Zagreb - "Hrvati i Ilirske pokrajine (1809.-1813.)" tema je trodnevnoga međunarodnoga znanstvenog skupa koji je počeo u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti - HAZU, u povodu 200. obljetnice utemeljenja Ilirskih pokrajina Napoleonovim ukazom od 14. listopada 1809.
"Cilj skupa je znanstveno proučiti francusko-hrvatske odnose kao i odnose sa susjedima u svjetlu prosvjetiteljstva i društvenog napretka u vrijeme stvaranja modernih europskih nacionalnih država", rekao je predsjednik HAZU-a Milan Moguš na skupu, koji se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i u organizaciji HAZU-a.
Ocjenjujući da je riječ o relativno kratkom, ali izuzetno upečatljivom razdoblju od četiri godine, koliko su trajale Ilirske pokrajine, Moguš je naveo da se za to vrijeme osiguralo korjenito preoblikovanje hrvatskih prostora od Jadranskog mora do rijeke Save. Tako su, dodao je, ukinuti feudalni odnosi, a zahvaljujući Građanskom zakoniku poboljšale su se društvene prilike u zdravstvu, obrazovanju i pravosuđu, dokinuti su staleški cehovi, liberalizirano zanatstvo.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić izrazio je zadovoljstvo što će znanstvenici produbiti spoznaje o razdoblju Ilirskih pokrajina koje je nedovoljno istraženo i neafirmirano u hrvatskoj povijesti, a bilo je pokretač hrvatskog društvenog razvoja. O tome svjedoči i niz imena ulica i trgova od kojih je i jedna u Splitu, Marmontova ulica, nazvana po francuskom maršalu, dodao je Bebić te je, otvarajući skup, naglasio kako će to biti još jedan doprinos izvrsnim odnosima Hrvatske i Francuske.
Skupu je nazočio i francuski veleposlanik u Hrvatskoj Jerôme Pasquier koji je rekao da bi bilo dobro da znanstvenici, osim trajnog pozitivnog utjecaja koje su Ilirske pokrajine ostavile, to razdoblje rasvijetle i s gledišta vojne okupacije.
Hrvatski veleposlanik u Francuskoj Mirko Galić ocijenio je pak da su francusko-hrvatski odnosi u izvrsnoj uzlaznoj putanji i naglasio da su i Ilirske pokrajine jedan od razloga iz prošlosti za tako plodonosne odnose.
Državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Dražen Vikić Topić napomenuo je da Hrvatska treba slijediti primjer Francuske u tome kako se cijeni jezik i institucije društva, podsjećajući da se tijekom Ilirskih pokrajina u Hrvatskoj ustrojio i novi školski sustav kada je otvorena visoka škola u Zadru te gimnazije s hrvatskim jezikom u Šibeniku, Trogiru, Splitu, Makarskoj, Hvaru i Dubrovniku.
Nazočnima se obratio i rektor Sveučilišta u Zadru Ante Uglešić, koji će 2. i 3. listopada biti domaćinom sudionicima znanstvenog skupa iz Hrvatske, susjednih zemalja te Francuske.