New York – Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko sudjeluje na 4. svjetskoj konferenciji predsjednika parlamenata u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, na kojoj je u ponedjeljak u popodnevnim satima prema lokalnom vremenu održao govor u sklopu rasprave o "Ulozi parlamenata u određivanju i provedbi novih Ciljeva održivog razvoja" te "Aktualnim izazovima pred parlamentima".
Otvarajući konferenciju, predsjednik Interparlamentarne unije (IPU) Saber Chowdhury ustvrdio je da se svijet nalazi na raskrižju zbog brojnih prijetnji i izazova za čovječanstvo, kao štu su klimatske promjene, prirodne katastrofe, nejednakost, sigurnosne prijetnje i terorizam te siromaštvo. - Stoga je donošenje novih Ciljeva održivoga razvoja za idućih petnaest godina, koji bi zamijenili Milenijske razvojne ciljeve, najambiciozniji svjetski napor za suočavanje s ovim problemima. Ti ciljevi uključuju i mehanizme za osiguranje njihove primjene s pomoću nacionalnih parlamenata, na kojima je velika odgovornost za donošenje potrebnoga zakonodavsta, istaknuo je Chowdhury.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon odao je priznanje IPU-u za napor u donošenju novih Ciljeva održivoga razvoja te također istaknuo važnost primjene ciljeva na nacionalnim razinama.
U svom obraćanju sudionicima konferencije predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko istaknuo je kako se parlamentarna demokracija u praksi pokazala kao "sustav u kojemu su ljudi najzadovoljniji", no da taj sustav treba stalno dorađivati.
- Kako bi demokracija kao "vlast naroda" stvarno živjela i bila zdrava, potreban je učinkovit mehanizam provođenja "vlasti" naroda. Politička odgovornost izvršne vlasti fokusirana je na pitanje ministarske odgovornosti pred parlamentom. To nije samo aktualan problem djelovanja hrvatskoga parlamentarnog sustava nego je ključno pitanje djelovanja parlamentarnih institucija u svim parlamentarnim sustavima. Sam nadzor uvelike ovisi o odnosu političkih snaga koji se očituju na parlamentarnim izborima, ali i demokratičnosti unutar političke stranke koja formira parlamentarnu većinu. Demokratičnost političke stranke koja počinje obnašati vlast u zemlji vjerojatno je od presudnog značaja. Stupanj demokratičnosti načina donošenja važnih odluka unutar same stranke velikim će se dijelom prenijeti i na način vođenja zemlje i zasigurno biti prepoznat i od samih građana. Građani su na koncu ti uime kojih se i za koje se upravlja zemljom, istaknuo je Leko te dodao kako je kriza povjerenja u institucije vlasti i političke elite danas zahvatila i razvijene demokracije.
- Moglo bi se reći da građani gube povjerenje u političare, i to na temelju uvjerenja da političari ne mogu riješiti najveće probleme s kojima su suočene njihove političke zajednice, kao što je nezaposlenost. U brojnim zemljama razočaranje i nezadovoljstvo dosegnuli su razinu frustracije građana, rekao je među ostalim Leko zaključivši kako "najvažnije sredstvo održavanja sustava odgovornosti izvršne vlasti ostaje polaganje računa na izborima."