Zagreb – Predsjednik i potpredsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Marko Pavić i Marin Lerotić te predsjednica i potpredsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir i Ružica Vukovac sudjelovali su u srijedu na Međuparlamentarnoj konferenciji o ruralnom razvoju, poljoprivredi i teritorijalnoj koheziji u sklopu portugalskog predsjedanja Vijećem EU-a.
Prvi dio konferencije bio je posvećen teritorijalnoj koheziji i ruralnom razvoju koji dolaze u fokus novog višegodišnjeg financijskog okvira. Između njegovanja europske kulturne raznolikosti i jačanja teritorijalne kohezije, središnju pokretačku ulogu ima ruralni razvoj koji je neraskidivo povezan s poljoprivrednim politikama u regijama i državama članicama. Portugalski parlament, predstavljajući projekt 'Alqueva' kao studiju slučaja, otvorio je raspravu o pozitivnim efektima sinergije između kohezijske i poljoprivredne politike.
Uvodna izlaganja održali su portugalska ministrica za teritorijalnu koheziju Ana Abrunhose, europska povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira, predsjednik Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta, Younous Omarjee i predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta. U raspravi su otvorena pitanja o usklađivanju zelene tranzicije i strukturnih ulaganja u ruralna područja, mogućnosti kohezijske politike da spriječi daljnju depopulaciju sela te kakva je uloga ruralnih regija u budućnosti Europe.
U okviru razgovora o povezanosti kohezijske politike i razvoja ruralnih sredina, predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Marko Pavić predstavio je projekt Slavonija, Baranja i Srijem u okviru kojeg je, do sada, ugovoreno više od 17.7 milijardi kuna sredstava iz financijske perspektive iza nas. - Cilj projekta je revitalizacija pet županija, prvenstveno ulaganjem u poljoprivredu, stratešku infrastrukturu i zapošljavanje, a ovakav tip projekta koji kombinira i objedinjuje različite izvore financiranja usmjerene na jedno područje pokazao se kao uspješan primjer kako europski fondovi razvijaju regije, kazao je Pavić.
Osvrnuo se i na jedan od uspješnijih projekata u segmentu uključivanja ljudi u tržište rada, a to je projekt 'Zaželi' kojim je zaposleno preko 6000 žena u Hrvatskoj, prvenstveno iz ruralnih područja. - Iz nove financijske perspektive, dodao je, gdje će se kombinirati sredstva EU-a za oporavak i otpornost sa sredstvima novog višegodišnjeg financijskog okvira, cjelokupni iznos hrvatske omotnice dosegnut će 24.5 milijardi eura. I u narednom razdoblju, velik dio sredstava biti će usmjeren na podizanje indeksa razvijenosti manje razvijenih dijelova Hrvatske.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir i potpredsjednica Ružica Vukovac sudjelovale su u drugom dijelu konferencije na kojem se raspravljalo o reformskom paketu Zajedničke poljoprivredne politike Europske Unije i utjecaju koji će ambiciozni ciljevi europskog Zelenog plana, Strategije od polja do stola i Strategije biološke raznolikosti EU 2030. imati na europsku poljoprivrednu proizvodnju i poljoprivrednike.
Od portugalskog predsjedanja velika su očekivanja te se svi nadaju da će upravo Portugal uspjeti postići dogovor u ime Vijeća s Europskom komisijom i Europskim parlamentom oko nove reformirane Zajedničke poljoprivredne politike EU-a.
Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Janusz Wojciechowski naglasio je da su ciljevi postavljeni Zelenim planom, Strategijom od polja do stola i Strategijom bioraznolikosti, politički ciljevi Unije oko kojih je potrebna suradnja kako bi se ostvarili ambiciozni ekološki i klimatski ciljevi. - Zato je europske poljoprivrednike potrebno poticati na primjenu održivih ekoloških praksi za što mogu iskoristiti dio izravnih plaćanja. Svi nacionalni strateški planovi trebaju biti potkrepljeni indikatorima koji su mjerljivi i doprinose održivosti, a Komisija će provjeravati drže li se države članice Zelenog plana. Pred nama je konačni dogovor oko izgleda Zajedničke poljoprivredne politike, a Europska komisija odlučna je u ispunjavanju svojih političkih obveza te se nada skorom postizanju dogovora, rekao je povjerenik za poljoprivredu Europske komisije.
Predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, Norbert Lins podsjetio je kako u Uniji dnevno s radom prestane 1000 poljoprivrednih gospodarstava, a samo 1 od 6 europskih poljoprivrednika mlađe je od 30 godina, dok je većina poljoprivrednika starija od 65 godina. -Zato nam je u budućnosti potrebna koordinacija između kohezijskih, poljoprivrednih i politika ruralnog razvoja kako bi se učinkovito provela generacijska obnova ruralnih područja, održali zdravi ekosustavi i osigurala održivost i otpornost europske poljoprivrede, rekao je Lins. Dodao je da Zeleni plan predviđa preciznu poljoprivredu i mogućnosti ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, a za to su ključni istraživanje i znanost. Rekao je da nam je potrebno restrukturiranje poljoprivrede kako redistribucija ne bi bila potrebna.
- Ključ opstanka sela i održive poljoprivredne proizvodnje je generacijska obnova sela, istaknula je Marijana Petir i rekla kako je potrebno financijskim potporama potaknuti starije članove obiteljskog gospodarstva da vlasništvo prenesu na mlađe kao i poticati mlade da se počnu baviti poljoprivredom. Dodala je da je uz novac, mladima potrebno omogućiti da uđu u posjed poljoprivrednog zemljišta, da imaju poštene uvjete na tržištu i pristup jeftinom kapitalu. Založila se za ulaganje u obrazovanje mladih za korištenje održivih modela poljoprivredne proizvodnje i zapošljavanje mladih agronoma i šumara u okviru savjetodavnih službi, čime bi se otvorila radna mjesta na selu i pomoglo poljoprivrednim gospodarstvima u njihovoj tranziciji prema digitalnom i zelenom.
- Osim ulaganja u brzi internet, potrebno je ulagati i u osnovnu društvenu, komunalnu i socijalnu infrastrukturu. Treba financirati projekte koji će ljudima doista biti korisni i o čijoj realizaciji ovisi njihova odluka hoće li živjeti na selu, a kao najveći prioritet nameće se potreba za obnovom prometnica koje su na selu u katastrofalnom stanju, istaknula je Petir. Stava je da se smanjenje ugljičnog otiska može postići snažnijom podrškom kratkim lancima opskrbe hranom koji mogu doprinijeti da hrana od polja do stola stigne u kratkom vremenu, da bude lokalno proizvedena, svježa i s visokom nutritivnom vrijednošću.
- Male farme koje mogu garantirati sigurnost opskrbe kvalitetnom i zdravom hranom, osnažiti ruralna područja i očuvati teritorijalnu, biološku i kulturnu raznolikost ključne su za europsku poljoprivredu, a Europska unija mora vratiti političku sposobnost za donošenje odluka o reguliranju poljoprivrednih i prehrambenih tržišta, istaknula je Ružica Vukovac. - Iz tog razloga potrebno je povećanje broja malih i srednje velikih poljoprivrednih gospodarstava u Uniji, pravednija raspodjela poljoprivrednih resursa, stvaranje strateških zaliha hrane, ali i revizija europske međunarodne trgovinske politike kako bi se osigurala ujednačenost socijalnih i ekoloških standarda poljoprivredno prehrambenih proizvoda na europskom tržištu, kazala je Vukovac.
U raspravama sudionika ukazano je na važnost pravedne tranzicije koja će izbalansirati postojeće regionalne različitosti i istovremeno omogućiti provođenje politika održivosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Bez značajnijih promjena u europskoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici teško će se postići zadani klimatski i okolišni ciljevi, pa je uz smanjenje uporabe pesticida, gnojiva i antibiotika, racionalizaciju korištenja voda i održivo upravljanje poljoprivrednim zemljištem potrebno kroz javne politike preoblikovati i prehrambene obrasce Europljana kako bi se povećala svijest potrošača o zdravstvenim, klimatskim i okolišnim utjecajima izbora hrane, a potrošači usmjerili prema zdravijoj ishrani. Dodatan izazov predstavljat će i primjena kružnih načela bioekonomije u proizvodnji, kao i smanjenje rasipanja i gubitaka hrane.