Zagreb - Na tematskoj sjednici Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora održanoj u srijedu provedena je rasprava o aktivnostima koje je potrebno poduzeti kako bi se osigurao učinkovitiji rada Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i omogućilo da novac iz EU fondova, u što kraćem roku, bude dodijeljen najboljim projektima radi povećanja produktivnosti i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede i razvoja hrvatskog sela.
Razlog zbog kojega je Odbor odlučio provesti ovu raspravu proizlazi iz činjenice da krajem ove godine završava razdoblje u kojemu je moguće koristiti sredstava iz Programa ruralnog razvoja. Istovremeno krenulo se i s natječajima, koje Agencija provodi u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike, za razdoblje od 2023. – 2027. godine. Da je provedba natječaja iz dva programska razdoblja zahtjevan posao, a imajući na umu da se na odluke i ugovore za provedbu projekata jako dugo čeka, Odbor za poljoprivredu upozoravao je u nekoliko navrata, ukazujući i na potrebu kadrovskog kapacitiranja Agencije i pronalaženja načina kako zadržati stručnjake koji imaju potrebna znanja i vještine za taj posao.
- U raspravama koje su provedene na sjednicama Odbora za poljoprivredu, kao i iz predstavki koje poljoprivredni proizvođači i korisnici dostavljaju ovom Odboru, kao glavni izazovi spominju se dugotrajnost provedbe postupaka i brzina provedbe natječaja, zastoj u protoku informacija između Agencije i korisnika, nedostatna međuresorna suradnja, preveliki administrativni zahtjevi, dugotrajnost obrade zahtjeva i dostave natječajnih odluka, vrijeme potrebno za realizaciju natječaja kao i isplatu sredstava, kazala je predsjednica Odbora Marijana Petir. - Sve to u bitnome utječe i na provedbu samih projekata, što bi u konačnici moglo utjecati i na ukupnu iskorištenost raspoloživih financijskih sredstava, a posebno uzimajući u obzir da je ova, 2025. godina, posljednja godina provedbe Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, istaknula je Petir.
Upozorila je kako na sadržaj kao i brzinu provedbe natječaja ne utječe samo Agencija, te da se počesto već zahtjevna EU pravila dodatno nadograđuju novim nacionalnim zahtjevima što dodatno opterećuje poljoprivrednike i druge korisnike sredstava, ali i Agenciju. Znamo i da izdavanje potrebnih suglasnosti i rješenja od strane drugih tijela državne uprave usporava procese donošenja odluka, a tu je najviše prigovora Odbor dobivao zbog predugih čekanja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, što neke korisnike onemogućava i u prijavama na natječaj.
Petir je istaknula da značajan dio rada Agencije ovisi i o međuresornoj suradnji koja mora biti protočnija te da je to bio razlog zbog kojega u radu sjednice sudjeluju, uz predstavnike Agencije i ministarstava i različiti dionici sektora i lokalne te regionalne samouprave, kako bi razmijenili mišljenja o mogućnostima koje stoje na raspolaganju za poboljšanje rada, ubrzanja procedura i dodijele sredstava onim projektima koji najviše mogu doprinijeti napretku naše poljoprivrede i razvoju hrvatskog sela.
- U 15 godina rada Agencije ukupno je krajnjim korisnicima isplaćeno 10 milijardi eura, u razdoblju od 2013. do 2025. godine ukupno je isplaćeno 8,3 milijarde eura, dok se za potpore u poljoprivredi na godišnjoj razini isplaćuje oko 520 milijuna eura“ – uvodno je istaknuo ravnatelj Agencije, Nikola Dolački. Kao glavne izazove u radu Agencije naveo je osiguranje pravednije isplate potpora, unaprjeđenje monitoring sustava, korištenje dostupnih tehnoloških rješenja i usklađenje vremena podnošenja zahtjeva za IAKS mjere kako bi se omogućila ranija prijava, pa time i ranija isplata potpora. Uz navedeno, ukazao je i na potrebu unaprjeđenja upravljanja bazama i registrima, daljnju informatizaciju, modernizaciju postojeće tehnologije sustava za provedbu mjera ruralnog razvoja, kadrovsko kapacitiranje Agencije i poboljšanje međuresorne suradnje s ministarstvima i županijskim upravnim odjelima.
- Po provedbi mjera i potpora hrvatska Agencija za plaćanje jedna je od učinkovitijih u Europskoj uniji, rekao je Marinko Beljo, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, ukazavši pri tom na važnost zadržavanja stručnjaka koji rade u sustavu potpora, snažniju informatizaciju i ubrzavanju procesa korištenja potpora. - Samo 2,7 posto hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava prima investicijske potpore i to moramo mijenjati kako bi ojačali naše male i srednje poljoprivredne proizvođače, dodao je Beljo, podsjetivši na potrebu kadrovskog kapacitiranja savjetodavne službe. Ministarstvo priprema plan natječaja za 2025. i 2026. godinu koji bi uskoro trebali biti dostupni korisnicima i Agenciji, pa će i to omogućiti bolje planiranje i rast poljoprivrednog sektora. Kako je rekao, priprema se i sastanak s proizvođačima i prerađivačima iz sektora proizvodnje goveđeg mesa, pa vjeruje kako do nedostatka goveđeg mesa na tržištu neće doći.
U raspravi su uz predsjednicu Marijanu Petir, sudjelovali i članovi Odbora za poljoprivredu Josip Đakić, Dubravka Lipovac-Pehar, Petar Šimić, Ljubomir Kolarek i Anamarija Blažević koji su pohvalili predstavljene rezultate rada Agencije, ukazali na potrebno administrativno rasterećenje korisnika potpora i važnost što žurnijeg raspisivanja natječaja kojima će se Agencija kadrovski kapacitirati. Posebno je istaknuta važnost suradnje između Agencije i resornog Ministarstva, koje treba odrediti prioritete sektora poljoprivrede, a u programiranju natječaja i kriterija prihvatljivosti slušati proizvođače i struku kako bi se raspoloživa sredstva stavila u funkciju rasta hrvatske poljoprivrede. Posebno je istaknuta potreba ujednačavanja praksi provedbe natječaja na terenu, te jasnijih i transparentnijih natječajnih pravila.
Na sjednici su sudjelovali predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog pčelarskog saveza, Hrvatske voćarske zajednice, Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske, Saveza udruga hrvatskih uzgajivača Holstein goveda, Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda, Središnjeg saveza uzgajivača Hrvatskog hladokrvnjaka, Središnjeg saveza udruga uzgajivača konja Hrvatski Posavac, Hrvatske mreže za ruralni razvoj, Leader mreže Hrvatske, Hrvatske agronomske komore i Hrvatske zajednice županija.
U razmjeni mišljenja svi su pohvalili inicijativu za održavanje ove tematske sjednice Odbora na kojoj dionici sektora po prvi put mogu iznijeti svoje konkretne primjedbe i prijedloge za poboljšanje rada Agencije. Upozoreno je na važnost što žurnijeg raspisivanja sektorskih natječaja i potrebu usklađivanja provedbenih Pravilnika s dionicima sektora kako bi se, u pravom smislu riječi, prepoznale potrebe sektora i izbjeglo nepotrebno kažnjavanje korisnika. Potrebno je ubrzati postupke izdavanja odluka, poštivati žalbene rokove i uravnotežiti kazne imajući pri tome u vidu činjenicu nedostupnosti širokopojasnog interneta u svim područjima Republike Hrvatske. Uz navedeno, u obzir treba uzeti i visok rast drugih troškova, poput onih u građevinarstvu, koji potencijalne korisnike potpora dovode u nezavidnu situaciju. Pozvano je na jačanje komunikacije korisnika i Agencije, češće provođenje edukacije poljoprivrednika, mogućnosti ispravka i dopune prijava, kad god je to moguće.
Kako je najavila predsjednica Odbora Marijana Petir, Odbor za poljoprivredu pripremit će i preporuke za Agenciju i druga nadležna državna tijela kako bi se stanje unaprijedilo, a pozvala je i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i šumarstva da na sjednici Odbora za poljoprivredu predstavi nacrt izmjena nacionalnog Strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike prije nego li ga pošalje Europskoj komisiji, na koju će također biti pozvani predstavnici sektora.
Snimka sjednice dostupna je na YouTube kanalu Hrvatskoga sabora na adresi https://www.youtube.com/live/kcJ3yXlDVXI.