Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

Izvješće Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina s rasprave o Izvješću o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2025. godinu

30.10.2026.

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 30. sjednici, održanoj 20. listopada 2026., proveo je raspravu o Izvješću o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2025. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica aktom od 31. ožujka 2026. 

Odbor je o navedenom Izvješću raspravljao sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uvodno je istaknula kako je tijekom izvještajnog razdoblja radila na ukupno 2264 predmeta, što predstavlja porast od 13 % u odnosu na prethodnu godinu. Objasnila je kako su se 622 predmeta odnosila na pritužbe građana za zaštitu od diskriminacije, pri čemu su u 74,1 % slučajeva žrtve bile žene, dok je spol ostao primarna osnova diskriminacije u 83 % predmeta. Istaknula je kako su se pritužbe građana najčešće odnosile na područje socijalne sigurnosti, uključujući socijalnu skrb, mirovinsko i zdravstveno osiguranje, potom na zapošljavanje i rad te upravu, uz naglasak da institucija kroz ispitne postupke te davanje preporuka, upozorenja i prijedloga kontinuirano štiti građane i prati provedbu Zakona o ravnopravnosti spolova. 

Poseban naglasak u uvodnom izlaganju stavljen je na zabrinjavajuće negativne trendove u području rodno utemeljenog nasilja, pri čemu je pravobraniteljica upozorila na izrazito visok broj ubojstava žena i skok u broju slučajeva ubojstava koja su počinili intimni partneri, uz istodobni porast kaznenih djela silovanja i spolnog uznemiravanja. Navela je kako društvena klima i dalje pogoduje nasilničkim obrascima te je nužno pomaknuti fokus s pukog naknadnog kažnjavanja na sveobuhvatnu ranu prevenciju, edukaciju i otklanjanje samih uzroka nasilja. Također se osvrnula na probleme u području rada, zapošljavanja, rodnog jaza u plaćama i mirovinama te zaštite ranjivih skupina poput žena u ruralnim područjima, starijih osoba i pripadnica nacionalnih manjina. Pravobraniteljica je upozorila i na značajno širenje nadležnosti institucije na temelju novog europskog zakonodavstva, uključujući preuzimanje uloge nadležnog tijela za praćenje rodne ravnoteže u upravnim i nadzornim odborima trgovačkih društava sukladno Direktivi 2022/2381, kao i predstojeće transponiranje novih direktiva o standardima za tijela za jednakost, transparentnosti plaća te suzbijanju nasilja nad ženama. Upozorila je da ove nove, zahtjevne zadaće dolaze u okolnostima kronično nedostatnih ljudskih, tehničkih i financijskih kapaciteta Ureda, s obzirom na to da za provedbu pojedinih novih europskih obveza nije sustavno osiguran nijedan novi zaposlenik. Zaključno je pozvala na snažniju međuinstitucionalnu suradnju, dosljednu primjenu zakonodavnih i zaštitnih mjera te jačanje institucionalnih mehanizama za ravnopravnost spolova na nacionalnoj i lokalnoj razini.

U raspravi je izražena snažna potpora radu Ureda pravobraniteljice te je naglašena važnost zaštite ljudskih prava, suzbijanja svih oblika diskriminacije i zaštite prava ranjivih skupina, s posebnim osvrtom na položaj žena u ruralnim područjima, žena s invaliditetom i pripadnica nacionalnih manjina. Iskazana je duboka zabrinutost zbog porasta obiteljskog nasilja i femicida, kao i zabrinutost zbog porasta kaznenih djela silovanja za otprilike 20 %. Ujedno je upozoreno kako prijavljena diskriminacija zapravo predstavlja „sivu brojku“ te je stvarni broj slučajeva zasigurno znatno veći od broja službenih prijava, pri čemu se mnogi slučajevi ne prijavljuju zbog raznih strahova, poput straha od gubitka posla, stigmatizacije ili nepovjerenja u učinkovitost institucija. Također se raspravljalo o teškom socioekonomskom položaju i visokom riziku od siromaštva starijih osoba, s posebnim naglaskom na umirovljenice čije su mirovine znatno ispod praga siromaštva, kao i o postojanju izraženog rodnog jaza u plaćama i mirovinama. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. godinu za potrebe nacionalnih manjina.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Marka Krička, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac