ULOGA PARLAMENTARNE SURADNJE U OKVIRU JADRANSKO-JONSKE INICIJATIVE S CILJEM JAČANJA EUROPSKE INTEGRACIJE ZEMALJA ZAPADNOG BALKANA
Prije svega, zahvaljujemo domaćinima, predsjedniku Zastupničkog doma talijanskog parlamenta, Gianfrancu Finiju, na pozivu za sudjelovanje na ovom sastanku, te koristim ovu priliku da izrazim naše iskrene čestitke na izvrsnoj organizaciji sastanka.
Posebno izražavam zadovoljstvo što se sastanak održava u Bariju, poznatom kao gradu umjetnosti i kulture, gradu gdje se miješaju stilovi europskog zapada i istoka. Iz navedenih razloga, držim da se teško može zamisliti bolje mjesto za održavanje ovog susreta za razmatranje tema o europskom prostoru i integracijama, ali i o europskim problemima, jer, možemo reći, Bari predstavlja - sve najbolje od Europe u malom.
Mi, predstavnici zakonodavne vlasti smo osobito upućeni na međusobnu komunikaciju i razmjenu iskustava. U suvremenim međunarodnim odnosima izrazito je prisutan trend uspostave kompatibilnosti među pravnim propisima u različitim državama.
Talijansko predsjedanje Jadransko-jonskom inicijativom ulazi u završnu fazu te će u svibnju nova predsjedateljica postati Crna Gora. Sadašnje predsjedanje Talijanske Republike može se ocijeniti kao vrlo ambiciozno i sadržajno. Italija je pokrenula niz projekata u aktivnostima okruglih stolova i podstolova. Za pojedina područja suradnje dogovoreni su i novi okviri djelovanja temeljeni na protokolima koje prihvaćaju i potpisuju države sudionice.
Ovom prilikom želim odati svoje najiskrenije priznanje talijanskom predsjedavanju Jadransko-jonskom inicijativom tijekom ove i prošle godine, a koje je bilo posebno uspješno i učinkovito. Talijansko je predsjedanje pokazatelj kako se inventivno može voditi jedna regionalna inicijativa i dati joj, umjesto praznih riječi, određen i konkretan sadržaj. Dodana vrijednost Inicijativi su dani kroz protokole o posebnim točkama suradnje, kao što su ruralni razvoj, turizam, podvodna arheološka suradnja i malo i srednje poduzetništvo.
Hrvatska također podupire napore EU za izgradnjom koherentnog regionalnog razvoja. U tom smislu, želim naglasiti da Hrvatska ima punu odlučnost u svom pristupu za bolju i prosperitetniju Jadransku-jonsku regiju u razvoju novih ideja i projekata za našu zajedničku dobrobit i korist.
Jadransko-jonska inicijativa, kao program više zemalja koje povezuju dva mora Sredozemnog bazena, nastao je iz potrebe za jačanjem suradnje na različitim područjima od zajedničkog interesa. Ta spremnost utkana je i u integralni tekst 'Ankonske Deklaracije', gdje se, između ostalog, izrijekom navodi i suradnja u borbi protiv ilegalnih aktivnosti, odnosno, svih oblika kriminaliteta u našem području.
U ime hrvatskog parlamenta, želim vam priopćiti da je Hrvatska jako motivirana i spremna, zajedno s ostalim zemljama sudionicama, identificirati zajedničke vrijednosti i izazove u jadransko-jonskoj regiji za dobrobit naših naroda, zemalja i regije.
Dame i gospodo,
suvremeni politički trenutak, koji je u Europskoj uniji jasno obilježen trendom afirmacije regionalne suradnje, daje prigodu i dodatni impuls državama jugoistočne Europe da intenziviraju međusobnu komunikaciju te se kroz nju pozicioniraju kao bitni subjekti međunarodne politike. Moramo imati viziju i shvatiti perspektivu jačanja našeg zajedničkog napora, kao aktivnosti koja će za posljedicu imati i jasnije definiranje prisutnosti naših država u aktualnim tijekovima današnje međunarodne političke zbilje.
Dugotrajni tranzicijski proces, polako ali sigurno, učvrstio je demokratske institucije na ovim prostorima i sada se nalazimo u trenutku koji otvara nove izazove, prilike, ali pred nas postavlja i nove obveze. Parlamenti naših zemalja postali su čvrst oslonac naše demokratske prakse.
Na nama je stoga i dalje odgovornost učvršćivanja regionalne stabilnosti, jačanja naših političkih, gospodarskih i sigurnosnih kapaciteta, kao i općeg unaprjeđenja dobrosusjedskih odnosa.
S tim u vezi, želim posebno istaknuti da Hrvatska u potpunosti podržava i napore zemalja Jugoistočne Europe koje još nisu stekle kandidatski status, za članstvo u Europskoj uniji. Hrvatska to svojim djelovanjem svakodnevno i aktivno pokazuje i tome pridonosi. Ovdje moram istaknuti da arhitektura, politička, sigurnosna i gospodarska neće biti dovršena sve dok i posljednja zemlja regije Jugoistočne Europe ne bude članica Unije. Stoga ovdje moram izraziti svoje zadovoljstvo da aktivnosti regionalnih inicijativa upravo pridonose tome cilju, a to je puna integracija zemalja te Regije u strukturu i prilagodba europskim standardima, na više područja djelovanja.
Držim da harmonizacija zakonodavstva, koja je jedan od bitnih uvjeta za ulazak u Europsku Uniju, izravan doprinos ostvarivanju upravo toga cilja. Zakonodavstvo i njegovo usklađivanje i harmonizacija izravno utječe na stvaranje potrebnih uvjeta za daljnji gospodarski razvoj svih zemalja ovog područja, ali i obrnuto. Međutim, važno je istaknuti da je za konačan uspjeh potrebna i zajednička suradnja.
Želim iskoristiti priliku i spomenuti da se zemlje Jadransko-jonske inicijative nalaze se na 'osjetljivom' području, kojim prolaze i nalaze od krijumčarskih ruta iz Azije, Afrike i istočne Europe, s krajnjom destinacijom - zemlje zapadne Europe. Stoga, bez sigurnosti ovog područja, teško da se uopće može govoriti o sigurnosti Europe u cijelosti.
Moram posebno naglasiti da, samo radeći zajedno, možemo osigurati održivi socijalni i ekonomski razvoj i nadzor zaštite okoliša i bio-sfere jadransko-jonskog bazena: želimo ovom prilikom posebno izraziti i našu spremnost na daljnju aktivnu ulogu u jadransko-jonskom razvoju.
U obavljanju naših zadaća moramo uzeti u obzir specifične potrebe ove regije iz mnogo kutova, imajući na umu mnoge različitosti, tradiciju i iznad svega, buduću dobrobit za regiju.
Probleme ovakve naravi, teško se može rješavati u 'izolaciji'. Ako uzmemo u obzir globalizacijske procese i njihovu međunarodnu narav, ali i asimetričnost njihova pojavljivanja, za izgradnju europskog područja suradnje u svim područjima, potrebno je razviti glavnu pretpostavku za njihovo suzbijanje – zakonodavstvo. A upravo je to segment kojim se bave naša tijela, kao najviša tijela predstavničke i zakonodavne vlasti. Stoga držim raspravu o ovoj temi na parlamentarnoj razini više nego korisnom i nužnom. Međutim, čak i najidealniji zakonodavni okviri, nisu sami po sebi dovoljni, ako ne postoji i njihova adekvatna implementacija.
Hrvatski sabor do sada je vodio i nastavit će voditi računa o što bržoj ratifikaciji međunarodnih dokumenata a koji se odnose na zaštitu okoliša, zaštitu kulturne baštine i općenito morskih dobara u svim oblicima. U tome ćemo nastojati postići najviše standarde.
Jadransko-jonska inicijativa obuhvaća prostor zemalja članica EU, ali i kandidate i buduće kandidate. Stoga bismo zamolili države članice Europske unije neka ohrabruju Europsku komisiju da još više participira u financiranju svih konkretnih projekata Jadransko-jonske inicijative namijenjene borbi protiv svih oblika ilegalne trgovine i što skorijeg integriranja cijeloga prostora jugoistoka Europe u Europsku uniju.
Poznato je da parlamentarna suradnja djeluje kao dobar medij za jačanje suradnje među narodima, dijalog na parlamentarnoj razini svakako je vrlo bitan segment za konačan uspjeh.
Hvala na pažnji!