Zagreb - Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora održao je u srijedu tematsku sjednicu "Menstruacija i menopauza na radnom mjestu – zdravlje, radna prava i ravnopravnost" na kojoj su uz članice Odbora i druge zastupnice sudjelovali predstavnici i predstavnice nadležnih državnih institucija, poslovne i akademske zajednice, sindikata i organizacija civilnog društva te liječničke struke.
S obzirom da menstruacija i menopauza nisu isključivo privatno pitanje, već iskustva koja mogu utjecati na radnu sposobnost žena, zadržavanje zaposlenja i mogućnost napredovanja, na sjednici se raspravljalo na sjednici se raspravljalo o tome kako poslodavci i rukovoditelji mogu pridonijeti stvaranju radnih uvjeta koji uvažavaju zdravstvene potrebe zaposlenica te koje bi mjere trebalo razmotriti na nacionalnoj razini.
Predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić, otvarajući tematsku sjednicu upozorila je da tegobe izazvane menstruacijom ili menopauzom kod nekih žena mogu utjecati na radnu sposobnost žena, zadržavanje zaposlenja i profesionalno napredovanje te da zbog toga one i jesu pitanje radnih prava i ravnopravnosti.
Naglasila je da je, uz izostanke zbog menstrualnih tegoba, važno govoriti i o ženama koje dolaze na posao unatoč bolovima, iscrpljenosti ili nesanici. Pritom je upozorila na položaj žena koje o tegobama ne mogu ili ne žele razgovarati s nadređenima te na radna mjesta na kojima se te zdravstvene okolnosti ne uzimaju u obzir. Posebnu je pozornost posvetila perimenopauzi i menopauzi jer tegobe u tom razdoblju mogu utjecati na profesionalni položaj žena, njihove prihode i dugoročnu ekonomsku sigurnost.
Lugarić je istaknula da se o menstruaciji i menopauzi sve ozbiljnije raspravlja i na međunarodnoj razini u kontekstu zaštite zdravlja na radu. Podsjetila je da u Hrvatskoj već postoje istraživanja i primjeri dobre prakse kod poslodavaca te konkretni prijedlozi za promjene. Naglasila je da odgovarajuća podrška treba biti dostupna svim ženama, neovisno o tome kod kojeg poslodavca rade.
Među pitanjima za raspravu izdvojila je jesu li postojeća radna prava i mjere zaštite na radu dovoljni, trebaju li poslodavci posebne smjernice te kako ženama omogućiti fleksibilnije radne uvjete, odgovarajuću zdravstvenu skrb i prilagodbe na radnom mjestu bez stigmatizacije. Istaknula je da u traženju rješenja ulogu imaju država, poslodavci i sindikati.
Dr. Petra Salarić iz konzultantske tvrtke pstaboo predstavila je rezultate istraživanja „Menstruacija i menopauza na poslu“, koje je obuhvatilo iskustva žena sa simptomima menstruacije i (peri)menopauze na radnom mjestu, njihov utjecaj na rad te prisutnost tabua.
Među najčešće navedenim poteškoćama izdvojeni su umor i smanjena koncentracija, a ispitanice su navodile da rade i kada imaju tegobe. Više od 90 posto ispitanica smatra da su menstruacija i menopauza tabu. U prikupljenim iskustvima žene su opisivale zadirkivanje i nedostatak empatije, dok su iskustva u pretežito ženskim kolektivima bila drukčija. O svojim poteškoćama najčešće razgovaraju s kolegicama, a znatno rjeđe s nadređenima, među ostalim i zbog uvjerenja da je žensko zdravlje privatna stvar.
Polovica ispitanica navela je da njihov poslodavac nema mjere podrške, a 44,3 posto nikada nije zatražilo ni koristilo prilagodbu radnih uvjeta. Među poželjnim prilagodbama ispitanice su izdvojile rad od kuće, fleksibilno radno vrijeme i veću mogućnost samostalnog prilagođavanja radnih uvjeta svojim potrebama. Većina smatra da bi podršku trebalo urediti na razini države. U izvješću se poslodavcima preporučuje uvođenje jasnih internih politika podrške te edukacija zaposlenika, osobito rukovoditelja i kadrovskih službi, o menstrualnom i menopauzalnom zdravlju.
Salarić je naglasila da tabui i stigmatizacija utječu na mentalno zdravlje, samopouzdanje i profesionalni život žena te ih mogu odvratiti od korištenja čak i postojećih mjera podrške. Istaknula je potrebu za promjenom organizacijske kulture i otvorenijim razgovorom o zdravstvenim potrebama žena kako bi im se omogućili očuvanje zdravlja, napredovanje u karijeri i dostojanstvo na radnom mjestu.
Anamarija Tkalčec iz CESI-ja istaknula je važnost učinkovitijeg korištenja postojećeg zakonodavnog okvira za prilagodbu radnih uvjeta zdravstvenim potrebama žena. Predložila je da nadležne institucije razviju praktične mjere i dobrovoljne smjernice koje bi poslodavcima pomogle u uvođenju prilagodbi primjerenih prirodi posla i potrebama zaposlenica. Podsjetila je da je CESI izradio vodič za poslodavce te naglasila da mnoge prilagodbe prvenstveno zahtijevaju razumijevanje, dobru organizaciju i spremnost na razgovor.
Zauzela se za jačanje suradnje poslodavaca, sindikata, nadležnih institucija i zdravstvenih stručnjaka te predložila parlamentarnu inicijativu koja bi potaknula razvoj organizacijskih politika, razmjenu dobrih praksi i konkretne prilagodbe na različitim radnim mjestima. Istaknula je da država treba dati primjer odgovornog poslodavca i ovu raspravu pretočiti u konkretnije institucionalno djelovanje. Naglasila je da radna mjesta bez tabua podrazumijevaju otvoren razgovor o menstruaciji i menopauzi, prepoznavanje potreba zaposlenica i poduzimanje konkretnih mjera podrške.
Dr. Marina Šprem Goldštajn, predstavnica Hrvatskog društva za menopauzu i EMAS-a, upozorila je da menopauzu i dalje prate šutnja, mitovi i stigmatizacija, iako njezini simptomi mogu znatno utjecati na kvalitetu života i radnu sposobnost žena. Istaknula je da se žene često ustručavaju razgovarati s poslodavcima zbog straha od nerazumijevanja i mogućih posljedica za svoj profesionalni položaj.
Naglasila je da menopauza obuhvaća širok raspon tegoba, među kojima su nesanica, umor, poteškoće s koncentracijom i promjene raspoloženja, te da je ženama potrebno osigurati pravodobno savjetovanje i dostupno liječenje. Posebno je upozorila na potrebe žena koje prolaze kroz prijevremenu ili ranu menopauzu.
Govoreći o posljedicama na tržištu rada, istaknula je da nedostatak podrške može pridonijeti ranijem odlasku žena iz zaposlenja, smanjenju njihovih prihoda i mirovina te gubitku iskusnih zaposlenica. Upozorila je i na potrebu prikupljanja podataka o ekonomskim posljedicama menopauze u Hrvatskoj.
Predstavila je preporuke EMAS-a koje uključuju fleksibilno radno vrijeme, mogućnost rada od kuće, prilagodbu radnog prostora, edukaciju rukovoditelja i zaštitu od diskriminacije. Pozvala je poslodavce da već sada uvedu jednostavne i dostupne mjere podrške, prilagođene potrebama zaposlenica i prirodi posla.
Zauzela se za donošenje nacionalnih smjernica za poslodavce te Nacionalne strategije za zdravlje žena, u kojoj bi menopauza bila jedan od ključnih stupova. Zaključila je da posljedice menopauze na radnom mjestu mogu produbiti postojeće nejednakosti te da ženama treba omogućiti očuvanje zdravlja, nastavak profesionalnog razvoja i ostanak na tržištu rada.
Ginekologinja Jasenka Grujić iz Poliklinike Grujić naglasila je da zdravstvene tegobe povezane s menstruacijom i menopauzom treba ozbiljno shvaćati, pravodobno liječiti te uzimati u obzir pri prilagodbi radnih uvjeta, prema potrebama žena i u suradnji s medicinom rada. Posebno je upozorila na ozbiljnost endometrioze i iscrpljujuću bol koja može otežati svakodnevno funkcioniranje, školovanje i rad. Istaknula je važnost pravodobnog prepoznavanja bolesti i odgovarajućeg liječenja kako bi se ženama ublažile tegobe, poboljšala kvaliteta života i omogućilo sudjelovanje u obrazovanju i svijetu rada.
Zauzela se također za uvođenje rodno osjetljivog zdravstvenog odgoja i sveobuhvatne seksualne edukacije u škole te za dostupnost menstrualnih potrepština.
Naglasila je da su edukacija i otvoren razgovor važni za uklanjanje stigme i diskriminacije povezane s menstruacijom te za bolje razumijevanje zdravstvenih potreba žena.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknula je da je reproduktivno zdravlje žena važno pitanje ravnopravnosti na tržištu rada, povezano i s mentalnim zdravljem, jednakim plaćama i mogućnostima napredovanja. Naglasila je da tijekom radnog vijeka žene prolaze kroz različite faze reproduktivnog zdravlja koje mogu utjecati na njihovu radnu sposobnost te zahtijevaju razumijevanje i odgovarajuću podršku.
Upozorila je da menstruaciju i menopauzu i dalje prate tabui koji ženama otežavaju razgovor o tegobama i traženje prilagodbi. Navela je da Ured pravobraniteljice još nije zaprimio pritužbe zaposlenica povezane s menopauzom, što je povezala s prisutnom stigmom i šutnjom o toj temi.
Tanja Žaja iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike podsjetila je da je za smanjenje menstrualnog siromaštva uvedena posebna proračunska stavka za nabavu menstrualnih potrepština u osnovnim i srednjim školama te skloništima za žene. Među mjerama za veću dostupnost potrepština izdvojila je i smanjenje stope PDV-a na te proizvode.
Kako je navela, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za rujan, od ukupno 1.786.655 osiguranika više od 837.000 bile su žene. Žaja je istaknula da ti podaci pokazuju koliko je dobrobit zaposlenih žena važna za stabilnost gospodarstva. Naglasila je da je, s obzirom na sve dulji ostanak žena na tržištu rada, potrebno otvoreno razgovarati o menstruaciji i menopauzi u kontekstu radnih uvjeta.
Kao polazište za prilagodbu radnih uvjeta izdvojila je bolje korištenje mogućnosti koje pružaju postojeći propisi o radu i zaštiti na radu. Istaknula je važnost socijalnog dijaloga između države, sindikata i poslodavaca u oblikovanju mjera koje odgovaraju potrebama zaposlenica.
U raspravi koja je uslijedila dr. Željka Josić državna tajnica Ministarstva zdravstva istaknula je da država može dati primjer odgovornog poslodavca primjenom postojećih mogućnosti za prilagodbu radnih uvjeta. Naglasila je važnost edukacije poslodavaca o tim mogućnostima te interaktivnih radionica o reproduktivnom zdravlju za srednjoškolce. Dr. sc. Ana Marija Boljanović pozvala je zainteresirane dionike da se uključe u razmatranje primjene međunarodnih smjernica o menstruaciji i menopauzi na radnom mjestu. Istaknula je da one poslodavcima mogu pomoći pri oblikovanju internih politika, prilagodbi radnih mjesta i edukaciji rukovoditelja.
Alenka Ostrihon govorila je o ulozi medija u uklanjanju tabua i važnosti uključivanja muškaraca u razgovor o menopauzi. Upozorila je da strah od stigmatizacije može odvratiti žene od korištenja dopusta i kada im je dostupan, pri čemu je navela primjer Španjolske koja je uvela i plaćeni dopust za menstruaciju i menopauzu, ali vrlo malo žena koristi te mjere. Potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac predstavila je neformalnu zastupničku inicijativu za smanjenje menstrualnog siromaštva te upozorila da smanjenje stope PDV-a nije dovelo do očekivanog pojeftinjenja menstrualnih potrepština.
Lara Hamer iz MenoGlobala upozorila je da tegobe povezane s menopauzom mogu utjecati na prihode žena i pridonijeti njihovu ranijem izlasku s tržišta rada. Anita Bujanić iz Health Huba istaknula je potrebu za nacionalnom strategijom ženskog zdravlja te suradnjom zdravstvenog, poslovnog i javnog sektora u njezinu oblikovanju.
Predsjednica Odbora Marija Lugarić u zaključnom je izlaganju istaknula da o menstruaciji i menopauzi treba otvoreno govoriti kao o pitanjima zdravlja, radnih prava i ravnopravnosti žena. Naglasila je da primjeri iz međunarodne prakse mogu poslužiti kao polazište za mjere prilagođene različitim radnim mjestima i potrebama zaposlenica. Pozvala je da se prijedlozi iz rasprave pretoče u konkretne zaključke Odbora i dogovor o tome što svaki dionik može učiniti u okviru svojih nadležnosti.
Među predloženim koracima izdvojila je: sustavno prikupljanje podataka o utjecaju menstruacije i menopauze na zaposlenost, bolovanja i plaće te izradu analize koja bi poslužila kao podloga za oblikovanje javnih politika; izradu nacionalnih smjernica za poslodavce s preporukama za organizaciju rada i podršku zaposlenicama, uključujući fleksibilne radne uvjete, te uključivanje menstrualnog i menopauzalnog zdravlja u politike zaštite zdravlja na radu; analizu postojećeg sustava bolovanja kako žene zbog zdravstvenih tegoba ne bi morale birati između zdravlja i posla te poticanje socijalnih partnera da ta pitanja uključe u kolektivno pregovaranje; provođenje edukacija za poslodavce i rukovoditelje radi smanjenja stigme i predrasuda na radnom mjestu te uvođenje rodno osjetljivog zdravstvenog odgoja u škole; poboljšanje dostupnosti zdravstvene skrbi i pravodobne dijagnostike tegoba koje mogu utjecati na radnu sposobnost žena te izradu nacionalne strategije za zdravlje žena.
Lugarić je zaključila da bolje razumijevanje zdravstvenih potreba zaposlenica i ulaganje u kvalitetnije radne uvjete mogu ženama olakšati ostanak na tržištu rada, a poslodavcima pomoći da zadrže iskusne zaposlenice.