Uvaženi gospodine predsjedniče Vlade Republike Hrvatske i nazočni članovi Vlade,
Cijenjene dame i gospodo predstavnici Diplomatskog zbora,
Poštovana gospodo predstavnici vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj,
Dame i gospodo zastupnici Hrvatskog sabora, dragi uzvanici i gosti,
Poštovani građani Republike Hrvatske!
Srdačno pozdravljam sve vas ovdje okupljene u prigodi obilježavanja 30. svibnja - Dana Hrvatskog sabora. Dobro nam došli u ovaj drevni i časni dom, na dan koji uvijek iznova podsjeća na ulogu koju parlament, ta središnja i nezamjenjiva institucija svake demokracije, ima u našem društvu - na sve ono što je naš Sabor bio u prošlosti i što jest u sadašnjosti.
Danas, zajedno s vama proslavljamo četrnaestu obljetnicu rođenja modernog hrvatskog sabora. No, danas proslavljamo i mnogo više od toga - 30. svibnja prije četrnaest godina rođena je i moderna hrvatska demokracija. Nije moguće ostati ravnodušan u prisjećanju na to, prijelomno i dramatično razdoblje u našoj novijoj povijesti - razdoblje koje nas je odredilo do danas i koje će nas, uvjeren sam, određivati još dugo vremena u budućnosti. Nije moguće zaboraviti sav onaj žar, polet i radost kojima je stvorena nova Hrvatska.
Toga dana, 30. svibnja 1990., započeo je s radom novi saziv Hrvatskoga sabora, stvoren voljom i težnjom velike većine hrvatskog naroda i građana Republike Hrvatske. On je nastao u trenutku kada je i velik dio Europe mijenjao svoj zemljopisni, politički i povijesni identitet. Europa toga vremena bila je dijete promjena, dijete epohe koju su određivale dvije nove i toliko željene riječi - sloboda i demokracija. Tih godina rađala se nova Europa, Europa bez umjetnih podjela i zidova, bez neprijateljskih tabora, i bez sukobljenih ideologija.
Hrvatska, i prije četrnaest godina s europskim težnjama, prepoznala je duh tih promjena kao svoj. Ona je spremno odgovorila na njega, a njegov rezultat je i hrvatsko moderno predstavničko tijelo, Hrvatski sabor, koji će od toga dana sve do danas biti mjestom donošenja ključnih odluka o našoj Hrvatskoj.
30. svibnja 1990., mi zastupnici Hrvatskog sabora, okupljeni pod svodom ovog časnog doma, bili smo kao i danas, ponosni na njegovu bogatu i dugu prošlost. Bili smo svjesni uloge svih onih brojnih velikana hrvatske državnosti, od naših prvih knezova i kraljeva, do hrvatskih banova u 19. stoljeću, zaslužnih za očuvanje hrvatskog identiteta. Mogli smo se, kao i danas, pozvati na činjenicu da je Hrvatska još u doba narodnih vladara, nakon smrti Borne, kneza Primorske Hrvatske, na izbornom Saboru 821. godine izabrala svoga novoga vladara, kao i na činjenicu da su se u hrvatskom Saboru krunili naši kraljevi u 10. i 11. stoljeću. Isticali smo, s ponosom, da se korijeni hrvatskog staleškog parlamentarizma mogu tražiti već u 13. stoljeću, niti šezdesetak godina nakon glasovite engleske Magne Charte Libertatum, tog temeljnog dokumenta parlamentarizma uopće. Naime, 20. travnja 1273., ovdje u Zagrebu održan je Opći sabor čitave Kraljevine Slavonije.
A tog povijesnog 30. svibnja 1990. stajali smo ovdje, ponosni na svoj hrvatski narod koji je, unatoč mnogih stoljeća pod stranim vrhovništvom, očuvao svoj narodni jezik, i omogućio Kukuljeviću da njime progovori u ovom istom domu, prije stotinu i šezdeset godina. No, bili smo itekako svjesni, jednako kao i danas, da Hrvatska može živjeti jedino u budućnosti. Bili smo svjesni nove odgovornosti koju sa sobom nosi nova sloboda.
Za razliku od svih prethodnih Sabora, kada su nekadašnje državne zajednice: Ugarska, Austrija, i Austro-Ugarska i bivša Jugoslavija ograničavale njegovu legislativnu djelatnost, ali nisu mogle ugroziti njegov državotvorni karakter, prvi višestranački Hrvatski sabor iz 1990. godine bio je istinski, legitimni predstavnik svoga naroda i svih građana Republike Hrvatske.
Od tada do danas, Republika Hrvatska i Hrvatski sabor prešli su put, koji je kratak u vremenu, ali izuzetno dug i iznimno težak u zbivanjima. Prvih deset godina naše nove Hrvatske obilježili su Domovinski rat i njegove duboke posljedice, dio kojih osjećamo i danas. Nije moguće govoriti o modernoj hrvatskoj državnosti i hrvatskim parlamentarizmu, a ne spomenuti Domovinski rat. Te strahote koje je hrvatski narod proživio u borbi za neovisnost i slobodu, te tragedije u kojoj posebno mjesto zauzimaju Vukovar, Dubrovnik, Škabrnja i mnoga druga mjesta, kao simboli patnje, junaštva i odlučnosti ostaju vječnim zalogom neovisnosti i opstojnosti hrvatske države.
Niti ova proslava Dana Hrvatskog sabora ne bi bila moguća da nije bilo onih koji su branili i obranili našu slobodu. Ova proslava zato ne može proći bez spomena na naše domoljube, naše branitelje, na našega prvog predsjednika neovisne Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, i na sve one koji su iznijeli najveći teret toga rata. Bez njihove smjelosti, odlučnosti i ustrajnosti ne bi bilo ni današnje Hrvatske niti Hrvatskog sabora. Hrvatska je prevladala taj rat, najveće iskušenje svojoj novoj demokraciji, i u njemu odnijela pobjedu.
Domovinski rat danas je dio naše povijesti. Nastojimo, što je prije moguće, ukloniti sve ono negativno što svaki rat, pa i onaj obrambeni, nosi sa sobom. O Domovinskom ratu Hrvatski je sabor donio deklaraciju u kojoj stoji da je on bio pravedan, obrambeni, oslobodilački i legitiman. Tu Deklaraciju svi moraju poštivati.
Dakako da ga nije moguće izbrisati iz uma ni iz srca onih koji su u njemu najviše izgubili. No, Republika Hrvatska čini sve što je u njezinoj moći da ukloni sve njegove materijalne posljedice, te da sankcionira ona djela u Domovinskom ratu koja dovode u pitanje njegovo dostojanstvo i njegov karakter legitimnog, pravednog, obrambenog i oslobodilačkog.
Danas možemo ustvrditi da nas je upravo iskustvo iz Domovinskog rata učvrstilo u želji i nastojanjima da budemo faktor stabilnosti i sigurnosti na području ovog dijela europskog kontinenta, i da u našoj regiji budemo promotor europskih demokratskih vrijednosti i načela.
Danas, kao i 1990. godine, veliko je vrijeme i za Europu i za Hrvatsku. Današnja prigoda stoga nije samo proslava demokratske, europske Hrvatske, ona je i dan nove, šire Europe u Hrvatskoj. Hrvatski sabor pozdravlja povijesno proširenje Europske unije, ulazak deset novih članica u veliki europski savez. Ovo proširenje dokaz je europske snage i vitalnosti, i bit će sigurno, kao i dosad, dodatni poticaj njezinoj stabilnosti i napretku. No, pozitivni odjeci ovog velikog proširenja Unije djeluju i s onu stranu njezinih novih granica.
U svijetu, koji je povezan više no ikad, sve velike teme unutarnje i vanjske politike čvrsto su povezane. Perspektiva članstva u Europskoj uniji bila je i ostat će ključan katalizator velikih i pozitivnih promjena u svim zemljama iz kruga potencijalnih kandidata. Perspektiva punopravnog članstva, osobito u ovom trenutku, ključna je i za Republiku Hrvatsku i sve njezine napore na europskom putu. Naš pozitivni avis, naša očekivanja od predstojećih odluka Unije u lipnju, samo će potaknuti sve naše buduće aktivnosti na hrvatskom putu ka punopravnoj i konačnoj europskoj integraciji.
Stoga pozdravljamo nakanu Europske unije da nastavi proces širenja, da što veći dio europskog zemljopisnog prostora postane i njezin politički, gospodarski i sigurnosni dio, poštujući pri tome načela, standarde i vrijednosti suvremene demokracije. Takva kretanja bit će potpora i našim najbitnijim temama unutarnje politike, prvenstveno našem gospodarstvu, koje u jedinstvenom europskom tržišnom prostoru ima jedno od svojih prirodnih središta. Formalnim potvrđivanjem statusa kandidata, Republika Hrvatska će imati brojne koristi, primjerice pristup pretpristupnim fondovima, jačanje gospodarske i socijalne povezanosti, postat će privlačnija stranim investitorima, općenito će dobiti bolji međunarodni imidž.
S druge strane, ovaj hrvatski iskorak u odnosu na regiju ne znači bijeg Hrvatske iz regije, već naprotiv. Spremni smo pomoći svojim susjedima, prenijeti im svoja iskustva. Vjerujemo kako bi pozitivne odluke Europskog vijeća dale našim susjedima jasan signal o ispravnosti puta kojim se Hrvatska kreće.
Uz Europsku uniju, naš jednako važan vanjskopolitički integracijski cilj jest i priključenje Sjevernoatlantskom savezu. Naša efikasnost kojom provodimo reforme, posebno na području obrane, s ciljem ispunjavanja postavljenih standarda, temelj su našoj nadi i uvjerenju da ćemo se u toj zajednici naći već u sljedećem krugu proširenja.
Koristim prigodu ove obljetnice da u ime Hrvatskog sabora i svih njegovih zastupnica i zastupnika zahvalim predstavnicima zemalja koje su nam iskreno i svesrdno pružale potporu u našem euroatlantskom integracijskom procesu. Istodobno upućujem molbu svim predstavnicima zemalja članica Unije i Sjevernoatlantskog saveza za nastavak dosadašnje potpore našim nastojanjima na putu ostvarenja tih strateških nacionalnih ciljeva.
Poštovane dame i gospodo zastupnici, dragi uzvanici!
Četrnaest godina nije dugo razdoblje, čak ni u usporedbi s pojedinim ljudskim životom. U tom kratkom vremenu, Republika Hrvatska je uložila velike napore da se izbori za svoju neovisnost, savlada zapreke iz prošlosti i postane dijelom suvremenog demokratskog svijeta.
Hrvatski sabor, predstavnički dom svih građana Republike Hrvatske, imao je sve to vrijeme, i još uvijek ima, veliku odgovornost i zadaću da nastavi izgrađivati i usavršavati svoje normativne okvire. Jer društveni život ne miruje, on je živ, djelatan, i svakoga dana s novim izazovima. Kao takva, društvena zbilja od političkih institucija, osobito onih središnjih, zahtijeva akciju – pravodobnu, domišljenu, svrhovitu i efikasnu - na korist naroda i zemlje koju te institucije legitimno predstavljaju.
Bit demokracije, kao univerzalne vrijednosti suvremenog svijeta u svojoj biti, sastoji se u donošenju i poštivanju pravila društvenog poretka. Republika Hrvatska u potpunosti i bez rezerve dijeli i prihvaća ideale, težnje i vrijednosti suvremene europske demokracije. Republika Hrvatska najodlučnije odbacuje i osuđuje sve oblike ekstremizama, nesnošljivosti, netolerancije bilo vjerske, nacionalne, rasne, bez obzira na to s koje strane oni dolazili.
Republika Hrvatska će odlučno i beskompromisno nastaviti djelovati u smjeru izgrađivanja Hrvatske kao potpuno efikasne i afirmirane pravne države, ne zbog toga što to netko od nas traži, nego ponajviše zbog nas samih. Funkcioniranje pravne države u punom smislu najbolja je garancija unutarnjeg reda, sigurnosti i stabilnosti, a država time postaje, sasvim sigurno, poželjan partner u gospodarskoj i svakoj drugoj suradnji s ostalim zemljama Europe i svijeta. Uvjeren sam da će Hrvatski sabor u tom smislu, u sklopu svoje zakonodavne djelatnosti, dati vrijedan doprinos.
No, u mnogim područjima gdje smo jučer još možda bili učenici, danas smo spremni biti učitelji. Spremni smo s drugima podijeliti svoja iskustva, ali istodobno i dalje prihvaćati korisna iskustva drugih, jer demokratski poredak nikada nije ni dovršen ni potpun. On uvijek može biti i širi i potpuniji i uspješniji.
Dame i gospodo, Vaše Ekscelencije, poštovani uzvanici!
Dopustite mi na kraju da u ime svih zastupnica i zastupnika Hrvatskog sabora izrazim uvjerenje kako će ovaj saziv Hrvatskog sabora, peti po redu, značajno pridonijeti daljnjem ukupnom napretku Hrvatske, osobito na svim onim područjima, na kojima će napredak biti mjerljiv i očit na posve konkretnoj, osobnoj razini - u životu svih nas, građana naše domovine.
Sa sviješću o svemu onome plemenitom i dobrom na što nas ovaj dan potiče, dočekajmo i ispratimo ovogodišnji Dan Hrvatskoga sabora, koji vam svima od srca čestitam i želim što djelotvorniji rad u ovoj sabornici i izvan nje.
Hvala vam!