Zagreb – Izvješće o provedbi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije s naglaskom na napretku provedbe Zakona od lipnja do kraja studenoga 2022. godine te Izvješće o učincima provedbe Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije u 2021. godini čija je podnositeljica Vlada Republike Hrvatske bili su predmetima rasprave u srijedu na tematskoj sjednici Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo.
Aktivnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine predstavio je ministar Ivan Paladina naglasivši kako je s datumom 30. studenog ove godine obrađeno 3800 akata što predstavlja 58 posto svih zaprimljenih zahtjeva za nekonstrukcijsku obnovu, odnosno novčanu pomoć, a da je preostalo još 2700 zahtjeva koji se trebaju riješiti. –Od tog broja 1600 zahtjeva su takozvani prazni zahtjevi jer korisnici nisu predali ispravne dokumente, ne radi se o ne konstrukcijskoj obnovi i nemaju račune, istaknuo je Paladina te dodao kako će se takvi zahtjevi odbijati. Također je rekao kako će preostale uredne zahtjeve rješavati u narednih šest mjeseci. Govoreći o novčanoj pomoći za konstrukcijsku obnovu napomenuo je kako je trenutno riješeno 428 zahtjeva što predstavlja 56 posto, dok će se preostali zahtjevi, prema njegovim riječima, obraditi unutar tri do četiri mjeseca.
–Broj riješenih zahtjeva za novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu se povećao za 60 posto u posljednja 4 mjeseca, rekao je Paladina. Kad je riječ o organiziranoj gradnji zamjenskih obiteljskih kuća naglasio je kako je doneseno 470 odluka od 1400 lokacija te dodao kako je do sada izgrađeno ukupno 6 obiteljskih kuća, 86 ih je u fazi izgradnje, a njih još 16 u visokoj pripremnoj fazi. Govoreći o dinamici donošenja odluka spomenuo je kako je došlo do unaprijeđena broja ljudskih resursa i broja djelatnika koji rade na procesu obnove što je dovelo do donošenja gotovo 2000 akata u posljednjih 6 mjeseci.
Paladina je isto tako rekao kako je promjenom zahtjeva korisnika iz organizirane konstrukcijske obnove u samoobnovu došlo do unaprijeđena procesa odnošenja odluka te se u tim slučajevima odluka rješava u roku od dva tjedna. – Promjenom Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom iz srpnja 2022. godine dodatno smo unaprijedili model novčane pomoći kad je riječ o isplati predujma, dodjeljivanje sredstava za trošak koordinacije samoobnove, usklađivanja cijena s tržišnima kao i povrata plaćenog PDV-a, zaključio je Paladina.
Ravnateljica Fonda za obnovu Snežana Penović govorila je o aktima koji je donijelo provedbeno tijelo kojemu je na čelu, a koji je zaduženo za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. –Do sada su u Fondu zaprimljeni zahtjevi za 738 lokacija na kojima je potrebna organizirana konstrukcijska obnova, samoobnova kuća ili izgradnja zamjenskih kuća. Govoreći o samoobnovi naglasila je kako je u tom procesu suvlasnicima puten upravitelja omogućen izbor izvođača kao i onih koji vrše nadzor, ali da ti suvlasnici nisu u obnovi prepušteni sami sebi već ih, kako je rekla, Fond prati i kroz predradnje i pripremu na izradi projektne dokumentacije, ali i tijekom izvođenja radova. –Mjesečno se gledaju opravdani troškovi izvođača u provedbi obnove, rekla je Penović te naglasila kako se u posljednjih šest mjeseci unaprijedio i sustav evidencije kao i razmjena podataka s resornim ministarstvom.
Govoreći o poslovima obnove za koje je nadležan Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, čelnik tog tijela, državni tajnik Gordan Hanžek je rekao kako od 15300 zaprimljenih zahtjeva njih 8600 otpada na nekonstrukcijsku obnovu, 5600 za konstrukcijsku, te 1100 za gradnju namjenskih kuća. –Naljepnice koje su proizvele te zahtjeve rađene su u od strane naših kolega iz Hrvatskog centra potresnog inženjerstva i koji su radili preglede s naslova sigurnosti stanovnika i stanja postojeće kuće, rekao je Hanžek te dodao kako se svi nalazi koje izrađuju nadležni inženjeri komuniciraju i s vlasnikom koji se potom upućuje na druge nivoe same obnove. Kada je riječ o 8600 nekonstrukcijskih zahtjeva državni tajnik je istaknuo kako je njih 7700 projektantski potpuno obrađeno i njihovi vlasnici su upoznati sa stanjem projekta, a o tog broja, kako je naglasio, na 5100 su završeni radovi i to na 1070 kroz rekonstrukcijska samoobnovu i 4029 kroz organiziranu obnovu.
Kao jedan od bitnih elementa ograničenja same dinamike obnove Hanžek je istaknuo evidentan nedostatak izvoditelja radova kao i problem nedovoljnog kapacitet građevinskog sektora. –Od nekadašnjih 48 izvoditelja, ostali smo na 26 jer neki nisu zadovoljili uvjete, neki su se povukli iz ugovorne obveze, a neki su obavili posao i više se ne javljaju na postupke javne nabave, upozorio je Hanžek.
Zastupnici su u raspravi ukazali na određena ograničenja u pripremi i podnošenju izvješća kojima je posvećena današnja tematska sjednica naglasivši kako prvenstveno nedostaju zasebni podaci o učinjenom u obnovi javnih i privatnih objekata.
Također, neki zastupnici su istaknuli kako u pregledu napretka provedbe Zakona o obnovi nema podataka o tome koliko je objekata u državnome vlasništvu do sada obnovljeno, posebno onih koji mogu biti obnovljeni kroz Fond solidarnosti Europske unije te koliko je osoba koje su bile na privremenom smještaju u kontejnerskim naseljima do sada zbrinuto.
Govoreći o aktualnim problemima osoba s područja Sisačko-moslavačke županije, u raspravi su postavljena konkretna pitanja s terena: od života u uredskim kontejnerima koji nemaju riješen sanitarni čvor do promjene boja naljepnica i uvjetovanja državne pomoći tom promjenom do onog najvećeg - iseljavanja velikog broja osoba s područja Banovine. Dio sudionika rasprave je zaključno naglasio kako se iz priloženih brojki vidi da je u postavljanju sustava upravljanja obnovom učinjena kriva procjena što se nije išlo na jednu centraliziranu instituciju koja bi vodila brigu o sveukupnoj obnovi.