Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 69. (elektroničkoj) sjednici održanoj 31. siječnja 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o izmjeni Ugovora osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma između Kraljevine Belgije, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Portugalske Republike, Republike Slovenije, Slovačke Republike i Republike Finske, drugo čitanje, P.Z. br. 447, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. siječnja 2023. godine. 
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 
   
                Uvodno je predstavnik predlagatelja naveo da je Europski stabilizacijski mehanizam (dalje: ESM) međuvladina organizacija koju su države članice europodručja osnovale 2012. godine. Njegova je misija omogućiti državama europodručja izbjegavanje i prevladavanje financijskih kriza te održavanje dugoročne financijske stabilnosti i prosperiteta. Dioničari ESM-a isključivo su države europodručja. Ugovor o osnivanju ESM-a sastavljen je u Bruxellesu 2. veljače 2012. u jednom izvorniku, a na snagu je stupio na dan kada su potpisnice deponirale svoje isprave o ratifikaciji, odobrenju ili prihvatu. S ciljem da se daljnjim razvojem ESM-a jača otpornost i sposobnost europodručja za rješavanje krize, 21. lipnja 2019. godine članice europodručja složile su se revidirati Ugovor o osnivanju ESM-a. U okviru reforme ESM-a dogovoreno je: a) da najkasnije do kraja prijelaznog razdoblja treba biti uspostavljen zajednički zaštitni mehanizam za jedinstveni fond za sanaciju b) poboljšanje učinkovitosti preventivnih instrumenata financijske pomoći, c) da se dodatna marža primijeni kada članica ESM-a kojoj je odobrena preventivna financijska pomoć ESM-a ne ispunjava uvjete za tu pomoć nakon što je već povukla sredstva.
Države članice ESM-a potpisale su 27. siječnja i 8. veljače 2021. Sporazum o izmjeni Ugovora o osnivanju ESM-a. Savezna Republika Njemačka i Talijanska Republika još nisu ratificirale Sporazum pa isti nije stupio na snagu. Stoga Republika Hrvatska nije u mogućnosti ratificirati konsolidirani dokument, već je obvezna ratificirati i Ugovor i Sporazum.
U skladu s Odlukom Vlade Republike Hrvatske o prihvaćanju pisma kojim se iskazuje interes i podnosi zahtjev za ostvarivanje članstva Republike Hrvatske u ESM-u od 28. srpnja 2022. godine, Ministarstvo financija uputilo je ESM-u Pismo o iskazu interesa i zahtjev za ostvarivanje članstva Republike Hrvatske u ESM-u. Odbor guvernera ESM-a je 5. prosinca 2022. godine usvojiti Rezoluciju kojom se odobrava učlanjenje Republike Hrvatske u ESM.
Donošenjem i stupanjem na snagu Zakona o potvrđivanju Ugovora o osnivanju ESM-a i Zakona o potvrđivanju Sporazuma o izmjeni i dopunama Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma ispunjavaju se uvjeti za pristup Republike Hrvatske Ugovoru i Sporazumu. Cilj koji se želi postići potvrđivanjem Ugovora o osnivanju ESM-a i Sporazuma o izmjeni Ugovora o osnivanju ESM-a je preuzimanje obveze koje iz njega proistječu s ciljem daljnjeg razvoja ESM-a kako bi se jačala otpornost i sposobnost europodručja za rješavanje krize poštujući i dalje pravo Europske unije.
ESM ima ukupni kapital od gotovo 705 milijardi eura, a kojeg sačinjava više od 80 milijardi eura uplaćenog kapitala (engl. paid in capital) koji su osigurale članice ESM-a i približno 624 milijarde eura kapitala na poziv (engl. callable capital). Svaka članica doprinosi kapitalu ESM-a na temelju svog udjela u ukupnom stanovništvu EU-a i bruto domaćem proizvodu. U skladu s Ugovorom o ESM-u, članice ESM-a čiji je bruto domaći proizvod po stanovniku (po tržišnim cijenama u eurima u godini koja neposredno prethodi njihovom pristupanju) manji od 75% prosjeka EU-a mogu koristiti olakšicu u obliku privremene korekcije ključa za doprinos kapitalu u razdoblju od 12 godina nakon datuma uvođenja eura. 
Budući da je Republika Hrvatska uvela euro 1. siječnja 2023. godine, imat će koristi od privremene korekcije ključa koja istječe 1. siječnja 2035. godine. Tijekom tog razdoblja, početni upisani kapitala Republike Hrvatske bit će niži, što će dovesti do privremeno nižeg uplaćenog kapitala. Po isteku tog razdoblja Republika Hrvatska će upisati dodatne dionice i upisati dodatnih iznos kapitala. Pristupanjem ESM-u, Republike Hrvatske će upisati ukupni kapital u iznosu od 3.695.000.000,00 eura (od čega je uplaćeni kapital 422.290.000,00 eura, a kapital na poziv 3.272.710.000,00 eura). U skladu s člankom 41. Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma, Republika Hrvatska će iznos uplaćenog kapitala od 422.290.000,00 eura plaćati u pet godišnjih rata. Nakon isteka privremene korekcije dana 1. siječnja 2035. godine, Republika Hrvatska će dodatno upisati kapital u iznosu od 2.038.900.000,00 eura (od čega je uplaćeni kapital 233.010.000,00 eura, a kapital na poziv 1.805.890.000,00 eura). Republika Hrvatska će iznos od 233.010.000,00 eura uplaćenog kapitala platiti u jednoj rati u mjesecu koji slijedi nakon isteka privremene korekcije. Potreban sredstva osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu u okviru financijskog plana Ministarstva financija. Preostala potrebna sredstva planirat će se prilikom izrade proračuna na naredne godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

Zakona o potvrđivanju Sporazuma o izmjeni Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma između Kraljevine Belgije, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Portugalske Republike, Republike Slovenije, Slovačke Republike i Republike Finske

Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma između Kraljevine Belgije, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Portugalske Republike, Republike Slovenije, Slovačke Republike i Republike Finske, drugo čitanje, P.Z. br. 446 i Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o izmjeni Ugovora o osnivanju Europskog stabilizacijskog mehanizma između Kraljevine Belgije, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Portugalske Republike, Republike Slovenije, Slovačke Republike i Republike Finske, drugo čitanje, P.Z. br. 447 provede objedinjenu raspravu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.

 PREDSJEDNICA  ODBORA

    Grozdana Perić, dipl. oec.