Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora je na 50. sjednici održanoj 22. studenog 2022. godine razmotrio Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2022. godine. 

Odbor za gospodarstvo je na temelju članka 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio predloženi akt u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela u okviru objedinjene rasprave zajedno sa Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu (s pripadajućim aktima).
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona, koji se donosi na temelju Zakona o proračunu, uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna za 2023. godinu te  njihovo ostvarenje odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu te druga pitanja u izvršavanju proračuna.
Ovim Konačnim prijedlogom zakona dana je i pravna osnova za isplatu sredstava iz Državnog proračuna jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. 
Također, propisano je kako će se iz Državnog proračuna s pozicija Ministarstva financija i tijekom 2023. godine jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave isplaćivati pomoć u visini sredstava fiskalnog izravnanja u ukupnom iznosu od 265,4 milijuna eura. (iznos se nije mijenjao u odnosu na 2022.-2,0 milijarde kuna). 
Zatim je propisano kako će se iz Državnog proračuna s pozicija Ministarstva financija tijekom 2023. godine, na temelju Odluke o kriterijima za dodjelu pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave, jedinicama lokalne samouprave isplaćivati pomoć do iznosa koji je za tu namjenu osiguran u Državnom proračunu za 2023. godinu, odnosno do iznosa od 13,3 milijuna eura (100,0 milijuna kuna). U 2023. godini ukupno ograničenje za zaduživanje svih općina, gradova i županija ograničeno je na najviše 3% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica (nije se mijenjalo u odnosu na 2022. godinu).
S obzirom na iskustva iz ranijih godina vezana za pandemiju COVID-19 te radi narušene sigurnosne situacije u Europi uslijed agresije na Ukrajinu i za 2023. godinu ostavlja se mogućnost da se odlukom Vlade sredstva preraspodjele bez ograničenja u slučaju da je potrebno osigurati sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa i narušavanja sigurnosne situacije u Europi uslijed agresije na Ukrajinu. Ova mogućnost će se koristiti iznimno, a kako bi se osigurala odgovarajuća razina parlamentarnog nadzora, Konačnim prijedlogom zakona se utvrđuje obveza ministru financija da o takvim preraspodjelama u roku od sedam dana od dana donošenja odluke Vlade izvijesti Odbor Hrvatskog sabora nadležan za poslove financija. Također, dana je mogućnost Vladi da na prijedlog Ministarstva financija odobri jamstva vezana za zajmove i financijsku pomoć iz proračuna Europske unije koje Europska komisija odobrava Ukrajini. 
Nadalje, Konačnim prijedlogom zakona je i u 2023. dana ovlast HBOR-u i HAMAG-BICRO-u da sukladno odlukama Vlade izdaju jamstva u ime i za račun Republike Hrvatske za provedbu mjera državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u pandemiji COVID-19 i u okviru drugih mjera podrške gospodarstvu - godišnja vrijednost novih jamstava iznosi 338,4 milijuna eura (2,5 milijardi kuna) te ovlast HBOR-u da izdaje jamstva u ime i za račun Republike Hrvatske u okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) - godišnja vrijednost novih jamstava iznosi 398,2 milijuna eura (3,0 milijardi kuna).
Vezano za zaduženje, Konačnim prijedlogom zakona se utvrđuje kako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može provesti do ukupnog iznosa 5,5 milijardi eura (41,4 milijarde kuna), dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 3,7 milijardi eura (27,9 milijardi kuna). Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 399,9 milijuna eura (3,0 milijarde kuna), a tekuće otplate glavnice duga iznose 431,2 milijuna eura (3,2 milijarde kuna). Nova financijska jamstva za 2023. iznose 1,2 milijarde eura (9,0 milijardi kuna), od toga se na izvanproračunske korisnike odnosi 882,8 milijuna eura (6,7 milijardi kuna), a jamstvena zaliha u 2023. iznosi 39,8 milijuna eura (299,9 milijuna kuna).
Konačnim prijedlogom zakona za 2023. godinu predviđena su sredstva proračunske zalihe u iznosu od 15,0 milijuna eura (113,0 milijuna kuna).

 Nakon provedene rasprave Odbor je sa 7 (sedam) glasova ”ZA” i 2 (dva) glasa „PROTIV“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje                                              
                                                 
ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Za svog izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Žarka Tušeka, predsjednika Odbora.
                          

 PREDSJEDNIK ODBORA 

                                Žarko Tušek