Poštovana predsjednice Republike Hrvatske, poštovani izaslaniče predsjednika Vlade, poštovani članovi hrvatske Vlade, poštovani zastupnici u Hrvatskome saboru, poštovani župani, poštovani uzvanici, dame i gospodo,
zadovoljstvo mi je pozdraviti vas u Hrvatskome saboru uime svih njegovih zastupnica i zastupnika i u osobno ime.
Posebno pozdravljam župana Šibensko-kninske županije gospodina Gorana Pauka kao predsjednika Hrvatske zajednice županija kao i sve njezine članice i članove. Ujedno, čestitam vam ovu važnu obljetnicu rada vaše Udruge.
Drago mi je da se obilježavanje 15 godina rada Hrvatske zajednice županija održava baš u Hrvatskom saboru – u nekadašnjoj plenarnoj dvorani Županijskog doma – ukinutom iste godine kada je i pokrenuta inicijativa za uspostavom i osnaživanjem institucionalne suradnje između hrvatskih županija.
Te 2001. godine konačno je stvoren i zakonski okvir koji je omogućio županijama pravo na udruživanje – pravo koje su tada imale samo općine i gradovi. Na taj način im je omogućeno da se povežu kako bi unapređivale međusobnu suradnju i promicale zajedničke interese. A da je to povezivanje i udruživanje jedinica teritorijalne samouprave važno pokazuje i Europska povelja o lokalnoj samoupravi koje drži da je to jedno od temeljnih prava jedinica lokalne uprave i samouprave. Povezivanje, prvo na nacionalnoj razini, a zatim i na međunarodnoj razini.
U ovih proteklih 15 godina aktivnosti Hrvatske zajednice županija prepoznate su kako na nacionalnoj razini tako i u vašim županijama među građanima. Prije svega mislim na vaše aktivnosti povezane s prijedlozima u oblikovanju i provedbi zakonskih propisa i politika iz djelokruga županija.
Ovdje pozdravljam i vaše suglasje – bez obzira na politička opredjeljenja – o tome da su jedinice lokalne i područne samouprave jedno od glavnih temelja svakog demokratskog društva i da je, shodno tomu, potrebno zajednički, u partnerstvu, raditi na osnaživanju županija, gradova i općina te osiguranju jednakog standarda svih građana Hrvatske.
Regionalna politika mora biti sustavna politika u kojoj upravo dolazi do izražaja sinergija državne i lokalne vlasti. Stoga je potrebno jako partnerstvo i na nacionalnoj razini. I tu je potpora Hrvatskoga sabora vašem radu neupitna.
Također, ova Vlada odredila je, kao jedan od najvažnijih ciljeva, osnaživanje suradnje s lokalnom i područnom samoupravom te regionalni i ruralni razvoj kao preduvjet održivog i sveobuhvatnog razvoja Hrvatske. U tom smislu, hvalevrijedna je Vladina inicijativa za održavanjem redovitih izravnih dijaloga i razmjene mišljenja sa županima, ali i gradonačelnicima i načelnicima.
Taj dijalog je važan radi višerazinskog upravljanja Hrvatskom i rješavanja svih pitanja važnih za ravnomjeran regionalni razvoj Hrvatske, koji treba biti zajednički hrvatski interes. Slušanje, uvažavanje drugih i rasprava o ključnim pitanjima od interesa za položaj jedinica lokalne i područne samouprave važno je i za što bolju, kvalitetniju i učinkovitiju realizaciju samog procesa daljnje decentralizacije.
U susretima s čelnicima jedinica lokalne i područne samouprave uvjerio sam se da je proces decentralizacije, posebno one fiskalne, polučio dobre rezultate. Prošli tjedan posjetio sam Garešnicu, Daruvar i Grubišno Polje čiji su proračuni značajno uvećani što je odmah imalo za posljedicu ulaganje u infrastrukturne, gospodarske i demografske projekte. Dakle, trebamo nastaviti s tim procesom jer decentralizacija je ta koja treba izjednačiti uvjete života, osigurati ravnomjeran gospodarski razvoj u svim krajevima i dati priliku hrvatskim građanima da sami odlučuju o svom neposrednom životnom okruženju. I tu su, uvjeren sam, županije spremne za daljnje promjene.
Za napredak naših jedinica lokalne i područne samouprave i poboljšanje uvjeta života naših građana važno je i što učinkovitije povlačenje sredstava iz europskih fondova. Hrvatska ima na raspolaganju do 2020. godine 80 milijardi kuna, od čega 63 milijarde za kohezijsku politiku. Zadnji podaci govore da sve hrvatske županije koriste europska sredstva. Međutim, povlačenje sredstava treba se poboljšati i ubrzati. Tu županijske razvojne agencije imaju važnu ulogu.
Dobro je da su na vrijeme napravljene razvojne strategije kako bi imali definirane prioritete za početak formalne rasprave o Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije poslije 2020. godine. Za Hrvatsku, kohezijska politika jedna je od najvažnijih europskih politika. Važno nam je da ona ostane otvorena za sve države i regije, s posebnim naglaskom na one manje razvijene i da sredstva u novoj financijskoj perspektivi Europske unije, bez obzira na sve nove izazove, ostanu barem jednaka kao u trenutačnom financijskom okviru. Stoga je bitno da se čuju i stajališta hrvatskih županija. Imenovanje župana Nikole Dobroslavića, kao izvjestitelja Odbora regija za proračun Europske unije poslije 2020. godine, dodatna je prilika za to.
Za kraj, dopustite mi čestitati vam još jednom petnaestu obljetnicu institucionalne suradnje između hrvatskih županija, uz želju za što uspješnijim radom Hrvatske zajednice županija u budućnosti na dobrobit svih hrvatskih županija i građana.
Ujedno čestitam županijama na priznanjima koje su dobile kao „Županije - prijatelji djece“ te svima koji su pridonijeli razvoju Hrvatske zajednice županija u ovih 15 godina.
Zahvaljujem.