Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, podnose se i:

Prijedlozi financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu, za:

• Hrvatske vode 
• Hrvatske ceste d.o.o.
• Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
• Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita 
• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
• Centar za restrukturiranje i prodaju
• Hrvatske autoceste d.o.o.
• HŽ putnički prijevoz d.o.o.
• HŽ Infrastruktura d.o.o.

Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 74. sjednici održanoj 14. studenoga 2023. godine razmotrio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu (u daljnjem tekstu: Prijedlog DPRH), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.

Odbor je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o navedenom Prijedlogu DPRH (zajedno s pripadajućim aktima) raspravljao u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2024. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija je istaknuo da se u 2024. godini predviđa nastavak razmjerno pozitivnih gospodarskih kretanja, ali i visok stupanj neizvjesnosti, kao i dominantni negativni rizici, što predstavlja izazove za ekonomsku politiku u cjelini te posebice fiskalnu politiku. Tako se u 2024. godini predviđa realni rast BDP-a od 2,8%, dok se u preostale dvije godine projekcijskog razdoblja očekuje gospodarski rast od 2,7% u 2025. te 2,5% 2026. godini.

Najznačajniji doprinos rastu tijekom sljedeće godine trebao bi doći od osobne potrošnje i investicija. 

Inflacija potrošačkih cijena bi u 2024. godini trebala usporiti na 3,1% te potom na 2,4% u 2025. i 2,2% u 2026. godini. 

Tržište rada obilježavaju povoljna očekivanja uslijed pozitivne dinamike gospodarske aktivnosti u uvjetima prisutne neravnoteže između ponude i potražnje za radom u svim glavnim djelatnostima te povoljnih trendova migracijskog salda. 

Što se tiče prihoda, uzevši u obzir makroekonomska očekivanja, u 2024. godini ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 28,5 mlrd. eura i bilježe rast od 3%, dok su za 2025. godinu projicirani u iznosu od 30,1 mlrd. eura, a za 2026. godinu u iznosu od 30,6 mlrd. eura.

Porezni prihodi u 2024. godini rastu za 4,2% i projicirani su u iznosu od 16,1 mlrd. eura. U narednim godinama, očekuje se njihov daljnji rast pa su tako u 2025. projicirani u iznosu od 16,9 mlrd. eura, odnosno uz međugodišnji rast od 4,9%, dok se u 2026. godini očekuju u iznosu od 17,6 mlrd. eura i bilježe rast od 4,3%.

Prihod od poreza na dobit za 2024. godinu planiran je u iznosu od 2,2 mlrd. eura, dok je u 2025. i 2026. godini projiciran u iznosu od 2,2, odnosno 2,3 mlrd. eura.  

Projekcija prihoda od poreza na dodanu vrijednost temeljena je na makroekonomskim pretpostavkama, koje uključuju rast osobne potrošnje, turističkih usluga, rashoda države za intermedijarnu potrošnju, investicije te socijalne transfere u naravi. Tako se u 2024. godini planira ostvariti 10,9 mlrd. eura prihoda od PDV-a (rast od 6,9%), dok projekcije za 2025. iznose 11,6 mlrd. eura, odnosno 12,3 mlrd. eura za 2026. godinu.

Prihod od posebnih poreza i trošarina planira se u iznosu od 2,5 mlrd. eura u 2024., dok se u 2025. i 2026. godini planira na razini od 2,6 mlrd. eura.

Projekcije prihoda po osnovi doprinosa za razdoblje 2024. - 2026. temeljene su na očekivanom kretanju rasta nominalnih bruto plaća i zaposlenosti. U 2024. godini u državni proračun planira se prikupiti 4,6 mlrd. eura prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje (rast od 5,4%), dok projekcija za 2025. iznosi 4,9 mlrd. eura, a za 2026. godinu 5,1 mlrd.eura.

Značajan učinak na prihode proračuna imaju i pomoći EU (sredstva iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021. – 2027., kao i sredstva Mehanizma za oporavak i otpornost). Sukladno navedenom, ukupno planirani prihodi od pomoći u 2024. iznose 3,6 mlrd. eura, dok u 2025. i 2026. godini iznose 3,9, odnosno 3,3 mlrd. eura.

U odnosu na rashode, ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 32,6 mlrd. eura, što je 11,2% ili 3,3 mlrd. eura više u odnosu na tekući plan za 2023. godinu. 

U 2025. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 33,3 mlrd. eura, a u 2026. projiciraju se na razinu od 32,9 mlrd.eura.

Povećanje rashoda u iznosu od 3,3 milijarde eura u 2024. godini rezultat je povećanih izdvajanja za:

• zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu i zaposlene u ustanovama u zdravstvu) u iznosu od 1,5 milijardi eura uslijed primjene ugovorenih povećanja dodacima kolektivnim ugovorima i odlukama Vlade Republike Hrvatske (VRH) o isplatama dodataka kao i 
• uključivanja 22 opće bolnice i ustanove u zdravstvu u državni proračun te očekivane primjene novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama,
• mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 1,1 mlrd. eura uslijed očekivane indeksacije mirovina po općim i posebnim propisima i očekivanog porasta broja umirovljenika,
• provedbu projekata financiranih iz bespovratnih sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 723,4 mil.eura,
• troškove obnove i sanacije štete nastale uslijed potresa u iznosu od 418,0 mil. eura,
• nadoknadu troškova Hrvatskoj elektroprivredi d.d. vezanih uz financiranje obveze osiguranja zaliha plina na teritoriju Republike Hrvatske u skladu s Odlukom VRH u skladištu PSP Okoli u iznosu od 273,4 mil. eura, 
• troškove servisiranja javnog duga u skladu sa stanjem uvjeta na financijskim tržištima u iznosu od 250,6 mil. eura,
• inkluzivni dodatak kao novu novčanu naknadu kojom se objedinjavaju, ali i povećavaju postojeća prava za osobe s invaliditetom u iznosu od 234,7 mil. eura,
• osobnu asistenciju koja je postala zakonsko pravo u iznosu od 116,7 mil. eura,
• doplatak za djecu zbog relaksacije uvjeta za ostvarivanje prava u iznosu od 114,5 mil. eura,
• financiranje i sufinanciranje građenja, modernizacije i obnove željezničke infrastrukture u iznosu od 87,4 mil. eura, 
• povećanje kapaciteta LNG terminala te jačanje plinske infrastrukture izgradnjom četiri plinovoda u iznosu od 78,5 mil. eura,
• Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) za pokriće troškova zdravstvene zaštite u iznosu od 74,4 mil. eura,
• energetsku obnovu zgrada u svrhu povećanja energetike učinkovitosti u iznosu od 68,8 mil. eura,
• fiskalnu održivost dječjih vrtića u iznosu od 52,4 mil. eura,
• nabavu borbenih vozila Bradley te njihovog dovođenja u ispravno stanje i isporuku Oružanim snagama u iznosu 42,1 mil. eura;

te smanjenih izdvajanja za:

• provedbu projekata financiranih iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova kao posljedica završetka programskog razdoblja 2014. - 2020. te razdoblja korištenja sredstava Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu od 1,4 mlrd.eura,
• plaćanje naknade štete i troškova arbitražnog postupka po presudi INA-MOL u iznosu od 229,4 mil. eura,
• otklanjanje poremećaja na domaćem tržištu energije u iznosu od 153,0 milijuna eura budući da se ova mjera VRH u skladu s preporukama Europske komisije planira provoditi do kraja ožujka 2024.,
• jednokratno primanje korisnicima mirovinskih primanja koje je u 2023. isplaćivano temeljem odluka VRH kako bi se ublažile posljedice inflacije u iznosu od 136,1 mil.eura.

Kad govorimo o manju/višku, u 2024. godini, manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji projiciran je na razini od 3,8 mlrd. eura ili 4,6% BDP-a. U 2025. isti se projicira u iznosu od 2,9 mlrd. eura ili 3,4% BDP-a, a u 2026. godini u iznosu od 2,1 mlrd.eura ili 2,3% BDP-a. 

Pritom je manjak državnog proračuna u 2024. planiran na razini od 5% BDP-a, u 2025. i 2026. na razini od 3,7% BDP-a odnosno 2,5% BDP-a. 

Izvanproračunski korisnici će u promatranom razdoblju bilježiti višak i to od 0,1% BDP-a u 2024., 0,1% BDP-a u 2025. i 0,04% BDP-a u 2026. godini. 

Višak jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2024. projiciran je u iznosu od 0,3% BDP-a, a u 2025. i 2026. u iznosu od 0,2%, odnosno 0,1% BDP-a.

Opisani smjer fiskalnih kretanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna rezultirat će manjkom općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 u iznosu od 1,9% BDP-a u 2024. godini odnosno 1,6% BDP-a u 2025. godini. U 2026. godini, planira se nastavak snažnije fiskalne konsolidacije s rezultirajućim manjkom opće države od 1,5%.  

Očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te će on iznositi 58% BDP-a u 2024. odnosno 56,6% BDP-a u 2025. godini. Potom će se i dalje nastaviti smanjivati te će u 2026. godini  dosegnuti razinu od 55,5%. 

Navedenim kretanjima bit će ispunjen kriterij proračunskog manjka i javnog duga sukladno odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.

Nadalje, predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) naglasio je da Prijedlog DPRH za 2024.-2026. na razini razdjela Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, dakle uključujući sve proračunske korisnike iz resora, po svim izvorima financiranja za 2024. godinu iznosi 2,186 mlrd. eura, za 2025. godinu 1,725 mlrd. eura, te za 2026. godinu 1,617 mlrd. eura, dok na razini Ministarstva u užem smislu za 2024. godinu iznosi 1,682 mlrd. eura. 

Što se tiče izvora financiranja koji utječu na visinu manjka (izvori 1 i 8), rashodi i izdaci na razini razdjela, dakle uključujući sve proračunske korisnike iz resora za 2024. godinu iznose 1,214 mlrd. eura, od čega se najznačajniji iznos od 1,006 mlrd. eura odnosi na Ministarstvo u užem smislu. U okviru ovih izvora najznačajniji iznosi odnose se na sredstva za provedbu projekata vodno-komunalne infrastrukture u visini 210,4 mil. eura. Također, u 2024. planirani su rashodi za osiguranje dostatne količine plina u skladištu PSP Okoli, odnosno otplatu zajma, troškova skladištenja i financiranja istoga, u iznosu od 300 mil. eura, kao i potporu kućanstvima i poduzetnicima za podmirenje troškova energenata, temeljem Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije u iznosu od 225,6 mil. eura. 

Dodatno, u 2024. godini, u okviru namjenskih primitaka iz sredstava Nacionalnog plana za oporavak i otpornost planiran je iznos od 198,5 mil. eura, za Repower EU, odnosno projekte jačanja prijenosnih i distribucijskih kapaciteta elektroenergetskog sustava (153,5 mil. eura izgradnja plinovoda Zlobin Bosiljevo i jačanje kapaciteta LNG-a, te 15 mil. eura za ostale projekte elektroenergetskog sustava, kao i 30 mil. eura za vodno-komunalne projekte).

Od preostalog iznosa rashoda planiranih u okviru izvora financiranja koji utječu na deficita, dio se odnosi i na sredstva učešća za EU projekte i to u iznosu 30,1 mil. eura, na razini razdjela, dok ista na razini Ministarstva u užem smislu iznose 24,7 mil. eura, od čega se 22,8 odnosi na vodno-komunalne projekte. 

U okviru ovog prijedloga proračuna značajniji rashodi odnose se i na fondove EU koji na razini razdjela iznose 365,9 mil. eura za 2024. godinu, od čega prijedlog na razini Ministarstva u užem smislu iznosi 276,2 mil. eura. Od navedenog iznosa za promicanje ulaganja u inovacijama i istraživanju, razvoj veza i sinergija između poduzeća, istraživačko razvojnih centara, poslovnu konkurentnost planiran je iznos od 103,1 mil.  eura, za projekte vodno-komunalne infrastrukture 62 mil. eura (isključivo EU dio), te za promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, povećanje energetske učinkovitosti u industriji smanjenjem udjela fosilnih goriva uvođenjem alternativnih izvora, povećanje učinkovitosti javne rasvjete (izdaci za zajmove), smanjenje količina otpada koji se odlaže na odlagališta i za projekte iz područja zaštite prirode iznos od 85,4 mil. eura.

U okviru sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u 2024., na razini razdjela planirano je ukupno 413,5 mil. eura, od čega je 386 mil. eura planirano na glavi Ministarstva u užem smislu, dok je ostatak planiran kod Agencije za ugljikovodike i Hamag-Bicro-a. Od sredstava planiranih na glavi Ministarstva, najznačajniji dio planiran je u iznosu od 168,5 mil. eura za projekte vodnog gospodarstva, iznos od 144,2 mil. eura odnosi se na projekte dekarbonizacije energetskog sektora i unaprjeđenje gospodarenja otpadom te 70,2 mil. eura za otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo i poticanje inovacija i digitalizacija gospodarstva. 

Prijedloge svojih financijskih planova za 2024. godinu izložili su i predstavnici Hrvatskih voda i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Predstavnik Hrvatskih voda je istaknuo da u odnosu na Plan za 2023. godinu, predloženi Financijski plan ukupnih prihoda za 2024. godinu u ukupnom iznosu od 793.354.444 eura manji je za 9,61%, odnosno za 84.389.258 i to s osnova kapitalnih i tekućih pomoći temeljem prijenosa EU sredstava te kapitalnih donacija od pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna. Planirane projekcije za 2025. godinu povećavaju se za 31.684.284 eura, odnosno za 3,99% u odnosu na 2024. godinu i iznose 825.038.728 eura, a za 2026. godinu se smanjuju za 40,80% u odnosu na 2025. godinu odnosno za 336.607.854 eura i iznose 488.430.874 eura. Smanjenje je prvenstveno iz razloga predviđenog povlačenja sredstava za projekte financirane sredstvima iz EU fondova. Naime, projekti koji će se financirati iz novog operativnog programa 2021.-2027. više se ne planiraju izvršavati kroz Financijski plan Hrvatskih voda, budući da Hrvatske vode za ovaj program više nemaju ulogu posredničkog tijela razine 2, već će se novi projekti provoditi u  Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU). Stoga se kapitalne pomoći temeljem prijenosa EU sredstava odnose samo na dovršetak projekata sufinanciranih bespovratnim sredstvima iz OPKK 2014.-2020. prioritetna os 5b1, na predviđene fazirane projekte iz područja zaštite od štetnog djelovanja voda u novi operativni program VFO 21.-27. te povlačenja bespovratnih sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost za projekte iz programa investicijskih aktivnosti zaštite od štetnog djelovanja voda, vodoopskrbe, zaštite voda i mora od zagađivanja.

U strukturi predloženih prihoda za 2024. godinu izvorni prihodi (vodne naknade) – Prihodi po posebnim propisima čine udio od 36,31%, prihodi iz Državnog proračuna 58,05%, a svi ostali prihodi 5,64%.

U strukturi planiranih prihoda poslovanja za 2024. godinu u ukupnom iznosu od 792.313.571 eura iznos od 464.622.869 eura predstavlja pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna, odnosno 58,64% koji se planiraju ostvariti temeljem kapitalnih i tekućih pomoći s razdjela Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, razdjela Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, razdjela Ministarstva poljoprivrede, kapitalnih i tekućih pomoći temeljem prijenosa EU sredstava, kapitalnih pomoći iz proračuna jedinica lokalne uprave i tekućih pomoći od međunarodnih organizacija. 

U projekcijama za 2025. godinu ovi prihodi planiraju se iznosima od 494.682.556 eura što čini 106,47% plana 2024. godine, i za 2026. godinu 215.806.970 eura što čini 43,63% plana za 2025. godinu.

Prihodi u obliku pomoći temeljem prijenosa EU sredstava planirani su u 2024. godini iznosom od 245.518.494 eura, a odnose se na kapitalne pomoći temeljem prijenosa EU sredstava u iznosu od 237.648.494 eura s razdjela resornog Ministarstva (za projekte vodnokomunalne infrastrukture, iz Mehanizma za oporavak i otpornost 163.775.981 eura, za projekte obrane od poplava iz programa OPKK 2014-2020 13.363.999 eura, a kroz Mehanizam za oporavak i otpornost 31.736.014 eura i iz Programa konkurentnost i kohezija 2021. - 2027. ( VFO 21-27 - poplave) 28.772.500 EUR). Tekuće pomoći temeljem prijenosa EU sredstava u iznosu od 7.870.000 eura odnose se na tehničku pomoć za pripremu i provedbu projekata sufinanciranih iz sredstava EU u iznosu od 503.000 eura s razdjela Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, s razdjela Ministarstva poljoprivrede 3.982.000 eura iz Fonda za pomorstvo i ribarstvo za uređenje kanala za potrebe opskrbe vodom ribnjaka, te za projekt NATURAVITA 385.000 eura s razdjela Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, i iznos od 3.000.000 eura koji se odnosi na Program smanjenja rizika od katastrofa također s razdjela resornog Ministarstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost. 

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknadama u 2024. godini planiraju se iznosom od 293.947.521 eura, , a u projekcijama za 2025. i 2026. godinu planiraju se ostvariti iznosom od 288.750.121 eura, odnosno 255.506.007 eura. 

Što se tiče rashoda, ukupni rashodi planirani za 2024. godinu i projekcije za 2025. i 2026. godinu u skladu su s planiranim prihodima. U odnosu na plan 2023. godine ukupni rashodi za 2024. godinu manji su za 9,78% i iznose 828.393.265 eura, dok projekcije za 2025. godinu iznose 852.114.181 eura i veće su za 2,86% u odnosu na prijedlog plana za 2024. godinu, a za 2026. godinu iznose 514.550.723 eura i manji su za 39,71% u odnosu na 2025. godinu.

U strukturi ukupnih rashoda za 2024. godinu rashodi poslovanja čine udjel od 85,48% i iznose 708.149.306 eura, dok rashodi za nabavu nefinancijske imovine iznose 120.243.959 eura (14,52%).

Najveći udio u rashodima poslovanja čine Ostali rashodi – u okviru skupine računa 38 i iznose 494.316.592 eura, a odnose se na kapitalne pomoći iz EU sredstava i kapitalne pomoći trgovačkim društvima u javnom sektoru, odnosno javnim isporučiteljima vodnih usluga vezanih uz sufinanciranje iz programa investicijskih aktivnosti (program 1003), odnosno ulaganja u vodnokomunalnu infrastrukturu.

Također u okviru redovnog održavanja i obnavljanja vodotoka, vodnih građevina i vodnog dobra u 2024. godini ovi rashodi planirani su u iznosu od 106.496.576 eura, a odnose se na troškove redovitog tehničkog i gospodarskog održavanja 7.790,97 km vodotoka voda I. reda i 21.905,00 km vodotoka voda II reda, javnog vodnog dobra, regulacijsko-zaštitnih vodnih građevina, građevina osnovne melioracijske odvodnje i građevina za odvodnju bujičnih voda, sve na 34 branjena područja u Republici Hrvatskoj te na sanaciju šteta nastalih velikovodnih događaja diljem Republike Hrvatske u 2023. godini. U projekcijama za 2025. i 2026. godinu za aktivnosti redovnog održavanja i obnove vodotoka planiran je iznos od 105.643.029 eura za 2025. godinu, odnosno 103.523.790 eura za 2026. godinu.

Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: Fond) je istaknuo da planirani prihodi i primici Fonda za 2024. godinu iznose 394.007.259 eura, za 2025. godinu iznose 433.483.745 eura, a za 2026. godinu iznose 450.977.661 eura.

Planirani rashodi i izdaci za 2024. godinu odnose se na nekoliko krupnih stavaka i iznose 439.280.977 eura, te uključuju sljedeće  programe:

• Administrativno upravljanje i opremanje u iznosu od 18.805.392 eura,
• Programi i projekti zaštite okoliša u iznosu od 57.642.465 eura,
• Programi i projekti energetske učinkovitosti u iznosu od 231.276.120 eura,
• Gospodarenje s posebnim kategorijama otpada u iznosu od 131.557.000 eura.

Planirani rashodi i izdaci za 2025. godinu iznose 409.262.364 eura, a odnose se na programe:

• Administrativno upravljanje i opremanje u iznosu od 17.363.930 eura,
• Programi i projekti zaštite okoliša u iznosu od 84.595.434 eura,
• Programi i projekti energetske učinkovitosti u iznosu od 169.780.000 eura,
• Gospodarenje s posebnim kategorijama otpada u iznosu od 137.523.000 eura.

Planirani rashodi i izdaci za 2026. godinu iznose 433.374.635 eura, a odnose se na programe:

• Administrativno upravljanje i opremanje u iznosu od 18.456.085 eura,
• Programi i projekti zaštite okoliša u iznosu od 77.108.500 eura,
• Programi i projekti energetske učinkovitosti u iznosu od 193.900.000 eura,
• Gospodarenje s posebnim kategorijama otpada u iznosu od 143.910.050 eura.

Fond je u Prijedlogu Financijskog plana za 2024. i projekcija za 2025. i 2026. godinu planirao sredstva uzimajući prije svega u obzir već preuzete obveze temeljem sklopljenih ugovora s korisnicima sredstava Fonda i raspisanim javnim pozivima/natječajima, a u značajnijoj mjeri planirana su i sredstva u području energetske učinkovitosti sukladno Odlukama/Zaključcima VRH za nastavak subvencioniranja dijela krajnje cijene opskrbe plinom u svrhu ublažavanja porasta cijene plina i sprečavanja izloženosti građana energetskom siromaštvu, energetsku obnovu obiteljskih kuća i višestambenih zgrada na području Republike Hrvatske te za aktivnosti vezane uz ulaganja iz Modernizacijskog fonda, kao i u području zaštite okoliša sukladno zaključcima VRH za financiranje sanacije lokacije onečišćene otpadom Biljane Donje („Crno brdo“), financiranje troškova uspostave privremenih skladišta na lokaciji Mala Gorica u Petrinji i Majski Trtnik u Glini na području Sisačko-moslavačke županije u skladu s Provedbenim programom mjera postupanja s materijalom od uklanjanja i građevnim otpadom nastalim u postupku sanacije zgrada oštećenih potresom te sufinanciranja projekta sanacije zatvorenog odlagališta neopasnog otpada na lokaciji gospodarske zone „Brezje“.

Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 1 (jedan) glas ”PROTIV” odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I 2026. GODINU

te Odluka o davanju suglasnosti na:

• Financijski plan Hrvatskih voda za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
• Financijski plan Hrvatskih cesta za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
• Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
• Financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
• Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu 
• Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu
• Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu 
• Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu 
• Financijski plan HŽ Infrastruktura za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio gospodina Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Žarko Tušek