Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 86. sjednici, održanoj 11. listopada 2023. godine, Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2022. godinu, koje je Hrvatskom saboru, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji („Narodne novine“, broj 117/01, 60/04 i 42/05) dostavila Financijska agencija, aktom od 23. lipnja 2023. godine.  

Odbor je o predmetnom Godišnjem izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/23-07/284, URBROJ: 50301-05/14-23-7, od 24. kolovoza 2023. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2022. godinu.

Uvodno je predstavnik Financijske agencije (dalje: FINA) predstavio Godišnje izvješće za 2022. godinu. Financijska agencija podnosi godišnje izvješće o svom poslovanju Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru sukladno članku 21 Zakona o Financijskoj agenciji. Osnovni elementi godišnjeg izvješća su: Izvješće poslovodstva, Nefinancijsko izvješće te kao privitci – Izvješće neovisnog revizora i Godišnji financijski izvještaji. Financijska agencija svoja godišnja financija izvješća izrađuje sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI). Nefinancijsko izvješće izrađeno je sukladno standardima Globalne inicijative za izvještavanje (GRI). Fina je Zakonom o računovodstvu imenovana „subjektom od javnog interesa“ te je stoga i obveznik Zakona o reviziji. Reviziju za 2022. godinu obavila je tvrtka Deloitte koja je izdala potpuno pozitivno mišljenje o financijskim izvještajima Fine.

Najznačajnija aktivnosti Fine u 2022. godini bila je priprema za evođenje eura kao službene valute plaćanja u Republici Hrvatskoj. Aktivnosti oko europkonverzije uključivale su prilagodbu svih servisa, između ostaloga gašanje kunskih platnih sustava NSK i NKSInstant te njihovu zamjenu s EuroNKS i EuroNKSInst. Uz navedeno, Fina je provela predsopskrbu  i opskrbu eurom, konkretnije prodano je više od 150.000 europaketa za građane i više od 160.000 europaketa za poslovne subjekte.
Uz navedeno, Fina je provodila proizvodne i transformacijske aktivnosti predviđene Strategijom digitalne transformacije Fine za period 2021.-2025. godine.

Prihodi Fine za 2022. godinu iznose 884,1 milijuna kuna i manji su za 11% u odnosu na realizaciju prethodne godine najvećim dijelom zbog realizacije prihoda (148 milijuna kuna) od ukidanja pravomoćne presude za spor između Fine i  Hrvatske narodne banke (dalje: HNB) u prethodnoj godini. Izuzimajući navedeni jednokratni događaj, prihodi su u odnosu na prethodnu godinu rasli za 5%.  

U strukturi ukupno realiziranih prihoda Fine za 2022. godinu: 31%, odnosno 277,5 milijuna kuna čine prihodi od usluga za financijsku industriju (platno-prometne usluge koje Fina pruža bankama na principu outsourcinga, usluge nacionalnog kliringa te druge usluge za građanstvo i poduzetništvo). 27%, odnosno 240,3 milijuna kuna čine prihodi od javnih servisa (javne ovlasti provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, provedba izvansudskog postupka stečaja potrošača, provedbe ovrhe na nekretninama i pokretninama, vođenje upisnika sudskih i javnobilježničkih osiguranja, vođenje registara i pružanja informacija te poslovi prikupljanja i obrade financijskih izvještaja proračuna i proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija).

20%, odnosno 172,8 milijuna kuna čine prihodi od servisa za državu (podrška sustavu evidentiranja i rasporeda javnih prihoda, podrška sustavu državne riznice, poslovi za Poreznu upravu i Središnji registar osiguranika, vođenje poslova centraliziranog obračuna plaća i upravljanja ljudskim resursima za sve tijela javne uprave, vođenje sustava za nadzor potrošnje posebnog goriva za poljoprivredu i ribolovstvo te vođenja sustava za naplatu javnih prihoda odnosno mandatnih kazni i upravnih pristojbi putem platnih kartica). 11%, odnosno 95,5 milijuna kuna čine prihodi od komercijalnih digitalnih rješenja (uloga Fine kao pružatelja temeljne digitalne infrastrukture, evidentiranog izdavatelja digitalnih certifikata koji su nositelj elektroničkog identiteta i elektroničkog potpisa građana, poslovnih subjekata i javne uprave, operativni provoditelj nacionalnog identifikacijskog i autenti(fi)kacijskog sustava koji je središte usluga državne informacijske infrastrukture, centralnog informacijskog posrednika za e-Račun, komercijalni informacijski posrednik za e-Račun te usluge arhivsko-dokumentacijskog centra). 11%, odnosno 98 milijuna kuna čine ostali prihodi koji obuhvaćaju informacijsko-komunikacijske usluge [smještaj IT opreme, outsourcing infrastrukturnih servisa te uslugu HITRONet-a], prihode od računovodstvenih servisa, financijske prihode, prihode od zakupa poslovnog prostora, prihode od ukidanja vrijednosnih usklađenja i rezervacija za sudske sporove.

Rashodi Fine za 2022. godinu iznose 878,1 milijuna kuna i za 1% su veći u odnosu na realizaciju prethodne godine kao rezultat većih operativnih troškova (troškova vanjskih usluga) i troškova sirovina i materijala (posebno energenata). 
U strukturi rashoda dominiraju troškovi osoblja koji čine 46% ukupnih rashoda te su u izvještajnoj godini realizirani u visini od 407,1 milijuna kuna što je smanjenje od 2% u odnosu na prethodnu godinu. Fina na kraju 2022. godine broji ukupno 2.558 zaposlenika što je 9% manje (251 radnik manje) u odnosu na 2021. godinu.
Operativni troškovi (troškovi usluga i materijala) čine 23%, odnosno 204,4 milijuna kuna ukupnih troškova realiziranih u izvještajnoj godini i veći su za 14% u odnosu na 2021. godinu uslijed realizacije većih troškova usluga tekućeg održavanja softvera i opreme te troškova uspostave sustava Fondovi EU. 
Troškovi amortizacije čine 15%, odnosno 130,1 milijun kuna ukupnih troškova realiziranih u izvještajnoj godini i veći su za 1% u odnosu na 2021. godinu. 
Ostali troškovi za 2021. godinu iznose 45,7 milijuna kuna i za 16% su manji u odnosu na na realizaciju prethodne poslovne godine uslijed smanjenja rezerviranja za započete sudske sporove. 
Osim navedenog, bilježimo i rast troškove energenata te smanjenje troškova vrijednosnih usklađenja, financijskih rashoda i troškova prodane robe.
Ostvarena neto dobit Fine za poslovnu godinu iznosi 5,2 milijuna kuna i manja je za 95% u odnosu na ostvarenu neto dobit 2021. godine prvenstveno zbog ukidanja rezervacije za spomenuti spor s HNB u prethodnoj godini. Polovica neto dobiti uplaćena je u Državni proračun u srpnju 2023. godine.

Ukupna investicijska ulaganja Fine za 2022. godinu iznose 86,6 milijuna kuna i 22% su manja u odnosu na ostvarenje prethodne poslovne godine, a kao i u prethodnim godinama, dominantno su obuhvaćala ulaganja u informatičku opremu koja čine 54% ukupno realiziranih investicija.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8  glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak
                                            

Prihvaća se Godišnje izvješće o poslovanju Financijske agencije za 2022. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.