblju izradilo planirane i propisane akte strateškog planiranja u upravnom području upravljanja državnom imovinom i izvještavalo o provedbi istih u skladu sa pozitivnim propisima RH te je dalo istaknuti sektorski doprinos u izradi Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine;
-    Ministarstvo je u izvještajnom razdoblju radilo na jačanju ljudskih potencijala, informacijsko-komunikacijske tehnologije i financijskih potencijala u upravljanju državnom imovinom, no slijedom nastalih okolnosti uzrokovanih pandemijom COVID-19 i slijedom Odluke o ograničavanju korištenja sredstava predviđenih Državnim proračunom RH i financijskim planovima izvanproračunskih korisnika Državnog proračuna za 2020. godinu, u ovom dijelu nisu realizirane Godišnjim planom upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu predviđene vrijednosti. 

Predanost ostvarenju posebnih ciljeva iz sedmogodišnje sektorske Strategije nastaviti će se i u narednim razdobljima provedbe iste, odnosno biti će sadržane i u godišnjim planovima upravljanja državnom imovinom za 2022., 2023., 2024. i 2025. godinu.

U raspravi je istaknuto da se zbog dugotrajnosti postupaka po zahtjevima jedinica lokalne samouprave vezanim za raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (darovanje nekretnina jedinicama lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave u svrhu osnivanja i/ili poslovanja poduzetničkih potpornih institucija ili za druge namjene) usporavaju investicije na terenu. Kao temeljni problem za navedeno ističe se potkapacitiranost kadrovima u odnosu na broj zahtjeva i nepostojanje normativa. 

Također je naglašeno da bi radi boljeg uvida u sadržaj državne imovine, nadzora i kontrole trebalo ažurirati registar državne imovine ili ustrojiti moderniji informacijski sustav vođenja iste. Ukazano je da država treba imati podatke o tržišnoj vrijednosti udjela u društvima koja su u vlasništvu Republike Hrvatske kao i jasno postavljene ciljeve upravama tih društava.

Predstavnica predlagatelja je istaknula da se problematika vezana za određeni broj neriješenih zahtjeva proteže kroz duži period, kako iz razloga promjene ustrojstva (Agencija, DUDI, spajanje ministarstava) tako i zbog nedostatka kadrova, a sada i zbog usmjerenosti svih kapaciteta na obnovu  potresom pogođenih područja. Također je naglasila da neriješeni imovinsko-pravni odnosi značajno usporavaju njihov rad (kao problem izdvaja neusklađenost zemljišnih knjiga i katastra, postojanje zabilježbi spora, obnove zemljišnih knjiga i dr). 

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA”, 1 (jednim) glasom „PROTIV“ i 1 (jednim) glasom „SUZDRŽAN“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom za 2020. godinu

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek