Zagreb - Romi, najbrojnija europska nacionalna manjina i njihovi sunarodnjaci na drugim kontinentima 8. travnja, već nekoliko desetljeća zaredom, slave Svjetski dan Roma.
U Londonu je 8. travnja 1971. održan prvi svjetski susret Roma i osnovan Međunarodni savez Roma. Tada je odlučeno i o nazivu naroda, njegovoj zastavi i himni, skladbi "Djelem, djelem". Na Svjetski dan Roma u svijetu se upriličuju manifestacije kojima se ističe zajedničko podrijetlo, jezik i kultura Roma te važnost očuvanja njihova identiteta. Ovaj dan služi i za edukativne programe o teškoćama s kojima se Romi susreću te osobito za jačanje aktivnosti za uključivanje Roma u što veći broj aspekata društvenog života. Posljednjih godina naglašava se potreba suzbijanja proturomskog raspoloženja koje je u porastu u članicama EU-a. Ovu činjenicu ističe i Europski parlament u Rezoluciji o aspektima temeljnih prava u integraciji Roma u Europskoj uniji: borba protiv antiromskog raspoloženja koja je donesena krajem 2017. Od zemalja članica očekuje se podrška mjerama za suzbijanje antiromskog raspoloženja i društvene segregacije Roma putem nacionalnih strategija s područja ljudskih prava, a od zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja očekuje se ispunjavanje ovoga kriterija s područja zaštite ljudskih prava.
Kako bi se što više učinilo za poboljšanje uvjeta života romske nacionalne manjine i njihova uključivanja u društveni i javni život, RH je, zajedno s još nekoliko europskih zemalja, pristupila inicijativi Svjetske banke i Instituta Otvoreno društvo - Desetljeću za uključivanje Roma 2005. - 2015. U tom je smislu Hrvatska izradila Akcijski plan koji je komplementaran Vladinu Nacionalnom programu za Rome iz 2003. godine, programu Milenijski razvoj Ujedinjenih naroda i programu Socijalnog uključivanja Europske unije koji su svi namijenjeni Romima kao najranjivijem manjinskom narodu u Europi. Akcijski plan razrađuje načine rješavanja teškoća s kojima se suočava romska populacija, i to u četiri područja: obrazovanje, zdravstvo, zapošljavanje i stanovanje. U sva četiri područja posebna se pozornost posvećuje pravima djece i žena.
Krajem 2012. godine Republika Hrvatska, u skladu s Okvirom Europske unije za nacionalne strategije integracije Roma do 2020., donijela je Nacionalnu strategiju uključivanja Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine (Narodne novine broj 86/13, 126/13 i 40/14). Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje 2013. – 2015. godine usvojen je početkom 2013. godine. Početkom primjene Nacionalne strategije prestao se primjenjivati Nacionalni program za Rome, koji je Vlada 2003. godine i Akcijski plan Desetljeća za uključivanje Roma 2005. – 2015., koji je Vlada donijela 2005. godine.
Nacionalna strategija usklađena je s uočenim potrebama i izazovima povezanim sa socijalnim uključivanjem Roma na svim razinama: lokalnoj, područnoj, nacionalnoj i razini Europske unije. Strategija sadrži opće i posebne ciljeve postavljene kao smjernice za kreiranje javnih politika usmjerenih na socioekonomsko uključivanje romskih zajednica do 2020. godine.
Nacionalna strategija u ukupno osam područja definira četiri prioritetne politike: obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvenu zaštitu i stanovanje, a uključuje i socijalnu skrb, uključivanje u društveni i kulturni život, statusna rješenja, suzbijanje diskriminacije i pomoć u ostvarivanju prava. Strategija sadrži i zasebno područje - unaprjeđenje prikupljanja statističkih podataka o romskoj zajednici.
Prema posljednjem terenskom istraživanju, u Hrvatskoj živi "24 524 pripadnika romske nacionalne manjine, što je dosad prvi precizni pokazatelj brojnosti romske populacije u Hrvatskoj. Dosad su postojale poteškoće u definiranju romske populacije u Republici Hrvatskoj jer prema podacima Državnoga zavoda za statistiku iz posljednjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj živi 16 975 Roma, dok je procjena Vijeća Europe o broju Roma bila između 30 000 i 40 000."