Zagreb - Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir i potpredsjednica Odbora Ružica Vukovac sudjelovale su u četvrtak na međuparlamentarnom sastanku u organizaciji Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta pod nazivom „Izrada strateških planova u okviru Zajedničke poljoprivredne politike u državama članicama EU“ koji se je održao u hibridnom obliku.
Marijana Petir sudjelovala je u raspravi o usklađenosti nacionalnih strateških planova u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) s ciljevima Europskog zelenog plana. Rekla je da Europski zeleni plan postavlja ambiciozne ciljeve za usvajanje praksi ublažavanja klimatskih promjena u poljoprivrednom sektoru i prehrambenoj industriji. - Ti ciljevi, uz poštivanje visokih standarda kakvoće i sigurnosti hrane koji razlikuju europsku poljoprivredu u globalnom kontekstu, pridonose povećanom pritisku na sektor i izazivaju zabrinutost da će doći do pada profitabilnosti poljoprivredne djelatnosti, zbog čega je važno provesti pravednu tranziciju usmjerenu na kompenzaciju regionalnih razlika, istaknula je Petir.
Upozorila je da trenutni trendovi pokazuju da postizanje zelenih ciljeva EU-a neće biti lak zadatak s obzirom da se emisije stakleničkih plinova podrijetlom iz poljoprivrede u Uniji, unatoč uloženih 100 milijardi eura, u posljednjih 10 godina, odnosno od 2010. godine nisu smanjivale.
Dodala je kako se prilike koje klimatska i digitalna tranzicija mogu imati za ruralna područja i postupno usvajanje filozofije „misli lokalno“, potpomognute načelima kružne bioekonomije mogu uzeti u obzir kroz ciljeve ruralnog razvoja i nacionalne strateške planove u okviru ZPP-a, no pri tome je potreban niz tehničkih i političkih akcija koje će utjecati na redizajn poljoprivrednih sustava i više oslanjati na prirodne biološke cikluse, a manje na vanjske kemijske inpute. - Takvi agroekološki sustavi mogli bi značajno smanjiti negativan ekološki otisak poljoprivrede, istaknula je. Međutim, Petir upozorava da bi oni također mogli imati i negativne utjecaje na prihode poljoprivrednih proizvođača kao i na postizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane, te da ovise o spremnosti/mogućnostima potrošača da plate proizvode više kvalitete.
- Stav je Republike Hrvatske da je potrebno postići ravnotežu između aktivnosti usmjerenih na postizanje okolišno-klimatskih ciljeva na razini EU-a i aktivnosti usmjerenih na postizanje glavnih ciljeva poljoprivredne djelatnosti i ZPP-a kao što je osiguranje dostupne, cjenovno prihvatljive i zdravstveno ispravne hrane za sve građane EU-a te osiguranje zadovoljavajućeg životnog standarda poljoprivrednika, zaključila je Petir.
Ružica Vukovac, potpredsjednica Odbora za poljoprivredu sudjelovala je u raspravi o mogućnostima jačanja položaja proizvođačkih organizacija u okviru nacionalnih strateških planova u okviru Zajedničke poljoprivredne politike. Istaknula je kako Republike Hrvatska nije iskoristila sredstva iz 1. stupa Zajedničke poljoprivredne politike namijenjena sektorskom udruživanju proizvođača voća i povrća. Iako su proizvođači ostalih sektora kroz Mjeru 9 Programa ruralnog razvoja mogli koristiti financijsku potporu, ipak je stupanj njihovog udruživanja u proizvođačke organizacije u Hrvatskoj jako nizak, kako po broju uključenih proizvođača tako i po utrženoj vrijednosti proizvodnje.
- Za Hrvatsku će u novom programskom razdoblju u sklopu Nacionalnog strateškog plana biti izuzetno važno potaknuti udruživanje putem proizvođačkih organizacija, dok je istovremeno potrebno djelovati na vraćanju povjerenja u zadružni sustav, kao jedan od najprihvatljivijih pravnih oblika proizvođačke organizacije, rekla je Vukovac. - Prvi korak u tom pravcu je vraćanje institucionalne podrške koja bi direktno na terenu radila s proizvođačima, ukazujući im na nužnosti i prednosti udruživanja, istaknula je. Također je podsjetila kako je danas tržište hranom visoko koncentrirano i na njemu dominiraju velike korporacije, tako da pozicija malih neudruženih proizvođača sve više slabi.
Vukovac smatra da je za promjenu trenutnoga stanja potrebno daleko više ulagati u edukaciju poljoprivrednika i kontinuirano, pametno, osmišljenim intervencijama podizati svijest o nužnosti udruživanja kao osnovne pretpostavke za jačanje pozicije i pregovaračke snage poljoprivrednih proizvođača u lancu opskrbe hranom, smatra Vukovac. - Posebna pažnja trebala bi se posvetiti regrutiranju i osposobljavanju pojedinaca za preuzimanje upravljačkih funkcija i vođenje kompleksnih sustava kao što su proizvođačke organizacije, kako bi se ostvarilo njihovo uspješno i dugoročno funkcioniranje”, zaključila je Vukovac.