Opatija - Zajednička tematska sjednica Odbora za poljoprivredu i Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i hranu Nacionalne skupštine Republike Slovenije, održana je u utorak u sklopu održavanja 16. Drvno-tehnološke konferencije.
Uz članove dvaju Odbora, sjednica je okupila predstavnike Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i hrane Republike Slovenije, Hrvatskih šuma, Šumarskog fakulteta, slovenskog Zavoda za šume, Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Hrvatskog drvnog klastera, CROBIOM – Udruženja biomase, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskog šumarskog instituta, Hrvatskog šumarskog društva, Državnog inspektorata, hrvatskih i slovenskih udruga privatnih šumovlasnika.
Na sjednici je provedena rasprava o posljedicama šteta od prirodnih nepogoda u šumama i planiranju zaštite šuma u budućnosti. Predsjednici Odbora Tomislav Panenić i Franc Breznik ocijenili su suradnju radnih tijela nacionalnih parlamenata, kojom se identificiraju i produbljuju teme od zajedničkog interesa i potiče njihovo rješavanje, važnom za obje države, osobito u svjetlu pozicioniranja zajedničkih interesa u europskim okvirima. Prezentaciju stanja, posljedica šteta i sanacije šuma održali su direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma, Krešimir Žagar i direktor Zavoda za šume Republike Slovenije, Damjan Oražem. -Starosna struktura hrvatskih šuma sve se teže prilagođava ekstremnim klimatskim promjenama, istaknuo je predstavnik Šumarskog fakulteta Stjepan Mikac, naglasivši važnost prilagodbe sektora klimatskim promjenama i stručnog, znanstveno utemeljenog planiranja aktivnosti.
Jože Podgoršek, državni tajnik slovenskog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i hrane rekao je kako šume i štetnici ne poznaju granice te naglasio kako je za učinkovito upravljanje šumama važna razmjena znanja i iskustava kao i usklađeno djelovanje. Problemi slovenskih šuma, kako je rečeno, leže u vlasničkoj strukturi šuma (75 posto privatno, 21 posto državno, 4 posto općinsko) i veličini šumskog posjeda (cca 2,7 ha), pa je zbog stabilnosti dobave drvnih sortimenata u ovom programskom razdoblju programirana mjera za povezivanje vlasnika šuma, a obnova šuma financirana je iz Programa ruralnog razvoja i sredstvima Državnog proračuna.
Govoreći o vlasničkoj strukturi hrvatskih šuma i prosječnoj veličini šumskog posjeda (cca 1 ha) Damir Felak upozorio je na potrebu informiranja, edukacije i prenošenja znanja šumovlasnicima radi učinkovitijeg gospodarenja privatnim šumama i podizanja svijesti o klimatskim promjenama. O važnosti povezivanja, osnaživanja i tržišnog pozicioniranja šumovlasnika i pronalaženja učinkovitih mjera za sprečavanje izvoza drvne sirovine govorio je Cveto Zupančić, predsjednik slovenske Šumarsko-poljoprivredne komore. Igor Čižmek, pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike smatra kako je podizanje razine vidljivosti problema vezanih uz klimatske promjene odlučujući element za uspješnu prilagodbu istima. Kako je rekao, nacrtom Strategije prilagodbe klimatskim promjenama ponuđeno je 85 ciljeva, stvoreni su akcijski planovi i ide se prema njihovoj realizaciji, a sredstva će se osigurati iz Državnog proračuna Hrvatske i Višegodišnjeg financijskog okvira.
U nastavku se razgovaralo o problemu starosti strukture slovenskih šuma, ali i starosti strukture vlasništva nad šumama, što dovodi do smanjenja ulaganja u šume. Kao uzročno posljedično smanjenje intenziteta ulaganja u šume navedeno je i smanjenje ulaganja u ruralna područja kao i smanjenja broja malih i srednjih poduzetnika, upozoreno je iz Saveza vlasnika šuma Slovenije te je ukazano na potrebu programiranja sektorskih mjera za ove namjene.
Na problem kontinuiranog smanjenja sredstava koja se iz općekorisnih funkcija šuma ulažu u sanaciju i održivost hrvatskih šuma upozorio je Oliver Vlainić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva podsjetivši i na neizvršeno obećanje o povratku naziva „šumarstvo“ u naziv resornog ministarstva. - Šume ne poznaju granice, EU nema zajedničku strategiju za šume, a za učinkovitu borbu protiv klimatskih promjena nužno je planiranje i osiguravanje dostatnog iznosa sredstava, kako europskih tako i nacionalnih, istaknula je Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma zaključio je kako je zbog nedovoljnog interesa javnosti o problemima u gospodarenju šumama važno utjecati na promjenu osobnih stavova građana.
- Upućujem poziv Odboru za poljoprivredu i otvaram inicijativu za susret u Ljubljani na kojemu bi se nastavila rasprava o hrvatskim i slovenskim stavovima vezanim uz šumarske politike, zaključno je rekao je Franc Breznik. Tomislav Panenić zahvalio je slovenskom kolegi na pozivu izrazivši nadu u daljnji nastavak suradnje.
Nakon zajedničke tematske sjednice, u organizaciji Hrvatskih šuma članovi Odbora obišli su sanirane šumske površine na području Delnica i sudjelovali u prezentaciji o gospodarenju medvjedom u hrvatskim i slovenskim šumama. Upozoreno je na štete od medvjeda na poljoprivrednim kulturama i voćarstvu, stočarstvu i pčelarstvu, objektima, prometnicama i opasnosti za ljude i ukazano je na potrebu uravnoteženja ekoloških, okolišnih i gospodarskih ciljeva u gospodarenju medvjedom.