Zagreb - Saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku i Odbor za poljoprivredu, na zajedničkoj sjednici održanoj u četvrtak, proveli su raspravu o kontroli zdravstvene ispravnosti hrane u Republici Hrvatskoj, posebno one životinjskog podrijetla.
Uz članove odbora na sjednici su sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, nadležne inspekcijske službe, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore i drugi zainteresirani sudionici.
Predsjednik Odbora za poljoprivredu Tomislav Panenić uvodno je istaknuo kako je zbog jačanja povjerenja potrošača potrebno govoriti o tome postoje li na hrvatskom tržištu prehrambeni proizvodi štetni za ljudsko zdravlje te vidjeti što bi se još u budućnosti moglo učiniti u pravcu kontrole ispravnosti hrane. – Što se tiče kontrole ispravnosti, istražili smo i druge države EU-a koje se pozivaju na europsku praksu, no ta se politika ne provodi svugdje jednako, kazao je Panenić. Smatra kako je potrebno ograničiti mogućnosti manipulacija i zaštiti nacionalnu ekonomiju kao što to čine i druge države članice EU-a.
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ines Strenja kazala je kako je zbog zabrinutosti građana pojavom mesa sumnjive kvalitete iz drugih zemalja u pojedinim ugostiteljskim objektima u Hrvatskoj važno upoznati javnost s kontrolama zdravstvene ispravnosti hrane i sustavom sljedivosti u lancu opskrbe hranom.
Pomoćnica ministra zdravstva Vera Katalinić-Janković ukratko je predstavila rad Uprave za sanitarnu inspekciju koja će kao i druge inspekcije uskoro prijeći u područje državnoga inspektorata. Pojasnila je kako sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva kontrolira i nadzire zdravstvenu ispravnost hrane ne životinjskog podrijetla na tržištu te nadzor hrane u ugostiteljstvu, institucionalnim kuhinjama i maloprodaji.
O sustavu kontrole i nadzora subjekata u poslovanju s hranom govorio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Željko Kraljičak. – Ovi su subjekti pod punim nadzorom i proizvodi koji od njih dolaze su zdravstveno ispravni, kazao je Kraljičak te dodao kako su i sami subjekti obvezni primjenjivati postupke samokontrole na načelima HACCP-a, a to uključuje kontrolu dobavljača sirovine i hrane, uključujući mikrobiološke i kemijske analize. Provedbu istoga prati veterinarska inspekcija koja uz to kontrolira i prati sustav zdravlja životinja. Što se tiče zdravstvene ispravnosti uvezenog mesa, Kraljičak je pojasnio kako taj nadzor provodi granična veterinarska inspekcija, a na službenom uzorkovanju hrane koja se iz zemalja članica unosi na područje Hrvatske radi 171 inspektor mjesno nadležne veterinarske inspekcije. – Postoje i oni koji žele taj sustav prevariti, ali zato je on tako organiziran da se ovakvi proizvođači mogu kontrolirati i eventualno kazniti, iako to iziskuje dodatna financijska sredstva, naglasio je Kraljičak. Ukazao je i na važnost dobre informiranosti potrošača o proizvodima koje kupuju te sugerirao da kupuju provjerene proizvode i detaljno čitaju deklaracije.
Ivan Delonga iz Euroinspekt Croatiakontrole koji provodi laboratorijsku kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane mišljenja je kako bi se inspekcije trebale vratiti u skladišta i velike trgovačke centre, posebice za robu uvezenu i unesenu iz zemalja EU i trećih država.
Na važnost informiranosti građana o prehrambenim proizvodima koje kupuju upozorila je Darja Sokolić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu koja je kazala da su istraživanja Agencije pokazala da samo deset posto stanovništva čita deklaracije, a pozornost se najviše obraća na zemlju podrijetla i rok trajanja. – Ovdje je vrlo važna edukacija potrošača, posebno po pitanju opasnosti koje se mogu kriti u proizvodima poput količine soli, bilo iz mesa, mesnih proizvoda, grickalica ili pekarskih proizvoda, kazala je Sokolić. Dodala je da je istraživanje o transmasnim kiselinama pokazalo da u Hrvatskoj taj problem nije prisutan u toj mjeri kao u drugim zemljama EU-a.
Gordan Jerbić, načelnik Sektora inspekcijskog nadzora Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, govoreći o nadzoru mesnica kojih ima preko 1800 u Hrvatskoj, kazao je da se mesnice kontroliraju dva puta godišnje, no ako se utvrde nepravilnosti, stavljaju se pod pojačani nadzor. Pri tom je upozorio na nedostatak i veterinarskih i sanitarnih inspektora.
Tijekom rasprave bilo je riječi i o izloženosti hrvatskih poljoprivrednih proizvođača nepoštenoj trgovini zbog čega je potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Zvonimir Širjan apelirao da se sve učini kako bi se hrvatskim proizvođačima omogućilo da se na pravi način prezentiraju na svom tržištu. – Hrvatska godišnje uveze 20 tisuća tona mesa, a iz Hrvatske izvozimo goveda koja nikome ovdje ne trebaju, kazao je Širjan.
Sandra Gutić iz Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede upozorila je kako se na području Europske unije događaju prevare vezane uz hranu, a provode ih kriminalne organizacije koje hranu lažno deklariraju. – Europska komisija provodi akcije zajedno s Interpolom i Europolom, a problem je tim veći što je posao s hranom unosniji od drugih kriminalnih aktivnosti poput ilegalne trgovine narkoticima ili ljudima, jer su kazne manje, kazala je Gutić.
Na kraju rasprave, predstavnici nadležnih institucija nazočni na sjednici, potvrdili su da hrvatski potrošači mogu biti sigurni u ispravnost hrane koju konzumiraju te da nadležne inspekcije provode složene i dobre kontrole kako hrvatskih, tako i uvezenih prehrambenih proizvoda. Još je jednom ponovljeno i koliko je važno da se i građani dobro informiraju o proizvodima koje kupuju i sami odluče što je za njih i njihovo zdravlje najbolje.