Zagreb – Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je u četvrtak tematsku sjednicu posvećenu položaju, izazovima i perspektivama hrvatske manjinske zajednice u dvanaest europskih država – Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Kosovu, Mađarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji – s posebnim naglaskom na očuvanje nacionalnog identiteta, jezika, kulture, manjinskih prava te jačanje političke zastupljenosti.
Uz članove Odbora, na sjednici su sudjelovali predstavnici hrvatske manjine, članovi Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske te predstavnici nadležnih državnih institucija i ministarstava.
Sjednicu su otvorile predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić i članica Odbora te predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić, dok se uvodno okupljenima obratio i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara koji je poručio kako hrvatske manjine nisu „predmet“ vanjske politike, nego konstitutivni dio hrvatske nacije te naglasio da je Odbor za vanjsku politiku njihov glas u inozemstvu.
Jasna Vojnić dala je pregled položaja hrvatske manjine u europskim državama, istaknuvši kako najveći broj Hrvata živi u Srbiji, zatim u Sloveniji, Mađarskoj i Crnoj Gori, dok je najmanja zajednica na Kosovu. Podsjetila je kako status priznate nacionalne manjine Hrvati imaju u Austriji, Crnoj Gori, Italiji, Mađarskoj, Srbiji, Rumunjskoj i Slovačkoj, dok taj status još uvijek nemaju u Bugarskoj, Češkoj, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu.
Posebno je upozorila na nedostatak krovnih institucija hrvatske zajednice u pojedinim državama, neujednačene modele financiranja manjinskih organizacija te ograničen medijski prostor za hrvatsku zajednicu. Kao ključni izazovi izdvojeni su nepriznavanje manjinskog statusa, nedovoljna politička zastupljenost, nedostatak prostora za rad institucija te manjak stručnog i nastavnog kadra. Naglašena je važnost očuvanja hrvatskog jezika, kulturne baštine i obrazovanja na hrvatskom jeziku, kao i potreba snažnije institucionalne potpore zajednicama koje djeluju izvan Republike Hrvatske. Istaknuta je potreba većeg uključivanja tema hrvatske manjine u obrazovne programe, medije i kulturne politike država u kojima djeluju.
U nastavku, predstavnici hrvatskih institucija osvrnuli su se na izazove s kojima se suočava hrvatska manjinska zajednica u drugim državama te su predstavili aktivnosti i konkretne mjere kojima njihove institucije pružaju potporu Hrvatima u navedenim državama.
Državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova Frano Matušić naglasio je kako Hrvatska nacionalnim manjinama koje žive u RH osigurava jedan od najviših standarda zaštite u Europskoj uniji, uključujući osam zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru, te istaknuo kako je zaštita Hrvata izvan Republike Hrvatske važan stup hrvatske vanjske politike. Osvrnuo se i na položaj Hrvata u Srbiji, pri čemu je naglasio važnost pune provedbe članka 9. Sporazuma o bilateralnim odnosima Hrvatske i Srbije. Istaknuo je kako je ovo pitanje, odnosno odnos prema nacionalnim manjinama, vezano i uz zatvaranje poglavlje 23. u pregovorima Srbije s EU. Ponovio je važnost osiguravanja političke zastupljenosti Hrvata u toj državi.
Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Zdeslav Milas predstavio je programe usmjerene na očuvanje hrvatskog jezika, kulture i identiteta u hrvatskoj zajednici izvan domovine, dok je predstavnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske dr. Milan Bošnjak govorio o projektima potpore, stipendijama i programima namijenjenima hrvatskoj manjini.
Predstavnici Ministarstva demografije i useljeništva te Ministarstva unutarnjih poslova osvrnuli su se na pozitivne trendove povratka hrvatskih useljenika i povećani broj zahtjeva za hrvatsko državljanstvo nakon izmjena zakonskog okvira.
Predstavnici hrvatske manjinske zajednice iz Austrije, Mađarske, Srbije, Crne Gore, Slovačke, Slovenije, Sjeverne Makedonije i Kosova predstavili su u nastavku stanje i izazove s kojima se suočavaju Hrvati u državama u kojima žive.
Općenito, istaknuta je važnost kontinuirane potpore Republike Hrvatske Hrvatima izvan domovine, kako kroz institucionalnu suradnju i djelovanje Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, tako i kroz očuvanje kulturnog, jezičnog i nacionalnog identiteta hrvatske zajednice.
Predstavnik Srbije upozorio je na potrebu jačeg političkog predstavljanja Hrvata i dosljedne provedbe postojećih sporazuma o zaštiti manjinskih prava. Iz Slovenije i Sjeverne Makedonije ponovno je naglašeno pitanje nepriznavanja hrvatske manjine, što otežava ostvarivanje prava na obrazovanje, kulturu i institucionalnu potporu.
Predstavnici austrijskih Hrvata posebno su istaknuli važnost učenja hrvatskog standardnog jezika, ali i očuvanja gradišćanskog dijalekta među mlađim naraštajima te razvoja dvojezičnog obrazovanja, kao i potrebu modernizacije austrijskog manjinskog zakonodavstva, podsjetivši kako je zadnji takav zakon donesen prije pedeset godina. Upozorili su i na problem organiziranja nastave na tzv. BHS jeziku (bosansko-hrvatsko-srpskom) umjesto na hrvatskom jeziku, koji je službeni jezik Europske unije.
Predstavnik Hrvata iz Mađarske naglasio je kako Mađarska ima stabilan sustav manjinskih prava i obrazovanja, ali je zamjetna i potreba većeg uključivanja pitanja manjina u javne politike i rad institucija. Predstavnik iz Slovačke upozorio je na važnost očuvanja starohrvatskog jezika, kulturne baštine i jačanja profesionalnih institucija hrvatske zajednice, odnosno otvaranja krovne institucije za hrvatsku manjinu u Slovačkoj.
Predstavnik hrvatske zajednice s Kosova, koja ima tek 140 pripadnika, istaknuo je teške životne uvjete Hrvata u Janjevu i Letnici, uključujući infrastrukturne probleme, iseljavanje i pitanje očuvanja identiteta, koji je među ostalim ugrožen i albanizacijom hrvatskih prezimena. Upozorio je kako je ova zajednica trenutačno najugroženija nacionalna zajednica u Europi, iako živi na ovom području više od 720 godina. Predstavnik Hrvata iz Crne Gore naglasio je važnost snažne povezanosti hrvatske države s Hrvatima u Crnoj Gori kao i važnost podrške europskom putu Crne Gore.
Tijekom sjednice istaknuti su i pozitivni primjeri dobre prakse, uključujući djelovanje hrvatskih kulturnih i obrazovnih institucija, manjinskih vijeća, medija i organizacija koje uspješno povezuju hrvatske zajednice s Republikom Hrvatskom.
Sudionici sjednice složili su se kako su očuvanje hrvatskog jezika, obrazovanja, kulture i političke zastupljenosti ključni preduvjeti opstanka hrvatske zajednice izvan Republike Hrvatske. Nazočni predstavnici državnih institucija poručili su kako će Republika Hrvatska i dalje pružati političku, kulturnu i institucionalnu potporu hrvatskoj manjini u drugim državama te raditi na jačanju njene vidljivosti, prava i povezanosti s matičnom državom, jer unatoč brojnim izazovima, ona predstavlja važan most suradnje između Republike Hrvatske i država u kojoj živi, čuvajući pritom bogatu hrvatsku kulturnu i povijesnu baštinu.