Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici, održanoj 18. lipnja 2024. godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. svibnja 2024. godine.
Uz Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, na temelju članka 87. stavka 6. Zakona o proračunu („Narodne novine“, broj 144/21.), Vlada Republike Hrvatske podnosi i Prijedloge godišnjih izvještaja o izvršenju financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za 2023. godinu za: 
-Hrvatske vode 
-Hrvatske ceste d.o.o.
-Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita 
-Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 
-Centar za restrukturiranje i prodaju 
-Hrvatske autoceste d.o.o. 
-HŽ Putnički prijevoz d.o.o. 
-HŽ Infrastrukturu d.o.o.   

Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
    
U uvodnom izlaganju predstavnica Ministarstva financija istaknula je makroekonomske pokazatelje. Međugodišnje povećanje realnog BDP-a u 2023. iznosilo je 3,1%. Gledajući pojedinačne komponente s rashodne strane, najveći doprinos povećanju realnog BDP-a u 2023. ostvaren je od smanjenja uvoza roba i usluga od 5,3%. Povećanju realnog BDP-a pozitivno je pridonio i međugodišnji rast potrošnje kućanstava od 3,0% te državne potrošnje od 6,6%, dok je blagi pozitivan doprinos stigao i od međugodišnjeg povećanja bruto investicija u fiksni kapital od 4,2%. U 2023. zabilježen je realni međugodišnji rast prometa u trgovini na malo od 3,1% te pad obujma industrijske proizvodnje od 0,1%, dok su građevinski radovi u istom razdoblju povećani za 5,2% na međugodišnjoj razini. U sektoru turizma zabilježen je međugodišnji rast broja turističkih noćenja od 2,6%. Prema preliminarnim podacima, u 2023. zabilježen je pozitivan saldo tekućeg i kapitalnog računa bilance plaćanja u iznosu od 3,0 milijarde EUR, što je poboljšanje salda za 3,2 milijarde EUR u usporedbi s 2022. Podaci za 2023. ukazuju na nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada. Naime, tijekom prošle godine nastavljen je rast sezonski prilagođenog broja osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), uz istovremeno smanjenje sezonski prilagođenog broja nezaposlenih registriranih kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Promatrano na međugodišnjoj razini, prosječan broj registriranih nezaposlenih iznosio je 109 tisuća te je smanjen za 6,2% u usporedbi s istim razdobljem 2022., dok je broj osiguranika HZMO-a porastao za 2,5% na međugodišnjoj razini. Prosječna inflacija potrošačkih cijena iznosila je 8,0%. Rastu potrošačkih cijena najviše je pridonio međugodišnji rast cijena hrane od 12,9%. Ukoliko se iz indeksa potrošačkih cijena isključe komponente energija te hrana, piće i duhan, u 2023. se bilježi međugodišnji rast preostalih komponenti od 7,6%.

Kad je riječ o prihodima, ukupni prihodi državnog proračuna u 2023. godini ostvareni su u iznosu od 27,4 milijarde eura, što je 1,2% manje od planiranog, dok su u usporedbi s prethodnom godinom povećani za 20,1%. Porezni prihodi tijekom 2023. godine prikupljeni su u iznosu od 15,5 milijardi eura, čime su zabilježili međugodišnje povećanje od 19,3%, a ostvareni su u približno planiranom iznosu. Prihod od poreza na dobit u 2023. godini ostvaren je u iznosu od 2,4 milijarde eura, što je povećanje od čak 51,4% u odnosu na prethodnu godinu. Značajan rast ovih prihoda posljedica je visokog rasta dobiti poduzetnika tijekom 2022. godine, kao i uplate jednokratnog poreza na dobit koji je u 2023. godini iznosio 249,8 milijuna eura. Prihod od poreza na dodanu vrijednost ostvaren je u iznosu od 10,3 milijarde eura, što predstavlja rast od 16,9% u odnosu na prethodnu godinu. Takvo kretanje prvenstveno je rezultat rasta osobne i turističke potrošnje. Prihodi od posebnih poreza i trošarina ostvareni su u iznosu od 2,4 milijarde eura ili 6,7% više na međugodišnjoj razini. Povećanje je zabilježeno uslijed oporavka gospodarske aktivnosti, a koje su rezultirale povećanjem intenziteta prometa i potrošnje pojedinih trošarinskih proizvoda. Prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje iznose 4,4 milijarde eura, što na međugodišnjoj razini predstavlja povećanje od 15,3% i rezultat je stanja na tržištu rada, odnosno rasta plaća i zaposlenosti uslijed pojačane gospodarske aktivnosti. Prihodi od pomoći iznose 4,1 milijardu eura, što je za 28,4% više u odnosu na prethodnu godinu. U njihovoj strukturi najveći dio čine prihodi od pomoći međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU, koji su izravno vezani uz projekte financirane iz EU proračuna.

Kad je riječ o rashodima, ukupni rashodi državnog proračuna u 2023. godini iznose 28,1 milijardu eura, što je 4,2% manje od planiranog, dok su u usporedbi s prethodnom godinom povećani za 4,9 milijardi eura, odnosno 20,9%. Rashodi za mirovine i mirovinska primanja izvršeni su u iznosu od 7,2 milijarde eura, što čini povećanje od 16,2%, odnosno 966,8 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu. Značajan rast ovih rashoda prvenstveno je radi usklađivanja mirovina. Rashodi za zaposlene (uključujući i rashode za zaposlene u osnovnim i srednjim školama) izvršeni su u iznosu 5,4 milijarde eura, što je povećanje od 15,4%, odnosno 720,8 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu. Navedeno je rezultat pune primjene kolektivnih ugovora te drugih propisa kojima se reguliraju plaće zaposlenika u državnim i javnim službama. Isto tako, na rashodovnu stranu državnog proračuna utjecali su i troškovi povezani sa sanacijom posljedica katastrofe uzrokovane potresima koji su u 2020. pogodile RH, za što je ukupno u 2023. utrošeno 1,8 milijardi eura rashoda državnog proračuna, što čini povećanje od 1,4 milijarde eura u odnosu na prethodnu godinu. Za mjere Vlade RH za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena u 2023. godini izvršeno je 1,2 milijarde eura rashoda državnog proračuna, te je za iste u 2023. godini izdvojeno 817, 3 milijuna eura više u odnosu na prethodnu godinu. Vlada RH je i u 2023. godini nastavila provoditi mjere za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena kroz dodjelu različitih potpora. Također, u 2023. godini izvršeno je 400,0 milijuna eura izdataka koji se odnose na isplatu dijela zajma Hrvatskoj elektroprivredi d.d., Zagreb temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske. 

Ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja u 2023. godini ostvareni su u iznosu od 7,2 milijarde eura, dok izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova iznose 5,0 milijardi eura. Među ostvarenim primicima ističe se izdanje obveznice na domaćem tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1, 85 milijardi eura, uz godišnju kamatnu stopu od 3,65% s dospijećem 2025. godine. Navedeno izdanje obveznice bilo je namijenjeno fizičkim osobama i institucionalnim ulagateljima. Fizičke osobe su upisale 1,335 milijardi eura obveznica, dok su institucionalni investitori upisali 515 milijuna eura. Također, u studenom 2023. godine izdani su trezorski zapisi u ukupnom iznosu od 1,1 milijardu eura, od čega se iznos od 969,7 milijuna eura odnosi po prvi puta na izdane trezorske zapise namijenjene fizičkim osobama, dok se iznos od 119,8 milijuna eura odnosi na institucionalne ulagatelje.  

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna u 2023. godini ostvarili su prihode u iznosu od 8,0 milijardi eura, dok izvršenje rashoda iznosi 7,6 milijardi eura.
U 2023. godini ukupni višak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana zabilježen je u iznosu od 34,3 milijuna eura ili 0,04% BDP-a, pri čemu je manjak državnog proračuna iznosio 729,1 milijun eura ili 1% BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvarile višak od 413,5 milijuna eura ili 0,5% BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna također su ostvarili višak od 349,8 milijuna eura ili 0,5% BDP-a. 
Manjak/višak općeg proračuna iskazan prema nacionalnoj metodologiji računskog plana razlikuje se od manjka/viška proračuna opće države koji se iskazuje prema statističkoj metodologiji Europske unije (ESA 2010). Prema Izvješću Državnog zavoda za statistiku o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države iz travnja 2024., u 2023. godini ostvaren je manjak proračuna opće države u iznosu od 528,3 milijuna eura ili 0,7% BDP-a.
Udio javnog duga u BDP-u je krajem 2023. godine iznosio 63%, dok je njegova nominalna vrijednost iznosila 48,2 milijarde eura. U odnosu na kraj 2022. godine, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u iznosi 4,8 postotna boda, dok to smanjenje u odnosu na pretpandemijsku 2019. iznosi 7,4 postotnih bodova. 

Odbor je raspolagao pisanim, 27. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku, koje je predstavnik Povjerenstva ukratko izložio.

U raspravi na Odboru članove je zanimalo jesu li provedene preporuke Državnog ureda za reviziju iz izvješća tog Ureda o izvršenju državnog proračuna za 2022. godinu. Iznesen je i komentar da je Međunarodni monetarni fond u izvješću ustvrdio da su izbori povisili potrošnju koja se odnosi na izbornu promidžbu te je postavljeno pitanje uzimaju li se ti podaci također u analizu. Dodatno, izraženo je mišljenje kako nije za očekivati nastavak ovako visoke inflacije, a onda, s tim povezane, i visoke proračunske prihode, a očekuje se i smanjenje sredstava iz fondova Europske unije, te je postavljeno pitanje kako se nadalje planiraju prihodi u budućim projekcijama proračuna, s obzirom na navedene okolnosti. Zatražen je i podatak je li Hrvatska elektroprivreda d.d. otplatila milijardu eura kredita koji dospijevaju na naplatu u 2024. godini. 
Odgovarajući na pitanja i komentare, predstavnica Ministarstva financija pojasnila je da su gotovo sve preporuke i nalazi Državnog ureda za reviziju bili usmjereni na metodološke aspekte te da su skoro sve provedene, dok je za preostali mali dio u tijeku provedba, a što bi trebalo biti vidljivo u izvješću Državnog ureda za reviziju o izvršenju državnog proračuna za 2023. godinu. Također, troškovi koji se odnose na izbornu promidžbu bit će vidljivi u izvještaju za 2024. godinu. Rast plaća i mirovina dio je reformskog procesa na koji se Republika Hrvatska obvezala, a dio rashoda u 2023. godini je vezan uz Vladine pakete mjera usmjerenih na smanjenje učinaka energetske krize. Također, rashodi su rasli i zbog nastavka obnove od potresa. Namjera korištenja sredstava iz europskih fondova je kroz investicije (koje se odnose na aglomeraciju, zelenu tranziciju, željezničku infrastrukturu, osiguranje sredstava za zaštitu okoliša, centre za gospodarenje otpadom i dr.) u doglednoj budućnosti pomoći generiranju radnih mjesta, garanciji energetske neovisnosti i dr. Radi se o velikim iznosima sredstava koje Republika Hrvatska ima na raspolaganju, a sadašnja ulaganja stvaraju preduvjete za daljnji razvoj Republike Hrvatske, kada ta sredstva budu drugdje, odnosno drugačije preusmjerena. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 5 glasova „PROTIV“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU
te
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za 2023. godinu;
-Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2023. godinu. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac