Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 71. sjednici održanoj 15. ožujka 2023. godine o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 462, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. ožujka 2023.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da se izmjenama Zakona o doprinosima predlaže  povećanje koeficijenta za izračun osnovice samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna s 0,8 na 1,2 te ukidanje dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopama 1% i 3% na mirovine ostvarene prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske. Radi se o ukidanju antirecesijskih mjera koje su bile uvedene 2009. godine. Primjena odredbi predlaže se s 1. travnja 2023. godine.

Povećanje koeficijenta za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnoga proračuna s 0,8 na 1,2  gdje se obuhvaća oko 1.500 osoba. Plaćanje doprinosa obuhvaća mirovinsko osiguranje I. stup - prihod državnoga proračuna, mirovinsko osiguranje II. stup (REGOS/FONDOVI) i zdravstveno osiguranje koji je prihod Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje HZZO (dalje: HZZO). Povećanjem koeficijenta povećat će se obveza za plaćanje na teret državnoga proračuna za 2,3 milijuna eura u 2023. godini te za 3,4 milijuna eura u 2024. i 2025. godini. Kako su plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje prihod državnoga proračuna, izvršenim uplatama povećat će se prihodi državnoga proračuna za 1,2 milijuna eura u 2023. godinu te za 1,9 milijuna eura u 2024. i 2025. godini. Prihodi HZZO povećat će se za 1,1 milijuna eura u 2023. te 1,6 milijuna eura u 2024. i 2025. godini. 

Ukida se dodatni doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi 1% i 3% na mirovine. Ukidanjem ovog doprinosa smanjit će se prihodi  HZZO za 67,7 milijuna eura u 2023. godini te za 101,6 milijuna eura u 2024. i 2025. godini. Kako se dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje (1% na mirovine do iznosa prosječne plaće i 3% na mirovine iznad iznosa prosječne plaće hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji) plaća na teret sredstava državnoga proračuna, smanjit će se rashodi državnoga proračuna za 56,9 milijuna eura u 2023. te za 85,4 milijuna eura u 2024. i 2025. godini. Doprinos kojeg bi po stopi od 3% platili sami umirovljenici iz svojih mirovina (njih 32.000 tisuće) iznosio bi 10,8 milijuna eura za 2023. godinu te 16,2 milijuna eura u 2024. i 2025., te će se ukidanjem navedenog doprinosa povećati njihov raspoloživ dohodak. 
Iako se smanjuju prihodi HZZO-a i rashodi državnoga proračuna, zdravstvena zaštita građana zadržat će se na istoj razini jer je  Konačnim  prijedlogom  zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju predviđeno da, za pokriće prava iz obveznog zdravstvenoga osiguranja Republika Hrvatska može osigurati dodatna sredstva u državnoga proračuna, sukladno potrebama i u skladu s fiskalnim mogućnostima. Odbor je raspolagao s Prijedlogom amandmana na Zakon od strane Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.  

U raspravi na Odboru naglašeno je da novi paket mjera od strane Vlade Republike Hrvatske iznosi 1,7 milijardi eura. Podržano je produljenje razdoblja primjene snižene stope PDV-a od 5% na isporuke prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica. Istaknuto je da se zadnjih deset godina mnogo puta mijenjala stopa PDV-a. U raspravi je dalje napomenuto da je za donošenje zakona potrebita procjena učinka zakona. Odgovoreno je da Porezna uprava teži stabilnosti sustava, ali istaknuto je da je postojala COVID kriza i energetska kriza, pa se trebalo odmah reagirati. Naglašeno je da se rade analize mjere, primjerice je 30.000 obrtnika upućen upitnik te će se uskoro prezentirati analize javnosti.
Istaknuto je da su mjere Vlade Republike Hrvatske kvalitetne i dobre te bi inflacija bila znatno viša bez intervencija. Vlada je pomogla građanima i gospodarstvu. Cijene energije u Republici Hrvatskoj su među najnižim u Europskoj uniji. Mjere su dobar put za održavanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.
Navedeno je da je u nekim slučajevima odricanje države od prihoda od PDV-a nije dovelo do smanjenje cijena krajnjih korisnika nego pretvoreno o dodatni profit poduzetnika.
U raspravi je dalje napomenuto da država mora osigurati stabilnost i sigurnost, što je uspješno napravljeno.

Nakon  provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno  predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjenama Zakona o doprinosima

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 461 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 462  provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.