Odbor za financije i državni proračun

Izvješće Odbora za financije i državni proračun s rasprave o Izvještaju o radu Hrvatske agencije za osiguranje depozita i izvještaj o radu sustava osiguranja depozita za 2023. godinu, Revidiranim financijskim izvještajima Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i Izvješću o radu Nadzornog odbora Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu

25.09.2024.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici, održanoj 25. rujna 2024. godine, Izvještaj o radu Hrvatske agencije za osiguranje depozita i izvještaj o radu sustava osiguranja depozita za 2023. godinu, Revidirane financijske izvještaje Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i Izvješće o radu Nadzornog odbora Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu, koje su predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbama članaka 13., 37. i 39. Zakona o sustavu osiguranja depozita („Narodne novine“, br.146/20. i 119/22.), dostavili Hrvatska agencija za osiguranje depozita i Nadzorni odbor Agencije, aktom od 10. lipnja 2024. godine. 

Odbor je o predmetnim aktima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 4. srpnja 2024. godine (KLASA: 022-03/24-12/45, URBROJ: 50301-05/16-24-7), u kojemu Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati predmetna Izvješća.  

Uvodno je predstavnica Hrvatske agencije za osiguranje depozita (HAOD) predstavila Izvještaje. Osnovne djelatnosti HAOD-a su: upravljanje sustavom osiguranja depozita, upravljanje Fondom osiguranja depozita i sanacijskim fondom i provođenje ovlasti u postupcima prisilne likvidacije kreditnih institucija. Podsjetila je da su u sustavu osiguranja depozita od 2012. godine svi sudionici u hrvatskom bankarskom sustavu osigurani do svote od 100.000 eura po deponentu, po kreditnoj instituciji, osim onih koji su mjerodavnim propisima isključeni. Od 2021. teret sustava osiguranja prebačen je s državnog proračuna i poreznih obveznika na kreditne institucije. Financiranje sustava osiguranja depozita u RH je iz Fonda osiguranja depozita, koji se sastoji od osnovnog i dodatnog Fonda, a čije ciljane razine iznose 1% (propisan direktivom) + 1,5%, odnosno 2,5% ukupno osiguranih depozita u RH. Sredstva fonda osiguranja drže se na računima kod HNB ili se ulažu u trezorske zapise i državne obveznice RH. U 2023. godini poslovalo je 19 poslovnih banaka (7 velikih i 12 malih) i 1 stambena štedionica, što je smanjenje u odnosu na 2022. godinu i odnosi se na spajanje Nove hrvatske banke d.d. (ex Sberbank) i Hrvatske poštanske banke d.d. Tijekom 2023. nije pokrenut postupak sanacije, ni likvidacije nad niti jednom kreditnom institucijom u RH. Što se tiče sustava osiguranja depozita u 2023. godini, na dan 31.12.2023. ukupni depoziti iznosili su 63,25 mlrd. € (2,6%, odnosno 1,59 mlrd. € više u odnosu na 31.12.2022.). Od tog iznosa osigurani depoziti iznosili su 35,95 mlrd. € (3,8%, odnosno 1,32 mlrd. € više u odnosu na 31.12.2022.). Kod ostalih se radi o iznosima iznad 100.000 eura. Na dan 31.12.2023. godine raspoloživa sredstva Fonda osiguranja depozita iznosila su 890,5 mil. €, što predstavlja 2,5% pokrivenosti osiguranih depozita, odnosno dostignutu zakonom propisanu ciljanu razinu. Zbog rasta osiguranih depozita i time uzrokovanog pada raspoloživih sredstava Fonda osiguranja depozita ispod ciljane razine, u 2023. godini kreditnim institucijama je naplaćena jedna kvartalna premija osiguranja. S raspoloživim sredstvima FOD-a na ovoj razini od 2,5 % HAOD bi mogao istovremeno isplatiti sve ukupno osigurane depozite 7 najmanjih kreditnih institucija (eng. „LSI“) u slučaju istovremene propasti/stečaja/prisilne likvidacije. Od ulaska u blisku suradnju s ESB-om i ulaska u JSM, HAOD nema ulogu sanacijskog tijela, već isključivo obavlja administrativne poslove vezane uz jedinstveni i nacionalni sanacijski fond po uputama SRB-a (Jedinstvenog sanacijskog odbora). Ciljana razina Jedinstvenog sanacijskog fonda je 1% ukupno osiguranih depozita u Europskoj bankarskoj uniji (odnosno oko 75 mlrd. €). U 2023. godini HAOD je po uputama SRB obračunao i prikupljao sanacijske doprinose od kreditnih institucija u RH i iste uplatio u Jedinstveni sanacijski fond. RH je ukupno u Fond uplatila 144 mil. eura, a na dan 31.12.2023. godine Jedinstveni sanacijski fond je raspolagao sa 78 mlrd. € (što je više od postavljene ciljane razine, zbog čega je u 2024. godini prestalo prikupljanje sanacijskih doprinosa).  

Što se tiče financijskog poslovanja, u 2023. godini HAOD je ostvario ukupne prihode u iznosu 48,85 mil. € od čega (od čega 23,21 mil. € od premija osiguranja, 0,72 mil. € od sanacijskih doprinosa, 15,3 mil. € od kamata po vrijednosnim papirima i po viđenju i 9,59 mil. € od naplata iz stečajnih postupaka). Ukupni rashodi iznosili su 2,7 mil. € (od toga 1 mil. € operativnih rashoda te 1,7 mil. € rashoda iz pravomoćnih sudskih presuda (koji se odnose na troškove nastale nakon okončanja sudskih postupaka iz sanacija, stečajeva i likvidacija banaka, započetih od 1995. g na dalje). U 2023. bilo je osam aktivnih stečajnih postupaka, a dvije su završile (Glumina banka d.d. te Banka splitsko-dalmatinska, od koje se Agencija u potpunosti naplatila). Zaključno su istaknute međunarodne aktivnosti Agencije.  

U raspravi je izraženo zadovoljstvo radom i pohvala Agenciji. S obzirom na iskazan interes građana za ulaganja u državne obveznice i trezorske zapise, postavljeno je pitanje postoji li prag koji bi bio rizik ugroze kreditnih institucija zbog podizanja velike količine depozita, kao i može li se očekivati daljnji rast bankarskih profita unatoč povlačenju sredstava, te prebacivanje eventualnog tereta gubitka zbog povlačenja sredstava na komitente. 

Predstavnica HAOD-a odgovorila je da je investicijska politika HAOD-a ulaganje u financijske instrumente s 0% rizika (trezorske zapise i državne obveznice). Zbog povećanog interesa građana za ulaganje došlo je do odljeva depozita iz kreditnih institucija, međutim, prema dosadašnjem praćenju, rizika ugroze nema. 

Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (11 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvještaj o radu Hrvatske agencije za osiguranje depozita i izvještaj o radu sustava osiguranja depozita za 2023. godinu, Revidirani financijski izvještaji Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu i Izvješće o radu Nadzornog odbora Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik mr. sc. Boris Lalovac, predsjednik Odbora.


PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Boris Lalovac