Zagreb - Predsjednica Nacionalnog odbora Vesna Pusić primila je u radni posjet Zajednički odbor za europske poslove rumunjskog parlamenta.
Vesna Pusić istaknula je da je Hrvatska u završnoj fazi pregovora o ulasku u Europsku uniju. Predstavljajući Nacionalni odbor, rekla je da je on hrvatski originalni doprinos pregovorima s Europskom unijom, osnovan 2005. godine, čiji je glavni zadatak praćenje i nadgledanje čitavog tijeka pregovora po svim pregovaračkim poglavljima. Istodobno, on je rezultat konsenzusa svih političkih stranaka u parlamentu, koji je postignut 2004. godine. Ovaj Odbor drugačiji je od svih drugih odbora u Saboru, u prvom redu jer kroz njega ne prolaze zakonski prijedlozi, već pregovaračka stajališta za sva poglavlja i sve odluke vezano za buduće članstvo Hrvatske u EU. Jedna od njegovih glavnih uloga je održavanje političkog konsenzusa, ali i davanje većeg uvida parlamentu u cijeli proces. Na čelu Odbora je zastupnica ili zastupnik opozicije, a sve odluke donose se konsenzualno, što praktično znači da svaki zastupnik član Odbora ima pravo uložiti veto na cijeli proces. To se nije dogodilo, ali jest povećanje odgovornosti u donošenju odluka, što zahtijeva više vremena za odlučivanje, ali skraćuje vrijeme njihove provedbe. Nacionalni odbor odobrio je 33 pregovaračka stajališta za sva poglavlja pregovora, a plan koji Hrvatska ima je da se sva pregovaračka poglavlja (preostalih jedanaest) zaključe do ožujka 2011. godine, rekla je Pusić. Istaknula je da upravo zemlje iz regije i najnovije članice Europske unije mogu Hrvatskoj najviše pomoći, jer zbog sličnosti na mnogim područjima upravo njihova iskustva Hrvatskoj mogu biti od najveće koristi.
Prisjećajući se rumunjskog pristupnog procesa, predsjednik Odbora za europske poslove Viorel Hrebenciuc istaknuo je da je rumunjski parlament također radio na stvaranju političkog konsenzusa svih parlamentarnih stranaka, nakon čega je taj konsenzus poprimio općedruštvena obilježja. Naime, potpora rumunjske javnosti za ulazak Rumunjske u EU dosezala je visokih 90 posto. Ponudio je rumunjska iskustva iz pristupnog procesa Hrvatskoj, kao i ona od vremena članstva, posebice ona koja definiraju odnos izvršne vlasti i nacionalnog parlamenta o pitanju europskih poslova. Istaknuo je da je u pristupnom razdoblju rumunjski parlament uskladio više od 4000 zakona s europskom pravnom stečevinom i da je to bilo najzahtjevnije razdoblje za parlament.
Vesna Pusić osvrnula se na najzahtjevnije poglavlje pregovora, Pravosuđe i temeljna prava, rekavši da je to ujedno ključno poglavlje za politički sustav Hrvatske, kojim će se unijeti strukturalne promjene i novo zakonodavstvo te implementirati važni mehanizmi izbora sudaca i njihovog napredovanja temeljem objektivnih kriterija, kvalitete i neovisnosti sudstva. Upravo su tu važna iskustva zemalja koje su ušle u EU u posljednjih šest godina, među kojima je i Rumunjska, jer su ta komparabilna iskustva važna sa stajališta zaštite osnovnih ljudskih prava. Zadovoljavajući mjerila za zatvaranje Poglavlja 23. Hrvatska će upravo imati najveći profit iz tog poglavlja, smatra Vesna Pusić.