Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 74. sjednici održanoj 3. svibnja 2023. godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskim konglomeratima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 480, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2023.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da  je važećim Zakonom o financijskim konglomeratima uređuju pravila za dodatnu superviziju odnosno nadzor reguliranih subjekata koji čine financijski konglomerat. Tijela ovlaštena za provođenje dodatne supervizije reguliranih subjekata u Republici Hrvatskoj su Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga te Europska središnja banka.

Radi pojašnjenja valja napomenuti kako su financijski konglomerati velike financijske grupe koje su aktivne u raznim financijskim sektorima (bankarstvo/usluge ulaganja i osiguranja), često preko granica tj. u više država, a Zakonom o financijskim konglomeratima uređuju se pravila za dodatnu superviziju odnosno nadzor reguliranih subjekata koji čine financijski konglomerat. Tijela ovlaštena za provođenje dodatne supervizije reguliranih subjekata u Republici Hrvatskoj su Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga te Europska središnja banka.

Cilj ovog Konačnog prijedloga zakona je prilagodba odredaba važećeg Zakona o financijskim konglomeratima („Narodne novine“, br. 147/08. i 54/13.) novim okolnostima nakon uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, uzevši u obzir činjenicu da je ulaskom Republike Hrvatske u europodručje prestala bliska suradnja Hrvatske narodne banke s Europskom središnjom bankom i započelo je njezino puno članstvo u Jedinstvenom nadzornom mehanizmu. 

Kako bi se održala jednaka pravila za kreditne institucije koje sada izravno nadzire Europska središnja banka i za one koje i dalje izravno nadzire Hrvatska narodna banka, Konačnim prijedlogom zakona predloženo je da se pragovi značajnosti u kontekstu utvrđivanja financijskog konglomerata navedu u istim iznosima kako je to navedeno u Direktivi 2002/87/EZ (6 milijardi eura i 5 milijardi eura). 

Bez obzira dosežu li regulirani subjekti spomenute pragove, koji onda posljedično podrazumijevaju dodatnu superviziju odnosno nadzor sukladno Zakonu o financijskim konglomeratima, razina nadzora se ne smanjuje. Dapače, nadzorna tijela i nadalje u potpunosti zadržavaju sve svoje supervizorske i nadzorne ovlasti nad poslovanjem društava i grupa koja su pod njihovom nadležnošću, a time i u odnosu na financijsku stabilnost u cjelini u Republici Hrvatskoj. 

U raspravi je postavljeno pitanje o pragovima značajnosti u kontekstu utvrđivanja financijskih konglomerata. Odgovoreno je da se Republika Hrvatska odlučila za manje pragove u 2008. godini, ali se sada izjednačava s drugima članovima u Europskoj uniji.

Zatražena je informacija o financijskim konglomeratima u Republici Hrvatskoj. Odgovoreno je da je potrebno ispunjenje svih zakonskih odredbi za financijski konglomerat te da financijski konglomerat zasada ne postoji u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskim konglomeratima

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
    
Grozdana Perić, dipl.oec