Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije (dalje: Nacionalno vijeće) je na 11. sjednici održanoj 6. listopada 2021. raspravilo Prijedlog Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine (dalje: Prijedlog  strategije) kojeg je Hrvatskom saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. rujna 2021., KLASA: 022-03/21-07/356, URBROJ: 50301-21/22-21-2, kao drugo radno tijelo Hrvatskoga sabora osnovano Odlukom o Nacionalnom vijeću za praćenje Strategije suzbijanja korupcije („Narodne novine“, br. 82/06. i 35/09.) na temelju Nacionalnog programa suzbijanja korupcije 2006. – 2008. („Narodne novine“, br. 39/06.) koje je zaduženo za nadzor i praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije.

Predstavnik predlagatelja u svom je uvodnom govoru predstavio Prijedlog strategije iznijevši njegove ključne točke. Naglasio je kako obveza donošenja Strategije proizlazi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. istaknuvši zabrinutost zbog raširene percepcije u javnosti o prisutnosti korupcije pri čemu će se novom Strategijom posebna pozornost posvetiti podizanju svijesti među građanima o štetnosti korupcije. Prijedlogom strategije predviđeno je kako će se provoditi u tri trogodišnja vremenska razdoblja s kojima će korespondirati pripadajući akcijski planovi. Predstavnik predlagatelja posebno je istaknuo kako će se u okviru Strategije pristupiti zakonskim izmjenama Zakona o sprječavanju sukoba interesa kojim će se proširiti krug adresata (dužnosnika) na koje će se zakon primjenjivati dok će se određenim dužnosnicima produžiti i „period hlađenja“ nakon prestanka mandata. Dodatno je izložio kako će u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa i nadalje postojati odredba o načelima djelovanja dužnosnika te će se u njezinoj provedbi inzistirati na donošenju etičkih kodeksa za lokalne dužnosnike, ali i za dužnosnike u najvišim državnim tijelima. Osim toga, predstavnik predlagatelja govorio je kako se Prijedlogom strategije predviđa uređenje pitanja lobiranja, kao i daljnje unaprjeđenje okvira za zaštitu prijavitelja nepravilnosti (zviždača), jačanje kapaciteta za vođenje i provjeru imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika, ali i rad na daljnjem unaprjeđenju sustava javne nabave.

Članovi Nacionalnog vijeća u raspravi su podsjetili kako je Nacionalno vijeće Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske u postupku izrade Strategije dostavilo svoje zaključke te da su ti zaključci Prijedlogom strategije prihvaćeni tek u manjoj mjeri. Stoga je zatraženo očitovanje predstavnika predlagatelja o razlozima zbog kojih u Prijedlog strategije nije uvršten prijedlog Nacionalnog vijeća kojima bi se Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa zakonom izrijekom dodijelila ovlast donositi deklaratorne odluke na temelju zakonske odredbe kojom su propisana načela djelovanja, kao ni prijedlog da se Povjereniku za informiranje zakonom dodijeli ovlast za neposredno sankcioniranje čelnika tijela javne vlasti koji odbijaju ispuniti naloge Povjerenika. Dodatno, u raspravi je postavljeno i pitanje o roku u kojem Vlada Republike Hrvatske planira uputiti na donošenje izmjene Zakona o proračunu kojima će se detaljnije urediti transparentnost proračuna u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Dio članova Nacionalnog vijeća istaknuo je kako Prijedlog strategije koncepcijski i sadržajem u bitnome ne donosi ništa novo u odnosu na prethodnu Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine čiji su ciljevi i mjere u velikoj mjeri ispunjeni bez većeg pomaka u borbi protiv korupcije. Posebno je istaknuto nezadovoljstvo nedostatnim mjerama koje se odnose na postupke javne nabave s naglaskom na problematiku referenci ponuditelja. Također, zamijećeno je da u Prijedlogu strategije postoje ciljevi i mjere koji se odnose na unaprjeđenje zakonskog okvira za lokalne izbore, ali kako nema nikakvih mjera u pogledu promjene izbornih pravila za parlamentarne i druge nacionalne izbore. Dio članova Nacionalnog vijeća izrazio je  nezadovoljstvo jer se Prijedlog strategije ne bavi uzrocima nastanka korupcije, osobito, u tom smislu, korupcijskim rizicima koji su povezani s pretjeranom rascjepkanošću teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske, a izraženo je i nezadovoljstvo jer se Prijedlogom strategije ne uzima dovoljno u obzir Izvješće o vladavini prava za Hrvatsku kojime je konstatirano kako na percepciju korupcije u Republici Hrvatskoj negativno utječe djelovanje Vlade i političara.

Dio članova Nacionalnog vijeća pohvalio je Prijedlog strategije istaknuvši kvalitetnu participativnu metodologiju s kojom se koristilo u njezinoj izradi posebno imajući u vidu da je u okviru postupka izrade Prijedloga strategije korištena i metoda online istraživanja o percepciji korupcije kod građana. Dobrim je ocijenjeno što se Prijedlogom strategije planira urediti pitanje lobiranja, jačanja kapaciteta za provjeru imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika kao i planirane izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Pohvaljeno je i opredjeljenje za dodatne napore u edukaciji dužnosnika i građana, pri čemu je istaknuto da se percepcija o prisutnosti korupcije u nekim državnim sustavima, poput, primjerice, pravosuđa, kod mnogih građana stvara posrednim putem bez neposrednog i stvarnog kontakta s tim sustavima. Kao napredak je istaknuto i namjeravano uvođenje redovitih sigurnosnih provjera za pravosudne dužnosnike te jačanje kapaciteta za provjeravanje njihovih imovinskih kartica. U pogledu novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa istaknuto je kako je u izradi tog zakona sudjelovala široka stručna i zainteresirana javnost od akademske zajednice, GONG-a, civilnog društva i tijela državne uprave.

Članovi Nacionalnog vijeća su zatražili i dodatna objašnjenja o modalitetima ostvarivanja proklamiranih ciljeva Prijedloga strategije koji se odnose na smanjivanje političkog utjecaja na medije, olakšavanje pristupa informacijama za medije te za sprječavanje sukoba interesa u medijima, osobito u javnim servisima (Hrvatska radiotelevizija i Hrvatska izvještajna novinska agencija). Dodatno, objašnjenje je zatraženo i oko dijelova Prijedloga strategije koji se odnose na ovlasti Državnog izbornog povjerenstva za vođenje evidencije o političkim strankama i nezavisnim vijećnicima zastupljenim u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imajući u vidu kako Ministarstvo pravosuđa i uprave vodi Registar političkih stranaka pa nije jasno koji bi bio smisao evidencije. Predloženo je da se Prijedlogom strategije osim mjera i ciljeva koji se odnose na suzbijanje korupcije u znanosti i visokom obrazovanju, predvide i mjere za suzbijanje korupcije u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, a posebno se to odnosi na zapošljavanje do 60 dana.

Predstavnik predlagatelja objasnio je kako je Prijedlogom strategije određen opći smjer borbe protiv korupcije pri čemu su neke sugestije Nacionalnog vijeća uvažene dok se druge, koje nisu prihvaćene, razmatraju na radnim skupinama za provedbu pojedinačnih mjera iz Prijedloga strategije. Tako je naglasio kako će se u provedbi Strategije voditi računa o daljnjem identificiranju i otklanjanju rizika u postupcima javne nabave. Pritom je ponovio kako će novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa zadržati načela djelovanja dužnosnika, ali će se njihova razrada dodatno proširiti odredbama etičkih kodeksa koji se Prijedlogom strategije planiraju donijeti za državne i lokalne dužnosnike. Naglasio je i kako će se u provedbi Strategije voditi računa o suzbijanju korupcije u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju. Također, objasnio je i kako će temeljem ovog Prijedloga strategije Državno izborno povjerenstvo preuzeti vođenje registra i evidencije političkih stranaka imajući u vidu kako trenutno taj registar vodi Ministarstvo pravosuđa i uprave. Objasnio je kako Ministarstvu, u tom smislu, često dolaze na rješavanje pitanja poput, primjerice, tumačenja statuta pojedinih političkih stranaka te je procijenjeno kako je bolje da o takvim stvarima odlučuje Državno izborno povjerenstvo kao neovisno tijelo koje bira Hrvatski sabor. 

Nakon provedene rasprave Nacionalno vijeće pristupilo je glasovanju o četiri zaključka. 

Prvi zaključak koji je glasio „Nacionalno vijeće ovaj Prijedlog strategije smatra nedostatnim i predlaže Hrvatskome saboru da ne usvoji Strategiju, te da se zaduži Vlada Republike Hrvatske da izradi ambiciozniju Strategiju u širem participativnom procesu.“, nije donesen s obzirom da su tri člana glasovala „ZA“, tri člana glasovala su „PROTIV“, dok je jedan član bio „SUZDRŽAN“. 

Drugi zaključak koji je glasio „Prihvaća se Prijedlog strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine.“, također nije donesen s obzirom da su tri člana glasovala „ZA“, tri člana glasovala su „PROTIV“, dok je jedan član bio „SUZDRŽAN“.

Nacionalno vijeće je s četiri glasa „ZA“, dva glasa „PROTIV“ i jednim glasom „SUZDRŽAN“ donijelo sljedeći 

ZAKLJUČAK

Nacionalno vijeće smatra da strateškom dokumentu kao što je Strategija cilj mora biti da dođe do rekonstrukcije sustava borbe protiv korupcije, te da bi trebalo postojati središnje antikorupcijsko tijelo s izvršnim ovlastima.

Nacionalno vijeće jednoglasno ( 7 glasova) je donijelo i sljedeći:

ZAKLJUČAK

Nacionalno vijeće obvezuje sve jedinice lokalne samouprave, jedinice regionalne samouprave, korisnike središnjeg državnog proračuna (ministarstva, agencije, državne urede, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i druga tijela javne vlasti koja žive od proračuna, javna poduzeća, izvanproračunski korisnici koji se financiraju od parafiskalnih nameta (komore, Hrvatske vode, ZAMP, turističke zajednice, sportske organizacije i slično) da osiguraju javno dostupnu, objavljenu, potpunu transparentnost trošenja javnih sredstava sa detaljnim podatcima o isplatama iz svojih proračuna.      
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikola Grmoja, predsjednik Nacionalnog vijeća. 

                                      
                                                                    PREDSJEDNIK
                                                                                     Nikola Grmoja