Dubrovnik – Euroatlantska zajednica mora doprijeti do Irana i novog predsjednika Hasana Ruhanija, ali ne bi trebala ukinuti sankcije sve dok Teheran ne poduzme pouzdane korake kojima će dokazati da ne razvija nuklearno naoružanje, rečeno je na današnjoj sjednici Političkog odbora Parlamentarne skupštine NATO-a u Dubrovniku.
Otkada je izabran za predsjednika u lipnju ove godine, Rohani se pokazao mnogo susretljivijim od svog prethodnika, čime je potaknuo nade u rješavanje pitanja iranskog nuklearnog programa i krize izazvane korištenjem kemijskog oružja u Siriji.
- Izborni su rezultati promjene na iranskoj političkoj sceni koje moramo prihvatiti te na njih odgovoriti, rekla je kanadska parlamentarka Raynell Andreychuk pred Političkim odborom. Dodala je, međutim, kako izbori ipak nisu ispunili demokratske standarde.
Predviđeno je da Iran i skupina svjetskih sila P5+1 nastave pregovore o iranskom nuklearnom programu 15. listopada u Ženevi.
- Naše vlade trebaju zauzeti vrlo jasne stavove o tome koje bi korake Iran trebao poduzeti kao uvjet za ukidanje sankcija te ih iznijeti na samom početku pregovora. U praksi to znači da će Iran morati pokazati spremnost na potpuno ispunjenje svojih obveza koje proizlaze iz ugovora i protokola, rekla je Andreychuk, autorica izvješća o izazovima koje Iran stavlja pred Bliski istok i globalnu sigurnost.
Pod teretom sankcija iranska valuta izgubila je oko dvije trećine svoje vrijednosti, dok su se prihodi od nafte prepolovili. Sjedinjene Države mogle bi uvesti i strože mjere kojima bi se, među ostalim, ograničio pristup Irana prekomorskim rezervama.
Inflacija u Iranu kreće se oko 40 posto, a proizvodnja nafte na najnižoj je razini posljednjih 25 godina. Helga Schmid, zamjenica glavnog tajnika za vanjsku politiku EEAS-a, koja s Iranom pregovara u ime skupine P5+1, rekla je da se držanje Teherana može pripisati učinku sankcija.
- Sada nije vrijeme da se smanji pritisak, rekla je Schmid.
- Kada se u utorak vratimo za pregovarački stol u Ženevi, svakako ćemo podcrtati potrebu za konkretnim koracima u smislu odgovora na zabrinutost međunarodne zajednice, dodala je Schmid.
Andreychuck je napomenula kako određeni američki vojni dužnosnici smatraju da bi Iran do 2015. mogao biti spreman za testiranje interkontinentalnih raketa. Drugi stručnjaci pak vjeruju kako bi Iran nuklearnu spremnost mogao postići do idućeg ljeta.
- Pogrešno bi bilo ukinuti sankcije. Moramo imati dokaze i ako ti dokazi pokažu rezultate, tek onda možemo odlučiti što ćemo sa sankcijama, rekla je Beatriz Rodriguez-Salmones, voditeljica španjolskog izaslanstva na dubrovačkom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a.
Voditelj jordanskog izaslanstva Yousef Dalabeh smatra da bi se veći napredak postigao kada bi i Izrael odustao od nuklearnog naoružanja u sklopu nastojanja da se cijela regija očisti od oružja za masovno uništenje.
- Iranski narod odlučan je u namjeri da nastavi razvoj nuklearnog naoružanja. Izrael također posjeduje nuklearno naoružanje, a to je veliki izazov drugim zemljama u regiji. Možda bi uvjeravanje Izraela u ideju o Bliskom istoku bez nuklearnog naoružanja bila ona mjera koja bi mogla promijeniti mišljenje Iranaca, zaključio je Dalabeh.