Riga – Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković održao je govor na plenarnom zasjedanju Trećeg parlamentarnog summita Međunarodne krimske platforme održanom u Rigi, u Republici Latviji.
Predsjednik Jandroković uvodno je podsjetio kako se ove godine navršava 80 godina od prisilnih deportacija krimskih Tatara, što svjedoči o dugotrajnosti ruskih nastojanja da pokore tu etničku skupinu, ali i Ukrajinu u cjelini. Ipak, Ukrajina se i dalje herojski bori.
Istovremeno, Rusija nastavlja globalno širiti svoj višeslojni zlonamjerni utjecaj. Njihove kontinuirane manipulacije i dezinformacije prijetnja su našim demokracijama i našim vrijednostima. Posebno je to ovih dana vidljivo u Moldovi, a Hrvatska to stalno promatra u svom susjedstvu, na Zapadnom Balkanu. Predsjednik Jandroković ukazao je da su i u državama Europske unije pojedini političari pod snažnim utjecajem ruskog narativa. To pak može generirati nestabilnosti, a one su dodatno streljivo ruskom ratnom stroju i agresora samo ohrabruju na još snažniji angažman - na bojišnici, na kibernetičkom polju i u propagandi, naglasio je predsjednik Jandroković.
Govoreći o dugom razdoblju mira u većem dijelu Europe koji je prethodio ruskoj agresiji, predsjednik Hrvatskoga sabora podsjetio je kako je iznimka tomu bila tek bivša Jugoslavija 1990-ih godina. Na tom su prostoru komunistički mentalni sklop i agresivni nacionalizam pokušali u krvi spriječiti legalne zahtjeve za slobodom, demokracijom i neovisnošću, baš kao i Rusija u Ukrajini. Upravo iz tog iskustva proizlazi osobito razumijevanje Hrvata prema Ukrajincima, naglasio je. To se na političkoj razini ogleda i u organizaciji međunarodnih skupova - prvog Parlamentarnog summita Međunarodne krimske platforme u listopadu 2022., Međunarodne donatorske konferencije o razminiranju Ukrajine u istom mjesecu 2023. godine te sastanka na vrhu Ukrajina - Jugoistočna Europa u Dubrovniku ovog mjeseca.
Predsjednik Jandroković u govoru je ukazao i na opasnost koja proizlazi iz sve intenzivnije međusobne suradnje autoritarnih čelnika. Stoga je istaknuo potrebu za jačanjem suradnje i savezništva u potpori Ukrajini, jer ostati uz tu zemlju znači biti na strani međunarodnog prava i poretka temeljenog na pravilima. Ne smije se podcijeniti praktičnu vrijednost koju naša višedimenzionalna podrška ima za ukrajinski narod. Presudno je, u ovim osobito zahtjevnim vremenima, nastaviti ju pružati jednakim intenzitetom, zaključio je svoj govor predsjednik Hrvatskoga sabora.