Poštovana gospodo predsjednici, dame i gospodo.
U svijetu danas godišnje putuje više od milijardu turista. To pokazuju podaci Svjetske turističke organizacije. U turističkoj industriji radi na desetke milijuna ljudi. Time je danas turizam jedna od najprosperitetnijih grana svjetskog turizma.
Turizam danas nije samo jedna od najvažnijih rastućih gospodarskih grana, on je postao pomalo i globalni fenomen. On je u svakom slučaju jedna od onih gospodarskih grana koja je kontinuiramo u porastu.
Usprkos svim svojim prednostima i koristima za društvo i za pojedinca, turizam ima i negativne strane.
Povećana potrošnja prirodnih resursa i opterećenje velikim brojem ljudi na malom području, povećano zagađenje okoliša, velika koncentracija ispušnih plinova automobila. Sve ovo navodi nas na potrebu jačanja mjera očuvanja okoliša, a da istovremeno oni koji trebaju uživati i u prirodnim ljepotama ne budu zakinuti za to pravo.
Zemlje poput Hrvatske, koje se nalaze na takvom geografskom položaju, te još imaju i obilje povijesnih i kulturnih znamenitosti, smatraju se izrazito turističkim destinacijama.
Ipak, treba reći i da samo jedna destinacija neće zadovoljiti potrebe turista. Trebalo bi osmisliti ponude koje bi nudile širu destinaciju i uključivale možda više zemalja u paketu. Za turiste iz dalekih zemalja to bi svakako bilo atraktivnije. To je posebno važno stoga što se struktura turista izmijenila pa u Hrvatskoj tako imamo sve više turista iz Azije, dalekog istoka, primjerice iz Južne Koreje. Povećan broj turista iziskuje i naravno povećanu sigurnost. Sigurnost ćemo najbolje jačati intenzivnijom razmjenom informacija.
Također nailazimo na probleme s vizama s obzirom na to da one s nekim državama, potencijalnim emitivnim tržištima, usporavaju turistički promet.
Republika Hrvatska je zato 2013. godine usvojila Strategiju razvoja turizma do 2020. godine gdje je definirala ciljeve razvoja i postavila okvire za njihovo postizanje.
Turizam je u Hrvatskoj jedna od najvažnijih grana gospodarstva, a hrvatski turizam još uvijek na sreću karakterizira visoki stupanj ekološke očuvanosti krajolika na čemu temeljimo i veliki dio svoje gospodarske ponude.
Zbog takvoga prirodnog bogatstva naša je želja da to i sačuvamo za generacije koje dolaze. Naime, zemlju u kojoj živimo nemamo u vlasništvu već ju, da tako kažem, samo posuđujemo od onih koji dolaze poslije nas. Turizam može biti izvor prihoda, ali posljedica tih prihoda ne smije biti uništenje vode, tla i zraka. Mi za to imamo posebnu odgovornost. I ta priroda ne pripada samo Hrvatskoj nego cijeloj Europi i svijetu. Ona je uistinu svjetska baština.
Zbog svijesti o svemu ovdje rečenom, Republika Hrvatska je u hrvatskom parlamentu u rujnu 2014. godine organizirala parlamentarnu konferenciju o održivom turizmu. Doneseni su zaključci koji pozivaju zemlje sudionice Konferencije na posvećivanje dodatne pozornosti u očuvanju okoliša.
Zaključeno je da su dijelovi tzv. „plavog gospodarstva“, kao što su turizam, transport, brodogradnja itd. važni dijelovi za prosperitet svakog gospodarstva u kojima su zaposleni milijuni ljudi.
Konferencija je u svojim zaključcima i preporukama također pozvala i na udruživanje znanja i obrazovanje te na integraciju iskustava u što skorije vrijeme u stvaranju europskih standarda za očuvanje kulturne baštine i okoliša. Suradnja parlamenata i izvršnih vlasti pojedinih zemalja ovdje je ključna za uspjeh.
Možemo zaključiti da je Europa još uvijek najposjećenija regija na svijetu. Ona to može zahvaliti ponajprije bogatstvu i raznolikosti ponude turističkih sadržaja, dobroj prometnoj povezanosti, miru i stabilnosti te visokom stupnju svijesti o potrebi očuvanja okoliša.
Hrvatska je, iako najmlađa članica Europske unije upravo organiziranjem ove prve europske međuparlamentarne konferencije htjela pokrenuti razmjenu iskustava u zakonodavnoj praksi s područja turizma.
Hrvatska je posebno zainteresirana da Europa svoju praksu na području turizma razvija u skladu s ciljevima održivog turizma koji jamči opstanak okoliša u njegovom izvornom stanju.
Turizam je, ne samo snaga zemalja kao što je Hrvatska već i cijele Europe. U vremenima gospodarske krize turizam je grana gospodarstva koja sigurno može itekako pridonijeti izlasku iz svih onih problema koji opterećuju europski kontinent.
Samo u tim nastojanjima moramo voditi računa da ne napravimo štetu koja više ne bi bila popravljiva i time oštetila one od kojih posuđujemo zemlju – naših potomaka!
Tu je na nama parlamentarcima posebna odgovornost i mi ne smijemo bježati od nje. Moramo je prihvatiti i kroz uzajamnu suradnju i razmjenu iskustava pokušati izgraditi sustav koji će jamčiti i gospodarski napredak, ali i očuvanje prirodnog okoliša.
Hvala.