Prag - Predsjednik Odbora za gospodarstvo Žarko Tušek i predsjednica Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić u utorak su sudjelovali u drugom dijelu Međuparlamentarne konferencije o stabilnosti, gospodarskoj koordinaciji i upravljanju u Europskoj uniji koja se održava u okviru češkog predsjedanja Vijećem ministara EU-a.
Drugi dan Konferencije započeo je sesijom s temom „Troškovi energetske neovisnosti – financiranje energije i klimatske mjere“ na kojoj se uvodno obratio predsjednik Odbora za gospodarska pitanja Parlamenta Češke Republike Ivan Adamec, a zatim i potpredsjednik Odbora za ekonomska i monetarna pitanja (ECON) Europskog parlamenta Luděk Niedermayer, ministar industrije i trgovine Češke Republike Jozef Síkela i ekonomski stručnjak, bivši direktor ČEZ-a, bivši češki povjerenik za nuklearnu energiju Jaroslav Míl.
U uvodnim govorima je naglašeno da je zbog rata u Ukrajini potreban drugačiji pristup u kreiranju energetske neovisnosti, uz zadržavanje zelenoga cilja. Istaknuta je nužnost da se države članice usredotoče na obnovljive izvore energije. Zaključeno je da svaka država članica treba individualno pristupiti tranziciji, uzimajući o obzir svoje prednosti.
U svojem obraćanju predsjednik Odbora za gospodarstvo Žarko Tušek uvodno je istaknuo kako je nakon COVID krize, koja je itekako naglasila nepovoljne socijalne, ekološke, zdravstvene i sigurnosne rizike poslovanja u lancima opskrbe diljem svijeta te prokazala ranjivost gospodarstva, rat u Ukrajini to samo dodatno produbio te je dramatično promijenjen naš politički kontekst i energetska perspektiva.
Govoreći o situaciji enormnog skoka cijena energenata, Tušek je naglasio da Hrvatska podržava donošenje koordiniranih mjera na razini EU-a te smatra potrebnim usmjeriti se na ograničenje cijena plina, razdvajanje tržišta električne energije od plina te potaknuti aktivnije djelovanje u okviru zajedničke nabave plina. U kontekstu mjera za smanjenje potražnje, Tušek je istaknuo da Hrvatska drži da te mjere moraju biti na dobrovoljnoj osnovi te da ih je potrebno uskladiti s nacionalnim tržištima država članica, a s ciljem izbjegavanja poremećaja na njihovim tržištima i negativnog utjecaja na proizvodnju, potrošnju i posljedično na BDP.
U sklopu rasprave Tušek je naglasio da, na regionalnoj razini, Hrvatska svojim terminalom za ukapljeni prirodni plin na jadranskom otoku Krku doprinosi energetskoj sigurnosti i diverzifikaciji te naglasio da osim što terminal osigurava hrvatske potrebe, u mogućnosti je opskrbljivati i susjede i druge zemlje srednje Europe. - Prateći strukturu ukupne potrošnje električne energije, nužno je da države članice zadrže autonomiju u određivanju vršnih opterećenja i kreiranju mjera koje odgovaraju njihovoj strukturi, kazao je Tušek.
U vezi s primjenom mogućnosti reguliranih cijena, Tušek je zaključno istaknuo da Hrvatska podržava proširenje primjene na sve sudionike na tržištu, s obzirom na to da je u energetskoj krizi prisutan utjecaj visokih cijena na sve potrošače.
Predsjednica Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić sudjelovala je u radu treće sesije Konferencije s temom: Jačanje europske gospodarske otpornosti – spremnost za buduće krize.
Sjednicom je predsjedao Vít Kaňkovský, predsjednik Odbora za socijalnu politiku Zastupničkog doma Parlamenta Češke Republike.
Uvodne govore održali su Mikołaj Dowgielewicz, zamjenik glavnog tajnika Europske investicijske banke, Lina Gálvez Muñoz iz Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) Europskog parlamenta i Marian Jurečka, zamjenik premijera Češke Republike, ujedno ministar rada i socijalnih pitanja.
U raspravi koja je uslijedila predsjednica Odbora Perić je, među ostalim, kazala kako se svijet trajno promijenio te da je u trenutku kad smo se počeli oporavljati od COVID-a 19, ruska agresija na Ukrajinu ugrozila poredak temeljen na pravilima, multilateralni sustav i ekonomske tokove. - Rat u Ukrajini radikalno je promijenio i energetsku arhitekturu Europe. Rat prijeti globalnoj sigurnosti hrane, globalna inflacija je svuda oko nas, pritišće nas rast osnovnih cijena, upozorila je Perić.
Podsjetila je kako je Hrvatska prije tridesetak godina i sama osjetila ratom izazvane ljudske patnje, izbjegličke valove, uništavanje civilne infrastrukture i ratne zločine. - Hrvatska Vlada nastavlja svoju intervencionističku politiku za ublažavanje tereta energetske krize za naša kućanstva i gospodarstvo, lokalnu samoupravu i javne ustanove, škole i bolnice. Sada provodimo snažan nacionalni paket mjera vrijedan više od 6 posto našega BDP-a kao pomoć građanima i gospodarstvu, kazala je Perić. - Na prvom mjestu su financijske mjere, subvencije za ranjive skupine i ograničavanje cijena osnovnih životnih namirnica, dodala je Perić, te istaknula kako je time Vlada Republike Hrvatske smanjila prostor za socijalnu frakturu. Završno, podsjetila je kako je Hrvatska do izgradnje LNG terminala bila suočena s pitanjem dostatne isporuke plina u trenucima najvećih zima.