Korčula - Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić sudjelovala je u petak na 15. Korčulanskoj školi pod nazivom „Losing Ground, Gaining Voice: Rethinking Feminist Resistance in an Age of Populist Backlash 2.0“.
Ovogodišnja Korčulanska škola bila je posvećena problematici jačanja konzervativnih i krajnje desnih političkih pokreta, širenju antirodnih narativa, dezinformacija i politike straha te njihovim posljedicama za demokraciju, prava žena i manjina.
15. Korčulanska škola okupila je političare, stručnjake, predstavnike institucija i progresivne aktere iz Hrvatske, regije i Europe kako bi se raspravljalo o sve snažnijem političkom i ideološkom otporu protiv rodne ravnopravnosti i demokratskih vrijednosti.
U raspravi o političkom kontekstu aktualnog otpora ravnopravnosti spolova sudjelovali su zastupnik i potpredsjednik Stranke slobode i pravde iz Srbije te moderator Borko Stefanović, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora Marija Lugarić, bivša švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde, predsjednica PES Women i članica Upravnog odbora CEE Gender Networka Zita Gurmai, glavni tajnik Zaklade za europske progresivne studije László Andor i koordinator za socijalnu politiku u organizaciji Solidar Carlos Roldán Mejías.
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić istaknula je da današnje političke podjele, uz jačanje radikalne desnice, dodatno produbljuju ekonomska nesigurnost, rast nejednakosti, nepovjerenje u institucije i snažna društvena polarizacija. - U takvom se ozračju složena društvena pitanja često svode na jednostavne poruke i traženje „krivaca“, čime se dodatno narušava društvena kohezija, kazala je Lugarić. Posebno je naglasila da je ravnopravnost spolova postala jedno od ključnih političkih bojišta, dok se napadi na prava žena, reproduktivne slobode i LGBTQ+ osobe sve češće uklapaju u širi pritisak na demokratske vrijednosti. - Taj proces dodatno potiču dezinformacije i društvene mreže, naglasila je. Lugarić je istaknula i važnost šireg savezništva i regionalne suradnje, upozorivši da obrana ravnopravnosti spolova nije pitanje jedne političke opcije, već važan pokazatelj kvalitete demokracije čiji temelji moraju biti jednakost pred zakonom, zaštita ljudskih prava, nediskriminacija i vladavina prava. Zaključila je da progresivni i socijaldemokratski akteri moraju ponuditi pozitivnu, jasnu i konkretnu političku viziju, povezanu s pitanjima koja građani žive svakodnevno – ekonomskom sigurnošću, plaćama, stanovanjem, zdravstvom i zaštitom od nasilja.
Institucionalnim izazovima bio je posvećen drugi okrugli stol, koji je moderirala potpredsjednica talijanskog SP-a i članica Upravnog odbora CEE Gender Networka Pia Locatelli. Sudjelovali su pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske Višnja Ljubičić, bivša povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Republike Srbije Brankica Janković, članica Upravnog odbora i regionalna menadžerica CEE Gender Networka Lovorka Marinović, voditeljica Klastera za rodnu ravnopravnost i Programa za rodnu ravnopravnost za Zapadni Balkan Kaća Đuričković te konzultantica CEE Gender Networka Lola Milojević.
Treći okrugli stol, „Rising Beyond the Backlash – Feminist Politics and Progressive Strategy and Action for the Future“ moderirao je predstavnik SDP-a iz Zadra i član Savjetodavnog vijeća CEE Gender Networka Jure Zubčić. U raspravi su sudjelovali potpredsjednik PES-a u Europskom odboru regija Joško Klisović, koordinator Progressive Alliancea Machris Cabrero, predsjednica SP Women iz Luzerna Marta Lehmann, profesorica i predstavnica G5+ Barbara Hellferich te predsjednica Rainbow Rose i članica Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine Dajana Bakić.
Kroz tri tematske rasprave posebno je istaknuta potreba za snažnijim povezivanjem progresivnih i socijaldemokratskih političkih aktera, civilnog društva, institucija, akademske zajednice i feminističkih pokreta. Govorilo se i o načinima suprotstavljanja dezinformacijama i antirodnim narativima, jačanju institucionalne otpornosti te stvaranju novih političkih savezništava koja mogu odgovoriti na sve snažniji politički i društveni pritisak.
Sudionici su zaključili da obrana rodne ravnopravnosti nije samo pitanje zaštite dosadašnjih postignuća, već i strateško pitanje budućnosti demokracije, društvene kohezije, socijalne pravde i ekonomskog razvoja. Istaknuta je potreba za novim, proaktivnim i uključivim političkim narativima koji mogu pridobiti široku javnu podršku.
Posebno je naglašeno da aktualni politički otpor ravnopravnosti ne smije biti razlog za povlačenje, već poticaj za obnovu progresivne politike, snažniji feministički angažman i zajedničko djelovanje u obrani demokratskih vrijednosti i ravnopravnosti.
Ovogodišnja Korčulanska škola još je jednom potvrdila svoju ulogu prostora za otvorenu raspravu, razmjenu iskustava i oblikovanje zajedničkih strategija za budućnost – budućnost u kojoj su rodna ravnopravnost, demokracija i socijalna pravda temelj uključivog i otpornog društva.