Poštovani uzvanici, dame i gospodo,
zadovoljstvo mi je pozdraviti vas sve i zaželjeti vam dobrodošlicu u Hrvatskom saboru.
Osobita mi je čast čestitati vam Dan Hrvatskoga sabora. Današnji dan obilježavamo kao spomendan na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine.
U povijesti svake zemlje i naroda postoje prijelomni trenuci. Tako je i 30. svibnja 1990. godine jedna od prekretnica u povijesti hrvatskoga naroda. Taj dan najavio je novo razdoblje u životu Hrvatske. Neposredno prije toga – 22. travnja i 6. svibnja – hrvatski narod i svi građani Hrvatske birali su svoje predstavnike na prvim slobodnim, neposrednim i višestranačkim izborima.
Time su konačno ostvarene težnje hrvatskog naroda da ostvari slobodno društvo na zdravim temeljima demokracije i vladavine naroda, ravnopravnosti, slobode, istine i pravednosti. Toga su 30. svibnja, nakon dugog razdoblja, u Sabornicu ušli zastupnici, kojima je hrvatski narod povjerio odgovornost za svoju budućnost – da svojom dobrom voljom traže rješenja za svakidašnji život hrvatskih ljudi, ali i budućnost Hrvatske kao moderne, demokratske države duboko ukorijenjene u srednjoeuropski i mediteranski prostor s jakim kršćanskim identitetom.
Dr. Franjo Tuđman u svom govoru na konstituirajućoj sjednici Sabora rekao je: „Prigušena i povrijeđena nacionalna svijest i sputani ponos hrvatskih ljudi, a i izgubljena nada svih građana Hrvatske ponovo su uskrsnuli. Potaknuli smo zanosni preporodni polet, oslobodivši golemu, duhovnu energiju cijelog naroda. Na nama je da održimo taj ushit, a da tu probuđenu energiju usmjerimo na radna i stvaralačka pregnuća za oživotvorenje svih ideala slobode i blagostanja svoje domovine. Na tom putu, najveća odgovornost leži na nama, izabranim zastupnicima, ali također na svim građanima Hrvatske. Svi mi zajedno moramo biti prožeti sviješću da od svoje Hrvatske ne možemo očekivati više nego li što sami pridonesemo njezinu boljitku, da bi plodove svoga rada mogla uživati i naša djeca.“
Danas, 28 godine kasnije, ne možemo ne priznati da su ove riječi još uvijek aktualne i snažna poruka nama zastupnicima.
Zanos hrvatskoga naroda obnovom hrvatske državnosti, na žalost, ubrzo je prekinut Miloševićevom velikosrpskom agresijom. Ali, hrvatski narod prepoznao je taj trenutak i pokazao samosvijest, volju, zrelost, odlučnost i vjeru u vlastite snage. Uspjeli smo jer smo se u odlučujućem trenutku usudili djelovati i zato što smo htjeli, mogli i znali kako uzeti sudbinu u svoje ruke. Zato smo pobijedili u Domovinskom ratu. Domovinski rat – sa svim svojim žrtvama kojima hrvatski narod mora biti vječno zahvalan – obranio je suverenu i neovisnu, demokratsku i slobodnu Hrvatsku. Obranio je hrvatske institucije i pravni poredak i ostavio nam u nasljeđe vjeru u sebe i zajedničku snagu.
Dame i gospodo,
u ovih 28 godina, kroz svojih devet saziva, Sabor se postupno izgrađivao i razvijao u predstavništvo sa svim potrebnim demokratskim parlamentarnim obilježjima koja podrazumijevaju: predstavništvo sve raznolikosti hrvatskog društva, transparentnost u djelovanju i otvorenost prema svim građanima i medijima, dostupnost i uključivost građana i civilnog društva, odgovornost prema biračima te djelotvornost u ispunjavanju osnovnih parlamentarnih zakonodavnih i nadzornih zadaća.
Mi zastupnici moramo znati da ova načela jednom postignuta nisu trajno zadana već se ona moraju kontinuirano osnaživati.
I ponovo citiram prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana: „Moramo stalno biti svjesni da je volja hrvatskog naroda iskazana u okviru našeg parlamentarnog predstavništva, a ono ne smije biti jednostrano i jednodušno. Ono mora imati svijest da je većina pozvana da odlučuje umjesto naroda, da donosi odluke, da vodi pod svojom odgovornošću državu u svim prilikama kakve se u danom trenutku nalaze u svijetu“.
Da bismo tu volju naroda poštivali, ne smijemo se zatvarati i udaljavati od svojih građana. Moramo s njima biti u stalnom kontaktu kako bi slušali njihove zahtjeve, potrebe i brige te kako bi ih informirali o svemu što radimo – o usvojenim zakonskim rješenjima, politikama i trenutačnim raspravama koje vodimo. To je jedino moguće ustrajnim radom i stalnom prisutnošću među građanima u izbornim jedinicama, na terenu. Predstavljajući hrvatske građane u Saboru, moramo dodatno osnaživati i kulturu demokratske tolerancije, razumijevanja i uvažavanja drugih, njihovih argumentiranih stavova i suprotnih mišljenja i stalno imati na umu da jedino ispravnom savješću radimo na opće dobro hrvatskih građana. Jedino tako možemo promijeniti percepciju javnosti i hrvatskih građana o našem radu i vratiti njihovo povjerenje u hrvatske institucije.
Kao što je Hrvatska 1990. godine živjela u burnom i uzbudljivom vremenu, danas također možemo reći da svjedočimo vremenu brzih globalnih promjena s novim idejama koje stavljaju na kušnju dostignute demokratske vrijednosti. Da bismo mogli nadvladati te kušnje, trebamo ponuditi trajna rješenja za sva pitanja koje muče naše građane – uz mnogo uloženog znanja, odlučnosti i promišljenosti, ali prije svega predanog rada.
Dame i gospodo,
današnji Dan Hrvatskoga sabora prigoda je i da se podsjetimo što smo napravili u ovom sazivu za osnaživanje demokratskih obilježja Sabora, poboljšanje učinkovitosti njegovog rada te ga pripremili za sve izazove suvremenog doba.
Nedavno smo usvojili izmjenu Poslovnika radi veće kvalitete, stručnosti i dinamičnosti rasprava o pojedinim točkama dnevnog reda. „Novi“ Poslovnik treba potaknuti sve nas zastupnike da preuzmemo svoju zastupničku odgovornost, prije svega u iznošenju svojih stavova, mišljenja i prijedloga o temama od javnog interesa kroz pojedinačne, stručne i argumentirane rasprave. I da svojim djelovanjem ponovo svjedočimo o nacionalnoj i državnopravnoj svijesti, ali i želji da budemo ne samo političko već i snažno misaono narodno predstavništvo.
Imajući u vidu uporabu digitalnih tehnologija u skoro svim vidovima suvremenog života, neminovno je bilo i da se promijeni i racionalizira stari poslovni model uvođenjem digitalnih radnih materijala za zastupnike. Pri završetku realizacije je i nova mrežna stranica Sabora koja će imati potpuno otvoreni i transparentni pristup svim ključnim dokumentima i podacima Sabora, potrebnim za kvalitetno informiranje građana i javnosti. Do poboljšanja u radu Sabora došlo je i pravovremenim objavljivanjem rasporeda sjednica, odnosno točaka dnevnog reda, kao i izradom godišnjeg plana obaveznih međunarodnih aktivnosti zastupnika. Krajem prošle godine, Hrvatski sabor dao je svoj konkretan doprinos promicanju prava osoba s invaliditetom i ostvarivanju jednakosti pristupu informacijama za sve hrvatske građane. Osigurali smo prijenos plenarnih sjednica na hrvatskom znakovnom jeziku na javnoj televiziji.
Otvorenost prema građanima i dostupnost Sabora pokazujemo sad već tradicionalnim i sve posjećenijim danima otvorenih vrata kada građani i njihovi predstavnici imaju priliku za otvorenu razmjenu mišljenja kako o radu Sabora tako i o aktualnim pitanjima. Posebna briga vodi se i o političkoj naobrazbi mladih putem raznih edukativnih aktivnosti, uključujući i brojne organizirane posjete učenika iz svih krajeva Hrvatske. Ovdje treba spomenuti i redovite simulirane sjednice mladih, organizirane u Hrvatskom saboru.
Dopustite mi spomenuti i sve veću ulogu Sabora u međunarodnim i europskim poslovima. Ovdje bih podsjetio da smo prošle godine uspješno predsjedali Parlamentarnom skupštinom Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi. Hrvatski sabor trenutačno istodobno predsjeda i Parlamentarnom dimenzijom Srednjoeuropske inicijative te Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe. Sve su to, mogu reći, pripremne aktivnosti za izazove koje uskoro očekuju Hrvatsku, a time i Hrvatski sabor u okviru parlamentarne dimenzije predsjedanja Vijećem Europske unije.
A pripremu za prvu polovinu 2020. godine započeli smo krajem travnja ove godine. Na marginama Konferencije predsjednika parlamenta država članica Europske unije, zajedno s predsjednicima parlamenata Rumunjske i Finske, potpisao sam Deklaraciju o suradnji u okviru trija predsjedanja. Kada je riječ o Europskoj uniji, Hrvatska će uskoro obilježiti petu godišnjicu članstva. Hrvatski sabor ima jasno definiran i dobar, po mišljenju mnogih stranih kolega, model sudjelovanja u europskim poslovima. Aktivno smo uključeni u postupak donošenja europske pravne stečevine, postupak provjere poštovanja načela supsidijarnosti u prijedlozima zakonodavnih akata, politički dijalog s europskim institucijama te u postupak nadzora nad djelovanjem Vlade u europskim institucijama. Taj model, posebno uoči našeg predsjedanja Vijećem Europske unije, moramo dodatno osnažiti – sve na korist promicanja nacionalnih interesa u Europskoj uniji i u konačnici hrvatskih građana.
Za kraj, dopustite mi još jednom čestitati svim zastupnicama i zastupnicima kao i svim hrvatskim građankama i građanima Dan Hrvatskoga sabora.
Čestitke posebno upućujem svim našim djelatnicima Hrvatskoga sabora – namještenicima i službenicima – bez čijeg marljivog, predanog i stručnog rada ni djelovanje nas zastupnika ne bi bilo moguće.
Zahvaljujem.