Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 61. sjednici održanoj 24. svibnja 2023. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, P.Z. br. 497 (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu (s pripadajućim aktima).
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se prilikom svakog rebalansa djelomično mijenjaju i odredbe Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske. 
Slijedom navedenog, ovim se Konačnim prijedlogom zakona mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja.
Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu povećava se za 394 milijuna eura i može se provesti do ukupnog iznosa od 5,9 milijardi eura u 2023. godini.
Tekuće otplate glavnice državnog duga u navedenom Konačnom prijedlogu zakona povećavaju se za 712,1 milijuna eura i mogu se izvršiti do ukupnog iznosa od 4,4 milijarde eura u 2023. godini.
Također, mijenja se i visina zaduženja i tekuće otplate za izvanproračunske korisnike državnog proračuna.
Zaduženje izvanproračunskih korisnika smanjuje se za 40,4 milijuna eura i iznosi ukupno 359,5 milijuna eura u 2023. godini, dok se iznos tekuće otplate glavnice duga izvanproračunskih korisnika u 2023. godini nije mijenjao (431,2 milijuna eura). 
Uz navedeno, povećava se iznos jamstvene zalihe za 9,0 milijuna eura i iznosi 48,8 milijuna eura.
Nadalje, ovim Konačnim prijedlogom zakona je dana pravna osnova za isplatu pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su zbog pada broja stanovnika prema posljednjem popisu iz 2021. godine ostvarile manji iznos sredstava fiskalnog izravnanja za 2023. godinu u iznosu većem od 25% u odnosu na iznos koji bi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dobile da u izračunu dodjele sredstava fiskalnog izravnanja za 2023. godinu nije primijenjen broj stanovnika iz popisa stanovništva iz 2021. godine. Navedenim jedinicama isplatit će se jednokratna pomoć u 2023. godini u visini od 50% manjka iznosa sredstava fiskalnog izravnanja, a koji je u izračunu rezultat isključivo promjene broja stanovnika prema popisu iz 2021. godine u odnosu na popis iz 2011. godine.
Na temelju navedenih kriterija ministar financija donosi odluku najkasnije do 31. srpnja 2023. godine kojom utvrđuje iznos pomoći za pojedinu općinu, grad i županiju kojoj su zbog pada broja stanovnika smanjena sredstava fiskalnog izravnanja za 2023. godinu.
Također, omogućuje se da se sredstva Fonda solidarnosti Europske unije mogu preraspodjeljivati bez ograničenja do visine utvrđene odlukom Vlade Republike Hrvatske o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske Unije.

 Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova „ZA” i 3 (tri) glasa „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje                        
                                               

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU 
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.

                            PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek