Zagreb - Predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić sudjelovala je na konferenciji “Pokrenimo kružnost za održivost” u organizaciji Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj koja je okupila velik broj sudionika iz poslovnog sektora i na kojoj su dodijeljene nagrade Hrvatski indeks održivosti tvrtkama s najboljim poslovnim praksama održivosti.
Pozdravne govore održali su Julije Domac, izaslanik Predsjednika Republike Hrvatske, Dušica Radojčić, predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode, Charlotte van Baak, veleposlanica Kraljevine Nizozemske, izaslanica gradonačelnika i saborska zastupnica Ivana Kekin, Stjepan Orešković, predsjednik Nadzornog odbora IEDC, Luisa Brumana, direktorica UNICEF-a Hrvatska i Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.
U svom govoru Radojčić je istaknula da kružna ekonomija nije više samo izbor najosvještenijih već postaje nužna za opstanak. Prelazak na kružnu ekonomiju, odnosno na gospodarstvo koje mora ostati unutar planetarnih ograničenja, dio je Europskog zelenog plana. Europska unija ne daje previše vremena za usklađivanje sa sve strožim pravilima, pa je ključno pitanje pripremamo li se dovoljno i kako stvaramo pretpostavke za kružnu ekonomiju?
Naglasila je da nam kružno gospodarstvo može pomoći da budemo efikasniji u upravljanju raspoloživim resursima, no da treba biti iskren i reći da i dalje znatno povećava potrošnju koju, ukupno gledajući, moramo postupno smanjivati. To je glavni nedostatak koncepta kružnog gospodarstva s kojim se moramo suočiti. Istaknula je da se danas premalo govori o kružnoj ekonomiji i njenim prednostima. Javnost, lokalna samouprava i gospodarstvenici nisu dovoljno informirani i trenutne aktivnosti promicanja kružne ekonomije nisu dovoljne. - Kružno je gospodarstvo kod nas u ranoj fazi razvoja i mnogo je slabosti koje moramo što brže prevladati kazala je Radojčić te dodala: „Gospodarstvenici si postavljaju pitanje hoće li konkurentnost biti ugrožena tranzicijom na taj potpuno drugačiji model gospodarstva? Hoće li oni koji prvi počnu primjenjivati načela kružne ekonomije biti hendikepirani u odnosu na one koji se i dalje drže linearnog modela gospodarstva i iscrpljivanja resursa?“
- Stoga je potrebno snažnije isticati prednosti kružnog gospodarstva, poput važnosti korištenja sekundarnih sirovina zbog promjenjivog geopolitičkog konteksta, odnosno zbog nužnosti smanjenja ovisnosti o uvozu, naglasila je Radojčić te dodala da kružna ekonomija štiti poduzeća od nestašice resursa i nestabilnih cijena, smanjenje troškova proizvodnje, stvara nove poslovne prilike i inovativne i učinkovitije načine proizvodnje i potrošnje, smanjenje korištenja prirodnih resursa i očuvanje bioraznolikosti itd. Navela je da je mnogo primjera iz prakse koji dokazuju prednosti kružnog gospodarstva te izdvojila nizozemsku tvrtka Fairphone koja proizvodi mobilne telefone dizajnirane tako da budu lako popravljivi i modularni. - Dijelovi telefona, poput baterije ili kamere, mogu se zamijeniti bez potrebe za kupovinom potpuno novog uređaja, kazala je.
Istaknula je da se ovim pristupom produžava vijek trajanja proizvoda, smanjuje elektronički otpad i štedi energija potrebna za proizvodnju novih uređaja, a cijena tog telefona nije ništa viša od prosječnog telefona srednje vrijednosti. Nadalje je navela primjer agroekologije koja promovira održivo korištenje prirodnih resursa i očuvanje biološke raznolikosti poput smanjenja upotrebe kemijskih gnojiva i pesticida, poticanje prirodnih metoda poput kompostiranja ostataka biljaka, koje se zatim vraćaju u tlo kako bi obogatile plodnost.
Radojčić je naglasila da bi, osim isticanja prednosti, trebali ukazati i na slabosti i ograničenja razvoja kružnog gospodarstva u Hrvatskoj kako bi se onda posvetili njihovom rješavanju. Dodala je: „Je li postojeći regulatorni okvir dovoljan i poticajan? Je li postojeća infrastruktura za recikliranje i ponovno korištenje tako proizvedenih sirovina dovoljna? Postoje li, i jesu li dovoljni instrumenti za ubrzavanje provedbe strategije kružne ekonomije? Kakav je intenzitet financiranje istraživanja i inovacija? Koji je udio recikliranog materijala u potražnji za sirovinama i kako je organizirana trgovina sirovinama koje se mogu reciklirati, je li postojeća burza otpada HGK dovoljna itd? Gospodarstvo je, poznato je, brže od regulatora, pa su takva pitanja i njihovo rješavanje od velike važnosti za tvrtke.“
Zaključila je da se uz zelenu tranziciju i kružno gospodarstvo uvijek veže pravednost i solidarnost. Pravedna zelena tranzicija podrazumijeva prelazak na human gospodarski sustav s pristojnim radnim mjestima u cijelom lancu opskrbe, sa zdravim ekosustavima, socijalnom i zdravstvenom zaštitom, kulturom i obrazovanjem. Za takvu novu eru gospodarstva i država i društvo moraju biti spremni.
U nastavku konferencije predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode sudjelovala je na panelu Utjecaj gospodarstva na resurse i ekosustave.