Zagreb - Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Tonino Picula primio je veleposlanika Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj Roberta Markaryana.
Ruski veleposlanik uručio je poziv Toninu Piculi da, kao ugledni političar, zastupnik i bivši hrvatski ministar vanjskih poslova, sudjeluje kao predstavnik Hrvatske na međunarodnom znanstvenom skupu u Sankt Petersburgu u organizaciji Državnog humanitarnog sveučilišta. Tema ovogodišnjeg skupa koji će se održati u svibnju je "Dijalog kultura u uvjetima globalizacije". Tonino Picula je sa zadovoljstvom prihvatio poziv za sudjelovanjem na skupu.
Razmijenjena su stajališta i o bilateralnim odnosima između dviju zemalja. Ruski veleposlanik potužio se da ruski ulagači često izražavaju svoje nezadovoljstvo da se ne izvršavaju dogovori vezani za ruska ulaganja u Hrvatskoj. Radi se o investicijama u hrvatski turizam, a izuzevši tih neuspjelih projekata, drugih velikih ruskih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo u ovom trenutku nema. To odsustvo sadržaja u gospodarskim odnosima vjerojatno utječe i na posjete na visokoj razini ruskih dužnosnika Hrvatskoj, istaknuo je ruski veleposlanik. Potrebno je uložiti napor za poboljšanje ukupne klime za ulaganja u Hrvatsku te za poboljšanje zakonodavne regulative, rekao je veleposlanik. Usprkos svim gospodarskim problemima vidljivima u sadašnjem trenutku, između dvije zemlje na planu političkih i kulturnih odnosa nema otvorenih pitanja, štoviše, suradnja je uzorna pa će se tako sljedeće godine u Rusiji održati i Dani hrvatske kulture. Poteškoće u gospodarskim odnosima ruski veleposlanik tumači izbornom godinom u Hrvatskoj i predstojećim parlamentarnim izborima, kao i time da je Hrvatskoj u ovom trenutku prioritetan zadatak što brži završetak pregovora s EU.
Tonino Picula, izrazivši svoju zabrinutost gospodarskim odnosima između dviju zemalja, za što nema temelja jer bi oni trebali biti u uzlaznoj putanji, konstatirao je da je svojevrsni hrvatski paradoks da je poduzetnička klima u Hrvatskoj nepovoljna, "da Hrvatska ne pušta investitore koji nude isplative projekte, a zemlja je nadomak članstva u Uniji". Istaknuo je da su upravo hrvatske tvrtke prije dvadesetak godina bile izuzetno aktivne na području Sovjetskog Saveza, donosile su najveće projekte pa se nameće zaključak da postoje neke blokade u odnosima koje ne bi trebale postojati. "Nisam zadovoljan stanjem hrvatskog gospodarstva neposredno pred ulazak zemlje u EU. Krajnje je vrijeme da završimo pregovore i ne bi bilo dobro da se pred Hrvatsku postavljaju neki novi preduvjeti. Da bi naše unutarnje napetosti što prije prestale blokirati gospodarske odnose sa svijetom, zalažem se da se što prije zaključe pregovori s EU, raspišu izbori i da se potom otvori nova stranica u odnosima s Ruskom Federacijom". Napomenuo je da Hrvatska zna kako poslovati s Rusijom i da tu činjenicu treba obostrano iskoristiti za razvoj gospodarskih odnosa.