Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 49. sjednici održanoj 17. svibnja 2022. godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. svibnja 2022. godine.
Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 89. stavka 2. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 144/21.), Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu koji, između ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za  2021. godinu (Sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja za 2021. godinu; Račun prihoda i rashoda za 2021. godinu; Račun financiranja za  2021. godinu)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u 2021. godini
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u 2021. godini
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2021. godini
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u 2021. godini
-Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2021. godini
- Deficit općeg proračuna u 2021. godini
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2021. godini
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u 2021. godini.

    U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva financija istaknuo je da je tijekom 2021. godine zabilježen snažan oporavak ekonomske aktivnosti te je realni rast bruto domaćeg proizvoda (dalje u tekstu: BDP) iznosio 10,2% , što predstavlja znatno poboljšanje u odnosu na 2020. godinu obilježenu početkom pandemije koronavirusa. U trgovini na malo, nakon pada prometa u 2020. godine, tijekom 2021. godine su zabilježena pozitivna kretanja. Zabilježen je i snažan rast broja turističkih noćenja čemu je znatno pridonio bazni efekt, odnosno ograničenja putovanja u 2020. godini, prvoj godini pandemije. Građevinska aktivnost u 2021. godini nastavlja bilježiti rast već šestu godinu zaredom. Nadalje, nakon pada u 2020. godini, industrijska proizvodnja je u 2021. godini zabilježila međugodišnje povećanje. Podaci o kretanjima na tržištu rada ukazuju na oporavak broja zaposlenih i smanjenje registrirane nezaposlenosti, nakon nepovoljnih kretanja u 2020. Prosječna inflacija je u 2021. znatno ubrzala u odnosu na 2020. godinu te je iznosila 2,6%. Zabilježen je rast inozemne zaduženosti u apsolutnom iznosu. U 2021. nastavljen je trend visoke likvidnosti financijskog sustava i rasta plasmana.

    Na ostvarenje prihoda državnog proračuna u 2021. godini utjecala su pozitivna kretnja u gospodarstvu, cjelogodišnji fiskalni učinci provedenog poreznog rasterećenja u 2020. te učinci poreznih izmjena koji su stupili na snagu od 1. siječnja 2021. godine, a odnose se na porezne izmjene u okviru sustava poreza na dobit, poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost te trošarinskih propisa. Od 1. siječnja 2021. stopa poreza na dobit za sve poduzetnike koji imaju promet do 7,5 milijuna kuna smanjena je s 12% na 10%, dok su u sustavu poreza na dohodak snižene stope poreza na dohodak s 36% na 30% te s 24% na 20%. Kod poreza na dodanu vrijednost od 1. srpnja 2021. ukida se oslobođenje od plaćanja PDV-a pri uvozu dobara male vrijednosti. Značajan učinak na prihode proračuna imaju i sredstva iz fondova Europske unije, ponajprije iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2014. - 2020., ali i iz nove financijske perspektive u dijelu koji se odnosi na instrument REACT – EU vezano za očuvanje radnih mjesta. 
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2021. godini ostvareni su u iznosu od 154,1 milijardu kuna, što je 0,3% više od plana, dok su u usporedbi s prethodnom godinom povećani za 17,1%.

    Ukupni rashodi Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu planirani su u iznosu od 173,3 milijarde kuna, od čega rashodi poslovanja 164,5 milijardi kuna, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 8,8 milijardi kuna.
Izvršenje ukupnih rashoda državnog proračuna u 2021. godini iznosi 169,0 milijardi kuna što čini 97,5% planiranih rashoda za 2021. godinu. Rashodi poslovanja izvršeni su u iznosu od 161,6 milijardi kuna, odnosno 98,2% planiranih rashoda poslovanja, dok su rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvršeni u iznosu od 7,4 milijarde kuna, odnosno 84,6% plana. Najznačajniji rashodi u 2021. godini izvršeni su unutar programa Mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 43,5 milijardi kuna, dok je za rashode za zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnim i srednjim školama) ukupno izdvojeno 33,5 milijardi kuna. U 2021. godini na pozicijama Ministarstva zdravstva, izuzev rashoda za zaposlene, izdvojeno je 17,5 milijardi kuna od čega se 6,4 milijarde kuna odnosi na dodatna sredstva za podmirenje dijela dugovanja bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska, bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za lijekove te pomoćni i sanitetski materijal. Nastavkom epidemije koronavirusa i u 2021. godini produžena je isplata potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane epidemijom koronavirusa (COVID-19) narušena gospodarska aktivnost, kao i financiranje drugih troškova, aktivnosti i projekata koji su povezani uz epidemiju koronavirusa za što je u 2021. godini izvršeno 6,5 milijardi kuna rashoda i 814,9 milijuna kuna izdataka, odnosno ukupno 7,3 milijarde kuna. U 2021. godini na rashodovnu stranu državnog proračuna utjecali su i troškovi povezani uz sanaciju posljedica katastrofe uzrokovane potresima koji su 2020. godine pogodili Republiku Hrvatsku i to potres na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije iz ožujka 2020. i potres na području Sisačko-moslavačke županije, Zagrebačke županije i Karlovačke županije iz prosinca 2020. za što je ukupno u 2021. utrošeno 1,2 milijarde kuna rashoda i izdataka.

    U 2021. godini ukupni prihodi (prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine) ostvareni su u iznosu od 154,1 milijardu kuna, a rashodi (rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine) u iznosu od 169,0 milijardi kuna.

    U 2021. godini ukupni manjak općeg proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana zabilježen je u iznosu od 15,8 milijardi kuna ili 3,7% BDP-a, pri čemu je manjak državnog proračuna iznosio 15 milijardi kuna ili 3,5% BDP-a, a manjak jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 1,3 milijarde kuna ili 0,3% BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 463,5 milijuna kuna ili 0,1% BDP-a.
Prema Izvješću Državnog zavoda za statistiku o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države iz travnja 2022., u 2021. godini ostvaren je manjak proračuna opće države u iznosu od 12,4 milijarde kuna ili 2,9% BDP-a, pri čemu je najviše pridonio manjak državnog proračuna, koji je smanjen za visokih 7 milijardi kuna ili 2,3 postotna boda BDP-a. Razlog tome jest snažan rast poreznih prihoda i doprinosa, uslijed oporavka osobne potrošnje i turističke aktivnosti, kao i povoljnih kretanja na tržištu rada odnosno rasta plaća i zaposlenosti. Smanjenje isplaćenih potpora gospodarstvu vezanih uz pandemiju koronavirusa u velikoj je mjeri ublažilo rast rashodne strane proračuna kao i smanjeni rashodi za kamate kao posljedica povoljnih uvjeta financiranja na tržištu kapitala. U 2021. godini zabilježen je i pad investicija od 3,5%. S druge strane, na manjak proračuna opće države utjecali su i kapitalni transferi po osnovi preuzimanja duga i kapitalnih injekcija, otpisi stanovništvu i ostalim pravnim osobama kao i obveze za subvencioniranje stambenih kredita. Promatrano po podsektorima, središnja država je ostvarila manjak od 3% BDP-a, lokalna država od 0,3% BDP-a dok su fondovi socijalne sigurnosti imali višak od 0,4% BDP-a.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, javni dug je krajem 2021. godine iznosio 343,6 milijardi kuna, odnosno 79,8% BDP-a. Pritom je njegov udio u BDP-u smanjen za 7,5 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. Ovakva pozitivna kretnja javnog duga, nakon povijesno visokog rasta udjela javnog duga u BDP-u u 2020. godini od 16,2 postotna boda, posljedica je rasta gospodarske aktivnosti i snažnog oporavka cjelokupnog hrvatskog gospodarstva nakon krize uzrokovane pandemijom koronavirusa. Nominalni javni dug je u 2021. u odnosu na 2020. godinu veći za 13,2 milijarde kuna. Ovakvo povećanje javnog duga prvenstveno je posljedica manjka proračuna opće države te posljedično potrebe za njegovim financiranjem, koji je u 2021. godini iznosio 12,4 milijarde kuna.
Iako su negativne gospodarske posljedice pandemije koronavirusa tijekom 2020. godine dovele do visokog proračunskog manjka te rasta javnog duga, već u 2021. godini navedeni pokazatelji bilježe znatno poboljšanje. Tako je nakon manjka proračuna opće države od 7,3% BDP-a u 2020., u 2021. godini manjak smanjen na razinu od 2,9% BDP-a, što je ispod referentne razine od 3% BDP-a prema kriterijima iz Maastrichta. Istovremeno, javni dug je smanjen sa 87,3% BDP-a iz 2020. na 79,8% BDP-a u 2021., čime je ispunjeno i fiskalno pravilo javnog duga. Pritom je u protekloj godini bio prisutan poticajan smjer fiskalne politike te su i dalje bili prisutni relativno visoki fiskalni učinci mjera potpore gospodarstvu i kućanstvima vezano uz pandemiju, koji su iznosili 9,5 milijardi kuna, smanjivši se nakon učinka od 14,2 milijarde kuna ostvarenih u 2020. godini.

Odbor raspolagao je pisanim  16. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku od 16. svibnja 2022. godine.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o embargu na ruski plin i naftu od strane Republike Hrvatske. Odgovoreno je da je Europska unija donijela zaključke te Republika Hrvatska postupa u skladu s time. Naglašeno je da ovisnost Republike Hrvatske od ruskog plina manja u usporedbi sa drugim državama. 
Napomenuto je da se rebalans usvaja i zbog dodatnih rashoda u zdravstvu.  Odgovoreno je da velik dio sredstava ide u zdravstvo, te je naglašeno da je stav Ministarstva financija da zdravstveni sustav treba na rashodovnoj strani biti financijski održiv.
Navedeno je da je rast cijena nekretnina u Republici Hrvatskoj nerealan, te je istaknuta potrebitost oporezivanja praznih nekretnina. Odgovoreno je da će se u dogledno vrijeme vjerojatno dogoditi korekcija cijena na tržištu nekretnina. Dodatno je navedeno da je postojeći porezni sustav već podignut na veću razinu. 
Istaknuto je da planirani gubitak od 75 milijuna kuna na kupnju plina nerealan, te realan gubitak iznosi 50% na cijenu plina. Naglašeno je da država mora građane zaštititi kod velikog porasta cijena energenata. Istaknuto je da je zdravstveni sustav neučinkovit, što je vidljivo iz opetovanog rebalansa. 
Napomenuto je da paket Vladinih mjera za zaštitu građana od prekomjernih cijena energenata usvojen prije rata u Ukrajini, te da je rat doveo do dodatnog rasta cijena energenata. Osim porasta cijena plina bilježi se i veliki porast cijene električne energije, što predstavlja i cjenovni udar na poslodavce. Već sada jedan dio tvrtki ima zbog toga problema u poslovanju. 
Navedeno je da je Vlada Republike Hrvatske zaštitila svoje građane u sprečavanju velikog porasta cijene energenata, međutim jedinicama lokalne uprave i samouprave su obračunate  četiri puta veće cijene za javnu rasvjetu od strane HEP-a u usporedbi sa starim cijenama.
Odgovoreno je da je antiinflatorni paket usvojen sredinom veljače, inače bi cijene plina u kućanstvima porasle za 76%, a ne za samo 18% od 1. travnja 2022. godine.
Istaknuto je da će se iduća veća indeksacija mirovina temeljiti na inflaciji, a nažalost ne na rastu plaća. Naglašeno je da uvođenje eura ne bi bilo moguće da nije bilo stabilizacije javnih financija u proteklim godinama. Istaknuto je da je ključno osigurati opskrbu energentima poput plina za Republiku Hrvatsku. U rebalansu se otvorila stavka za subvencioniranje cijene energenata te se još ne zna konačni iznos.
Rečeno je kako su auto-ceste i ceste uspješno poslovno restrukturirane te su iste sada financijski održive. Za željeznice je potrebito restrukturiranje i nove investicije, te sanacija za njih nema smisla. 
Napomena je da se kod porezne politike višak prihoda usmjerio na smanjivanje poreznog opterećenja za građane i smanjivanje javnog duga.
Dalje, rečeno je da se je Ministarstvo financija Republike Hrvatske u proteklih šest godina suočilo sa velikim izazovima kao što su potres, korona i rat u Ukrajini. Pohvaljen je rad Ministarstva financija, te je istaknuto da javnim financijama upravljaju odgovorno i kvalitetno. Također je pohvaljen i rebalans i planirana sredstva za subvencioniranje energenata, te socijalna zaštita građana  i rast mirovina, kao i  pomoć gospodarstvu.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

te sljedećih odluka:
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o za 2021. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2021. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2021. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o za 2021. godinu;
-    Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o za.  2021. godinu.

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 276 i Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.