Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 6. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 19. studenoga 2024., raspravio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu (općenito i u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatsku vatrogasnu zajednicu i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava RH - Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajna agencija, Vojna sigurnosno-obavještajna agencija, Zavod za sigurnost informacijskih sustava i Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija, dalje u tekstu: Prijedlog proračuna RH za 2025.), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2024.
Odbor je Prijedlog proračuna RH za 2025., sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu proračuna RH za 2025. i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, P. Z. br. 89.
Uvodno je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstva financija, iznio osnovne značajke Prijedloga proračuna RH za 2025. godinu, te naglasio da se predviđa nastavak gospodarskog rasta i rast BDP-a od 3,2% u uvjetima očekivanog stabilnog globalnog ekonomskog rasta te ubrzanja vanjskotrgovinske razmjene, kao i povećane domaće potražnje i bruto investicija.
Inflacija bi nakon 2.9% koliko se očekuje u 2024. godini, u 2025. godini trebala usporiti i pasti na 2,7%, dok bi stopa stope nezaposlenosti trebala pasti na 4.5%.
Ukupni prihodi u 2025. projicirani su u iznosu od 33 milijarde eura i bilježe rast od 8.6%, od čega porezni prihodi rastu za 7.2% i projicirani su u iznosu od 18,5 milijardi eura (prihodi od PDV-a bi iznosili 12,5 milijardi eura odnosno 10,3%), doprinosi se projiciraju u iznosu od 5,6 milijardi eura odnosno11% te pomoći odnosno EU sredstva u iznosu od 3,7 milijardi eura.
Nastavno se osvrnuo na najznačajnije rashode koji se projiciraju u iznosu od 37 milijardi eura, što je 3,4 milijarde eura više od plana za 2024. godinu. Značajan porast bilježe rashodi za mirovine i mirovinska primanja, rashodi za zaposlene, rashodi za energetsku održivost, obranu, nastavak sanacije štete od potresa, ulaganja u vodno komunalne projekte, investicije u zdravstvenu infrastrukturu, željeznički sektor, demografske mjere, cestovnu infrastrukturu i pomorski promet, razvoj sporta te regionalni i ruralni razvoj i drugo.
Fiskalna kretanja u 2024. godini rezultiraju novom projekcijom ostvarenja proračunskog manjka od 2,1% BDP-a, dok će u 2025. godini isti iznositi 2,3% BDP-a.
Završno naglasio da se očekuje daljnje smanjivanje udjela javnog duga u nominalnoj vrijednosti BDP-u s 57,4% u 2024. godini na 56% u 2025. godini.
Predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) je uvodno istaknula da su proračunska sredstva za MUP za 2025. godinu planirana u iznosu od 1.475.646.529 eura, što je u odnosu na rebalans Proračuna za 2024.g. više za 15,65%.
Povećanje proračunskih sredstava (izvor 11 i 12) iznosi 8,64% i najvećim dijelom se odnosi na izvor 12 – sufinanciranje (74,20%). Isto je vezano uz osiguranje financijskih sredstava za sufinanciranje EU projekata čija će realizacija uslijediti u 2025.godini., a za što su se sredstva umanjila rebalansom Proračuna za 2024. godinu, dok su drugi izvori financiranja također veći za 13,12% zbog realizacije već ugovorenih EU projekata.
U okviru ukupnog proračuna, na proračunske izvore 11 i 12 odnosi se 1.204.716.179 eura, dok se 270.930.350 eura odnosi na druge izvore financiranja (vlastiti prihodi, namjenski prihodi, EU sredstva iz fondova, donacije i slično).
Najvećim dijelom proračunska sredstva se odnose na rashode za zaposlene (73,7%), režijske troškove (11,3%), sufinanciranje EU projekata (5,1%), razminiranje iz proračunskih sredstava (1,9%), nabavu odora, naoružanja, streljiva, informatičke opreme i održavanja (4,7%), ulaganja u objekte (1,5%) te za ilegalne migracije (granična policija) i azilante (1,8%).
Nastavno je navela značajnije projekte i sredstva koja su za njih osigurana u proračunu MUP-a za 2025. godinu te istaknula da su u okviru projekta Izgradnja, kupnja i održavanje zgrada, u iznosu od 18 milijuna eura, planirana sredstva za izgradnju objekta Interventne jedinice policije na Kukuljanovu Rijeka, sredstva za kriminalističku policiju odnosno izgradnja novog objekta za korporu te rekonstrukciju objekta za potrebe provođenja ojačavanja kibernetičke sigurnosti, nabavu namještaja za isto uz neophodnu adaptaciju zgrada, uređenja stacionara potrebnih za smještaj policijskih službenika, kao i potrebna ulaganja u vidu sufinanciranja za projekte energetske obnove koji se prijavljuju za obnovu kroz fondove EU. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR – izvor 536) planirana su sredstva u iznosu od 2,3 milijuna eura za dodatna ulaganja za energetsku obnovu zgrada.
Uslijed migrantske krize MUP mora osigurati i znatne iznose za rashode koji nastaju zbog velikog angažmana policijskih službenika na vanjskoj granici, te je u okviru projekta Administracija i upravljanje - ilegalne migracije planirano 18 milijuna eura proračunskih sredstva za rashode koji se ne mogu financirati iz EU sredstava.
Također, za 2025. godinu u okviru projekta Izgradnja kapaciteta u području azila planirano je 3,3 milijuna eura za prehranu i smještaj azilanata, zaštitarske usluge čuvanja objekata gdje su smješteni azilanti i drugo, s obzirom na to da se radi o troškovima koje nije moguće financirati iz EU sredstava.
Državna tajnica je istaknula da za opremanje vanjske granice RH MUP koristi projekte koji se financiraju iz EU sredstava, i to iz Fonda za integrirano upravljanje granicama - instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike 2021.-2027. (BMWI), Fonda za azil, migracije i integraciju 2021.-2027. i Fonda za unutarnju sigurnost 2021.-2027. - tehnička pomoć u ukupnom iznosu od 101,9 milijuna eura za 2025. godinu, uz sufinanciranje od strane RH u iznosu od 23,9 milijuna eura.
Za sustav civilne zaštite unutar MUP-a predviđeno je opremanje putem projekata iz EU sredstava u iznosu 59,1 milijun eura, uz sufinanciranje iz državnog proračuna u iznosu 20,7 milijuna eura. Državna tajnica je naglasila da su projekti opremanja civilne zaštite koji obuhvaćaju cijelu RH i sve zadaće civilne zaštite pokrenuti u zadnje tri godine, a u 2025. godini ti projekti se intenziviraju s obzirom da se predmeti nabave koji su bili ugovoreni tijekom 2023. i 2024. godine, a radi se o specifičnoj opremi kod koje su rokovi isporuke duži od godinu dana, isporučuju i naplaćuju u 2025. godini.
Također, od 2025. godine planirana su proračunska sredstva u iznosu od 10 milijuna eura za aktivnost „Služenje vojnog roka u civilnoj zaštiti“, prvenstveno za usluge uređenja prostorija, smještaj polaznika kao i njihovo opremanje (odore i oprema).
Zaključno je istaknula da preostali dio proračuna najvećim dijelom otpada na rashode za zaposlene i naknade za prijevoz, režijske troškove i održavanja prijevoznih sredstava, objekata i opreme, te samo manjim dijelom na neophodno opremanje policije u vidu leasinga vozila, nabave naoružanja, streljiva, odora i specifičnih uređaja (projekt policijske opreme u iznosu 32,3 milijuna eura), kao i plaćanje licenci, računalnih usluga, nabave neophodne informatičke opreme i održavanje informatičkih sustava (projekt Informatizacija 24,3 milijuna eura) što nije moguće financirati iz fondova EU.
Glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) u 2025. godini očekuje prihoda (sa svih izvora) u ukupnom iznosu od 55.604.195 eura, u 2026. godini 62.609.229 eura, a u 2027. godini 64.704.648 eura.
Planirani rashodi u 2025. godini iznose 61.200.098 eura, u 2026. godini 73.498.033 eura te u 2027. godini 82.223.290 eura.
Od ukupno planiranih rashoda u 2025. godini 54% se odnosi na dodatna sredstva izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva, a za istu namjenu u 2026. godini predviđeno je 45% odnosno 51% u 2027. godini.
Nastavno je naglasio da se u 2025. godini gotovo 11% sredstava odnosi na provođenje programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara, u 2026. godini 9% sredstava te 11% sredstava u 2027. godini. Za provedbu aktivnosti Administracija i upravljanje predviđeno je ukupno 13% planiranih rashoda za 2025. godinu odnosno 10% u 2026. godini te 12% u 2027. godini.
Osvrnuo se i na značajan materijalni rashod koji se odnosi na izgradnju odnosno adaptaciju prostora kampa s popratnim sadržajima u Fažani u svrhu provođenja programa obuke vatrogasne mladeži.
Za provedbu EU projekta „Jačanje kapaciteta za protupožarnu zaštitu na brdsko-planinskom i potpomognutom području“ predviđeno je gotovo 9% ukupno planiranih izdataka u 2025. godini, 16% izdataka u 2026. godini te 20% izdataka u 2027. godini.
Od ukupno planiranih rashoda u 2025. godini, više od 16% predviđeno je za provedbu aktivnosti opremanje i osposobljavanja za potrebe vatrogasnih intervencija iz sredstava opće korisnih funkcije šuma (OKFŠ), putem kojih se planiraju nabaviti vatrogasna šumska vozila.
Predstavnici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajne agencije, Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija i Zavoda za sigurnost informacijskih sustava pojedinačno su obrazložili predviđena proračunska sredstva za 2025. godinu, kao i sredstva iz projekcija za 2026. i 2027. godinu. Istaknuli su najznačajnija ulaganja i projekte u 2025. godini te dugoročne potrebe koje će trebati realizirati u predstojećem razdoblju.
U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog državnog proračuna RH za 2025. godinu. Posebno je podržano povećanje sredstava na poziciji MUP-a za 16,5% u odnosu na tekući plan za 2024. godinu te je izražena nada da će povećana sredstva za te namjene biti dostatne za sve zadaće iz djelokruga, te da neće biti potrebe povećavati sredstva kroz rebalans.
U odnosu na iskazan interes za stanje vatrogasne opreme odnosno stanje „kanadera“ i njihovo redovito servisiranje kao i za nabavu novih, predstavnici HVZ-a i MUP-a su istaknuli da se „kanaderi“ nalaze u sastavu MORH-a te da se sredstva za njihovo servisiranje nalaze na poziciji tog državnog tijela. Neovisno o tome, članovi Odbora su informirani da je potpisan ugovor o nabavi dva nova „kanadera“ koji će biti isporučeni tijekom 2029./2030. godine, a bit će plaćeni s pozicije MUP-a u iznosu od 100 milijuna eura bespovratnih EU sredstava, a obveza Hrvatske će biti snositi trošak PDV-a.
Dalje u raspravi je izražena zabrinutost vezano za usporenu dinamiku u povlačenju sredstava iz Fonda za unutarnju sigurnost 2021.-2027., Fonda za azil, migracije i integraciju 2021.-2027. te Fonda za integrirano upravljanje granicama 2021.-2027., koji su sastavio dio financijske perspektive 2021.-2027. Naglašeno je da su tek za 2025. godinu predviđeni značajniji iznosi za povlačenje te postoji bojazan da se neće povući sva sredstva.
Također, u raspravi je istaknuto da postoji velika diskrepancija između projekcija za 2025. godinu za određene stavke u razdjelu MUP-a, a koje se nalaze u Državnom proračunu za 2024. godinu i Plana za 2025. godinu za iste stavke koji se nalazi u Prijedlogu državnog proračuna za 2025. godinu. Kao primjeri navedeni su nabava policijske opreme (K 553009 POLICIJSKA OPREMA), Informatizacija MUP-a (K 553132 INFORMATIZACIJA), korištenje sredstava iz EU fondova za kapitalne projekte (K 879022 FOND ZA UNUTARNJU SIGURNOST 2021.-2027., K 879023 FOND ZA AZIL, MIGRACIJE I INTEGRACIJU 2021.-2027., K863024 FOND ZA INTEGRIRANO UPRAVLJANJE GRANICAMA - INSTRUMENT ZA FINANCIJSKU POTPORU U PODRUČJU UPRAVLJANJA GRANICAMA I VIZNE POLITIKE 2021.-2027.) i drugo. Isto, po mišljenju pojedinih članova Odbora, ukazuje na slabu iskorištenost proračunskih sredstava, frapantno povećanje plana za pojedine stavke više od 1000% u odnosu na prethodnu godinu, ali i na vjerojatnu nemogućnost kvalitetnog dugoročnog planiranja.
Predstavnica MUP-a je pojasnila uočene razlike te istaknula da nema nikakvog kašnjenja u povlačenju EU sredstava. Složila se s tvrdnjom o razlikama u „brojkama“ koje moguće nisu detaljno obrazložene te mogu stvoriti zabrinutost. Osvrnula se i na evidentno pojačane potrebe u području upravljanja granicama i realizaciju projekta vezano za logističko distributivno središte za operativno djelovanje – TRUST.
Također, pojašnjeno je da je MUP pojačao sufinanciranje vezano za EU fondove. Još 2021. godine bili su poznati iznosi koji se povlače, ali su odobreni tek koncem 2023. godine kada je ugovorena velika količina opreme odnosno kada su ugovoreni veliki projekti (npr. nabava vozila za potrebe granične policije, nabava vozila za prijevoz pasa, nabava termovizijskih kamera i sl.) čija isporuka i naplata dolazi tek u 2025. godini. Tijekom 2024. godine već predviđena sredstva su se rebalansom smanjivala jer se utvrđenom dinamikom ne bi uspjela utrošiti zbog dugih rokova isporuke. Naglašeno je da se isto odnosi i na sve projekte civilne zaštite (npr. navedeni projekt – TRUST, nabava dva helikoptera za helikoptersku potporu sustavu civilne zaštite, kao i na nabavu jednog višenamjenskog helikoptera koja će započeti u 2025. godini).
U odnosu na informatizaciju, istaknuto je da je u pitanju veliko povećanje sredstava za tu namjenu te da se isto financira iz držanog proračuna. Osim održavanja opreme ide se i u nabavu nove opreme kako bi se zadovoljile sve potrebe.
U odnosu na aktivnosti HGSS-a izraženo je stajalište da je krajnje vrijeme da se počne ozbiljno nagrađivati njihov rad jer rade ozbiljan posao. Predstavnica MUP-a je istaknula da je u 2025. godini za HGSS predviđeno povećanje proračunskih sredstava za 25%, iako HGSS još uvijek nije utrošio sva proračunska sredstva koja su mu dodijeljena proračunom za 2024. godinu, što ukazuje na dostatnost sredstava. Ujedno, upoznala je prisutne s dogovorom MUP-a i HGSS-a kojim je utvrđeno da će oprema koju nabavlja civilna zaštita biti dana HGSS-u na korištenje u situacijama kada će to biti potrebno.
Vezano za civilno služenje vojnog roka odnosno metodologiju po kojoj je procijenjeno koliko će osoba zatražiti civilno služenje vojnog roka, predstavnica MUP-a je istaknula da je broj utvrđen u komunikaciji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih te da trenutno ne postoji u potpunosti točan način utvrđivanja tko će željeti služiti vojni rok, a tko će iskoristiti ustavnu mogućnost priziva savjesti. Trenutno je za te potrebe predviđeno korištenje tri objekta civilne zaštite koja se nalaze u Jaski, Bizovcu i Lori, i koji se trenutno uređuju, a mogu primiti od 1000 do 2000 osoba po ciklusu. Postoji i mogućnost „dodavanja“ objekata ako se ukaže potreba za time.
Nakon rasprave, većinom glasova, sa 7 glasova „ZA“, 4 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da donese
DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2025. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2026. I 2027. GODINU.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestiteljicu se određuje Branka Juričev Martinčev, potpredsjednica Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić