Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 46. sjednici održanoj 29. travnja 2022. godine o Konačnom prijedlogu zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, drugo čitanje, P.Z.E. br. 217, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. travnja 2022.  godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  raspravljao je o predmetnom zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja istaknuli su da  će se Konačnim prijedlogom zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica (u daljnjem tekstu: Konačni prijedlog zakona) u hrvatsko zakonodavstvo prenijeti odredbe Direktive (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU koja ima za cilj stvoriti učinkovit okvir za pokrivene obveznice i harmonizirati trenutačno fragmentirano tržište pokrivenih obveznica, što bi trebalo pridonijeti razvoju pokrivenih obveznica u cijeloj Europskoj uniji, a posebno u državama članicama u kojima trenutačno ne postoji tržište tih obveznica kakva je situacija i u Republici Hrvatskoj. Konačnim prijedlogom zakona se dakle po prvi put uređuje pravni okvir za izdavanje pokrivenih obveznica i javni nadzora pokrivenih obveznica u Republici Hrvatskoj.
Pokrivene obveznice su dužnički instrumenti koje izdaju kreditne institucije i koje karakterizira dvostruka zaštita ulagatelja u pokrivene obveznice tako da su pokrivene obveznice osigurane skupom za pokriće, odnosno imovinom u vidu kredita koje je dao izdavatelj, a iz kojih ulagatelji u pokrivene obveznice imaju prvenstveno pravo naplate svojih potraživanja, a dodatno kreditna institucija je odgovorna svom svojom imovinom za isplatu pokrivenih obveznica. 
Takvo dvostruko potraživanje koje se odnosi i na skup za pokriće i na izdavatelja naziva se mehanizmom dvostruke zaštite.
Važna prednost pokrivenih obveznica u odnosu na druge vrste izvora bankovnog financiranja, kao što su vrijednosni papiri osigurani imovinom, jest činjenica da kreditne institucije zadržavaju rizik u svojim bilancama i ulagatelji imaju potraživanja izravno od kreditne institucije. Pokrivene obveznice temeljem Konačnog prijedloga zakona može izdati samo kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Hanfa) dobila odobrenje programa pokrivenih obveznica u okviru kojeg izdaje pokrivene obveznice. Izdavatelj je dužan osigurati da su pokrivene obveznice u svakom trenutku osigurane imovinom koja je prihvatljiva kao pokriće za pokrivene obveznice. Konačni prijedlog zakona predviđa kvalitetu takve imovine koja može biti u skupu za pokriće, kao i određene razine zaštite te imovine. 
Imovina prihvatljiva kao pokriće za pokrivene obveznice odvaja se upisom u registar skupa za pokriće, što vrši izdavatelj. Izdavatelj je dužan prije nego što zatraži odobrenje za program pokrivenih obveznica imenovati nadzornika skupa za pokriće, koji će potvrditi da prilikom izdanja pokrivenih obveznica postoji dostatan skup za pokriće i da je upisan u registar skupa za pokriće. Nadzornikom može biti imenovana samo osoba upisana u registar Hrvatske revizorske komore i on mora biti odvojen i neovisan od izdavatelja i revizora izdavatelja. Također, mora imati relevantno iskustvo u reviziji kreditnih institucija odnosno financijskih institucija. 
Konačni prijedlog zakona propisuje da Hrvatska narodna banka daje prethodno mišljenje, a Hanfa odobrenje za izdavanje programa pokrivenih obveznica te obavlja javni nadzor pokrivenih obveznica. U Konačnom prijedlogu zakona prihvaćene su primjedbe i prijedlozi Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora te su izvršene određene izmjene i dopune sukladno prijedlozima Hanfe i Hrvatske narodne banke te dorade radi veće jasnoće pojedinih odredbi. 

U raspravi na Odboru navedeno je da su ulagatelji u pokrivene obveznice zaštićeni. Zatražena je informacija o vremenskom razdoblju zaštite likvidnosti. Odgovoreno je da je izdavatelj dužan osigurati zaštitu ulaganja na način da skup za pokriće u svakom trenutku uključuje zaštitni sloj likvidnosti koji se sastoji od likvidne imovine dostupne za pokriće neto likvidnosnih odljeva u okviru programa pokrivenih obveznica. Zaštitni sloj likvidnosti skupa za pokriće pokriva najveći kumulativni neto likvidnosni odljev tijekom slijedećih šest mjeseci. Nadalje je rečeno da je izdavatelj dužan osigurati ukupan nominalni iznos glavnice cjelokupne imovine uključene u skup za pokriće najmanje 5% veći od ukupnog nominalnog iznosa glavnice nepodmirenih obveza koje proizlaze iz pokrivenih obveznica. 
Također je rečeno da je ovaj Zakon potrebito podržati kao i sve ostale zakone koji se usklađuju sa direktivama Europske unije. Iako je također rečeno da se ovaj Zakon prekasno usvaja s obzirom da Republika Hrvatska ubrzo ulazi u eurozonu. Odgovoreno je da je izrada ovog Zakona bila izrazito složena te je tražila dosta vremena. 
Upitano je da li hrvatske banke mogu preuzeti tuđe stambene ugovore. Odgovoreno je da druge banke mogu sudjelovati na našem tržištu, kao i naše banke na drugim tržištima, te se time potiče sekundarno tržište. 
Naglašeno je da su financijske institucije poput banaka, osiguravajućih društava i drugih mogući investitori.
Postavljeno je pitanje da li i mirovinski fondovi biti mogući investitori, na što je i potvrdno odgovoreno.
Također je upitano o nenaplativim obveznicama. Odgovoreno je da se one miču iz skupa obveznica. 
Naglašeno je da je ključan nadzor nad izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica koji treba biti izrazito učinkovit. 

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje
                                
Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica

                                                                                                                                                                                   
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA
                                       Grozdana Perić, dipl.oec.