Zagreb - U Uredu Europskog parlamenta u Zagrebu u ponedjeljak je održana konferencija pod nazivom „EU, Ukrajina, Hrvatska – od proširenja do otpornosti demokracije: što možemo naučiti iz Kijeva?“ u organizaciji Ureda EP u Republici Hrvatskoj i Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, u suradnji s Veleposlanstvom Ukrajine u Republici Hrvatskoj i centrom Europe Future.
Na konferenciji su, između ostalih, sudjelovali predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara, predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske i voditeljica Međuparlamentarne skupine prijateljstva s Ukrajinom Zdravka Bušić, potpredsjednik Odbora za europske poslove Ivan Račan i potpredsjednica Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Urša Raukar-Gamulin.
Uvodna izlaganja održale su potpredsjednica Vrhovne Rade Ukrajine Olena Kondratiuk (videovezom) te izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora i voditeljica Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Ukrajina Zdravka Bušić. Potpredsjednica Rade Kondratiuk zahvalila je Hrvatskoj i Hrvatskom saboru na podršci koju pruža Ukrajini, te je istaknula kako članstvo u Europskoj uniji ostaje među najvažnijim ukrajinskim strateškim ciljevima. Navela je kako Vrhovna Rada kontinuirano zasjeda i u uvjetima ruske agresije te je svojim radom doprinijela spremnosti Ukrajine za otvaranje prvog klastera pregovaračkih poglavlja, te da je Ukrajina u ovom osjetljivom geopolitičkom trenutku spremna za konstruktivne odluke koje će biti na dobrobit Ukrajine i Europske unije.
Izaslanica predsjednika Sabora Zdravka Bušić rekla je kako je Ukrajina usko vezana uz Europu, kao i Europa uz Ukrajinu, te je naglasila kako Hrvatska pruža snažnu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, te se zalaže za pravedan, trajan i održiv mir. Najavila je i održavanje parlamentarnog summita Inicijative tri mora u srijedu, 25. ožujka u Zagrebu, a u čijem će radu sudjelovati i izaslanstvo Vrhovne Rade Ukrajine, kao pridružene članice ove Inicijative. Zaključno je istaknula kako, u jeku bliskoistočne krize, Europska unija treba zadržati fokus na Ukrajini i osigurati nastavak zamaha politike proširenja, jer braneći Ukrajinu, EU brani i sebe samu.
U okviru prvog panela, posvećenog odnosima Europe i Ukrajine, raspravljalo se o proračunskim, obrambenim i proširenim aspektima europske politike te ulozi parlamenata u tim procesima. Sudionici panela, europarlamentarci Karlo Ressler i Tonino Picula, te predsjednici saborskih odbora za europske poslove i vanjsku politiku Jelena Miloš i Andro Krstulović Opara, istaknuli su, između ostaloga, kako je pred Europskom unijom razdoblje donošenja ključnih odluka o njezinu geopolitičkom pozicioniranju, pri čemu je nužno istodobno jačati europsku konkurentnost, obrambene kapacitete i vjerodostojnost politike proširenja, uz nastavak snažne potpore Ukrajini.
Predsjednica Odbora za europske poslove Jelena Miloš navela je kako je današnja konferencija dio napora sa strane Hrvatskoga sabora i Odbora za europske poslove da pošalje jasnu političku poruku Ukrajini, te je istaknula kako su u Odboru pozicija i opozicija ujedinjeni u podršci Ukrajini. Osvrnula se i na važnost prijenosa znanja na stručnoj razini, dok je na političkoj razini među ključnim prioritetima Odbora za europske poslove u ovom sazivu strateška podrška ukrajinskom eurointegracijskom putu. Naglasila je kako predstavnici Odbora za europske poslove kontinuirano zagovaraju proširenje EU-a u okviru konferencije parlamentarnih Odbora za europske poslove COSAC-a, bilo da je riječ o Ukrajini ili o zemljama Zapadnog Balkana. Ulogu Hrvatskoga sabora vidi prije svega kao političku i usmjerenu na informiranje građana uoči samih ratifikacija pristupnih ugovora, s obzirom da ne očekuje kako bi sama ratifikacija u Saboru mogla u bilo kojem smislu doći u pitanje, uvažavajući pritom činjenicu da Hrvatska još nije imala priliku potvrditi članstvo neke nove članice u EU-u. Zaključno je ocijenila kako je bliskoistočna kriza naštetila Ukrajini u smislu pomicanja fokusa na novo krizno žarište, ali kako je tim više odgovornost saborskih zastupnika nikad veća, te je najavila kako će se Odbor za europske poslove nastaviti dosljedno zagovarati ukrajinsko članstvo u Europskoj uniji.
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara rekao je kako je kroz svoja tri posjeta Ukrajini u okviru inicijative „United for Ukraine“ koja okuplja uglavnom predsjednike vanjskopolitičkih odbora, u posljednjih godinu dana iz prve ruke stekao uvid u situaciju u Ukrajini i imao prigodu s najvišim ukrajinskim dužnosnicima, uključujući predsjednika Zelenskog i predsjednika Vrhovne Rade Stefanchuka, razgovarati o ukrajinskom eurointegracijskom putu. Rekao je kako je ta slika drukčija od one koja se često vidi u javnosti. Naveo je kako mađarski veto na otvaranje prvog klastera pregovaračkih poglavlja s Ukrajinom nekim europskim čelnicima, koji sami ne žele brzi ulazak Ukrajine u Europsku uniju, služi kao dobra isprika, što je ocijenio licemjernim. Smatra da se Ukrajina treba fokusirati na iskrene partnere u međunarodnoj zajednici koji će doprinijeti ostvarenju njihovih strateških ciljeva: snažne i demokratske Ukrajine, te pravednog, održivog i trajnog mira. Govoreći o postizanju mira u Ukrajini, Krstulović Opara je rekao kako promijenjene geopolitičke okolnosti zahtijevaju inovativne strategije, a kada je riječ o hrvatskoj podršci Ukrajini, smatra kako ona neće doći u pitanje zbog bliskoistočne krize, ali ne isključuje mogućnost disonantnih tonova, koji se i sada već mogu čuti u javnom diskursu, podsjetivši na izostanak potpore dijela zastupnika slanju dva časnika u Wiesbaden u potpornu misiju NSATU, te na plenarnu raspravu, za koju je procijenio da je pokazala kako su se neke od stranaka samo deklarativno svrstale uz Ukrajinu.
U panelu je videovezom sudjelovala i predsjednica Odbora Vrhovne Rade za integraciju Ukrajine u EU Ivanna Klympush-Tsintsadze, rekavši, između ostaloga, kako 2027. kao ciljna godina ukrajinskog članstva u EU-u nažalost nije realna, te da ne treba licitirati s različitim datumima. Međutim, istaknula je, očekuje da put njezine zemlje prema Uniji neće biti dulji od prosjeka drugih kandidatkinja, odnosno oko 7 godina.
Drugi panel konferencije, u kojemu su sudjelovali istaknuti stručnjaci iz javnog i privatnog sektora bio je posvećen jačanju demokratske otpornosti kroz kibernetičku sigurnost i borbu protiv dezinformacija. Sudionici su istaknuli kako iskustvo Ukrajine, stečeno u ratnim okolnostima, predstavlja vrijedan izvor znanja za razvoj sustava zaštite kritične infrastrukture, unaprjeđenje mehanizama ranog prepoznavanja prijetnji te jačanje otpornosti društva na dezinformacijske kampanje. Naglašena je važnost suradnje javnog i privatnog sektora te uloga europskog zakonodavnog okvira u zaštiti demokratskih procesa i standarda. Zaključno je istaknuto kako su daljnje jačanje otpornosti demokratskih institucija, nastavak potpore Ukrajini te vjerodostojna politika proširenja ključni za očuvanje stabilnosti i sigurnosti Europe.