Zagreb – Odbor za poljoprivredu održao je u petak tematsku sjednicu pod nazivom „Izazovi visokoškolskog obrazovanja za potrebe sektora poljoprivrede, šumarstva i veterinarstva“ čije je održavanje inicirao Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Sjednica je sazvana jer se visokoškolsko obrazovanje u ovim sektorima susreće se s izazovima nedovoljne zainteresiranosti srednjoškolskih učenika za nastavak obrazovanja, što zahtjeva širu raspravu svih dionika sektora, sagledavanje trenutnog stanja, mogućnosti i prilika za nadolazeće razdoblje. Sudionici su raspravljali o doprinosu edukacije i primjene stručnih i znanstvenih znanja u poljoprivredi, šumarstvu i veterinarstvu, korištenju novih proizvodnih trendova, suradnji gospodarskih subjekata s visokoškolskim ustanovama, te potrebi modernizacije studijskih programa, kao preduvjetu za popularizaciju visokoškolskog obrazovanja u ovim sektorima i bolje pozicioniranje poljoprivredne, šumarske i veterinarske struke na tržištu rada.
Uvodno je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir istaknula kako se visokoškolsko obrazovanje u ovim sektorima susreće se s brojnim izazovima na koje još uvijek nismo pronašli odgovarajući odgovor, a koji imaju itekako veliki utjecaj ne samo na sektore poljoprivrede, prehrambene industrije, šumarstva i veterinarstva već i na ruralna područja na koja su ovi proizvođački sektori većim dijelom naslonjeni, a koja su, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u cijeloj Europskoj uniji, sve više izložena depopulaciji i pravo je pitanje možemo li te trendove preokrenuti i što trebamo poduzeti.
- Uvažavajući utjecaj koji su gospodarski i trgovinski tokovi, ali i razne krize kojima je poljoprivreda bila izložena imali na gašenje proizvodnje na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, opravdano je postaviti pitanje bi li snažniji utjecaj edukacije, prijenosa znanja, informiranja, korištenja novih tehnologija, te primjene novih dostignuća u proizvodnji kod poljoprivrednika koji su se suočili s izazovima konkurentnosti, zaustavili gašenje njihove poljoprivredne proizvodnje, istaknula je Petir i dodala kako je u EU u razdoblju od 2010. do 2020. s radom prestalo 3 milijuna poljoprivrednih gospodarstava, na dnevnoj razini u Uniji prestane s radom 800 poljoprivrednih gospodarstava, a Hrvatska je u promatranom desetogodišnjem razdoblju ostala bez 90 tisuća poljoprivrednih gospodarstava.
- U tom segmentu, Petir je naglasila, uloga znanosti je podcijenjena, a njen potencijal nije prepoznat, jer znanost nam može ponuditi odgovore na izazove klimatskih promjena, elementarnih nepogoda, visoku ambiciju europskog Zelenog plana, reformu Zajedničke poljoprivredne politike, promjene planirane u upravljanju šumama, nepoštena kretanja na unutarnjem europskom tržištu koja su izazvana, između ostalog i trgovinskim ugovorima s trećim državama, koji dovode europske poljoprivrednike u neravnopravan položaj.
- Zato nam je važno upravljati procesima prijenosa znanja, kako na visokoškolskoj razini, tako i kroz cjeloživotno obrazovanje jer i održivo, potrajno upravljanje šumama, kao i navodnjavanje, prihrana bilja ili suzbijanje bolesti, ali i upravljanje visokosofisticiranim traktorima i priključcima vrijednim na stotine tisuća eura, zahtijevaju posebna znanja koja dionicima sektora netko treba prenijeti, kazala je Petir. - Dodatno, promatrajući recentne trendove, većina studenata veterine želi se baviti malim životinjama, što otvara pitanje tko će liječiti velike životinje i biti potpora našim stočarima u proizvodnji hrane ako veterinarske usluge neće biti dostupne, rekla je Petir i dodala kako će o brzini našeg odgovora na ovu potrebu ovisiti i krajnji rezultat transformacije sektora prema održivosti. Istaknula je kako je jasno da nam treba više stručnjaka koji će svojim znanjem i savjetima usmjeravati i olakšavati rad našim poljoprivrednicima, no i da je pitanje svih pitanja kako zainteresirati mlade da upišu studij agronomije, veterine, šumarstva, jer se visokoškolsko obrazovanje u ovim sektorima susreće s izazovima nedovoljne zainteresiranosti srednjoškolskih učenika za nastavak obrazovanja.
- Izazovi nedovoljne zainteresiranosti srednjoškolskih učenika za nastavak obrazovanja u tom području, a nastavno na to negativna demografska kretanja u cjelokupnom odgojno-obrazovnom sustavu s vidljivim padom broja učenika, još više otežavaju situaciju, rekao je dekan Agronomskog fakulteta Ivica Kisić i dodao kako posljednje tri upisne godine upravo svjedoče o tome jer se od akademske godine 21/22 do 23/24 ukupna upisna kvota s 90,2 posto spustila na 69,5 posto ukupne kvote Agronomskog fakulteta, a slično je i na ostalim institucijama koje obrazuju u području agronomije, dok dodatnu zabrinutost izaziva i činjenica da 48,56 posto ovogodišnjih brucoša dolazi iz Grada Zagreba. - Sve navedeno nameće pitanje ima li djece u ruralnim sredinama i kako ih motivirati za nastavak obrazovanja u poljoprivredi, rekao je Kisić.
- U Republici Hrvatskoj postoji veliki potencijal povezivanja zelene i plave Hrvatske, postojeći studijski programi pružaju mogućnost obrazovanja u području agroturizma, dok kod „zelenih zanimanja, upravo agronomski fakulteti trebaju biti glavni pokretači i dati najveći doprinos, kazao je dekan Kisić ukazavši na važnost stavljanja neiskorištenih poljoprivrednih zemljišta u funkciju proizvodnje, ali i ključnu ulogu države i ministarstava koja moraju poduprijeti nastojanja popularizacije poljoprivredne struke i osvještavanja javnosti o njenoj važnosti. Dodatan doprinos istome dalo bi i povezivanje velikog broja institucija u Republici Hrvatskoj u regionalne centre kompetentnosti koji bi bili usmjereni na određeni sektor unutar kojeg bi izvodili obrazovanje. - Uz navedeno, bez pomoći države, resornih ministarstava, komora, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kao i ostalih dionika nije moguće kvalitetno osmišljavanje tržištu potrebnih programa, pa je u tom smislu potrebno prepoznati važnost cjeloživotnog obrazovanja poljoprivrednika, ali i potrebu modernizacije studijskih programa, istaknuo je.
Kisić je ukazao na važnost dijaloga i razmjena ideja među gospodarstvenicima, profesorima, znanstvenicima, političarima i drugim relevantnim dionicima, a sve s ciljem identificiranja problema i pronalazaka rješenja kako osvijestiti javnost o važnosti edukacije mladih koji će svoja znanja iskoristiti za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje. Neizostavan dio u ovom nastojanju je prepoznatljivost agronomske struke na tržištu rada.
- Za 52 tisuće poljoprivrednika u Hrvatskoj koji se nalaze u Upisniku nisu poznati podatci o njihovom stupnju obrazovanja, no primjetan je trend pada broja poljoprivrednika sa završenom osnovnom školom, rekao je Mladen Pavić, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede i dodao kako se zainteresiranost za srednjoškolsko obrazovanje u sektoru poljoprivrede poboljšala, no isto na visokoškolskoj razini još nije postignuto. Ministarstvo poljoprivrede podržava mlade u nastavku visokoškolskog obrazovanja pa je u okviru Projekta „Stipendiranje studenata viših godina poljoprivrednih smjerova na visokoškolskim institucijama na području Slavonije, Baranje i Srijema“ ukupno dodijeljeno u sedam godina 4 tisuće stipendija.
- Organizacija studija, broja studijskih programa, broja studenata, te usklađenosti kurikuluma s potrebama tržišta rada i društva u cjelini u rukama je visokih učilišta, a Ministarstvo znanosti i obrazovanje izmijenilo je arhitekturu visokoškolskog obrazovanja kako bi ju prilagodilo stvarnim potrebama tržišta, rekao je Ivica Šušak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Upozorio je na drastičan pad broja studenata i istovremeni rast broja programa i zaposlenih na fakultetima agronomije i dodao kako bi bilo dobro utvrditi cijenu studija i jasne standarde kvalifikacija, modernizirati studijske programe i uskladiti ih s tržištem rada, a na isto bi odgovor trebale dati upravo visokoškolske ustanove.
- Veliki broj studijskih programa pokazatelj je hiperprodukcije dodjele dopusnica za studije, što je dovelo do pada kvalitete nastave, rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, ukazavši na važnost transfera znanja između znanstvenih institucija i gospodarstva koji mora biti pokretač rasta produktivnosti hrvatske poljoprivrede. Podsjetio je na značajan pad dohotka po jedinici rada u poljoprivredi u Republici Hrvatskoj i dodao kako bi rast dohotka mogao utjecati i na veći interes za obrazovanje u ovim sektorima.
- Potrebno je mijenjati strukturu poljoprivrede u Republici Hrvatskoj i dati snažniju potporu mješovitim poljoprivrednim gospodarstvima, rekao je član Odbora Stipan Šašlin i dodao kako su se upravo ova gospodarstva pokazala najotpornijima u kriznim vremenima. Istaknuo je kako preuska specijalizacija visokoškolskog obrazovanja ne može pružiti adekvatan odgovor na potrebe ovih gospodarstava, pa u tom smislu treba razmišljati o njenoj prilagodbi.
- Za sve gospodarske sektore postavljen je zahtjev kvalificirane radne snage, osim za poljoprivredu, rekao je Krunoslav Zmaić, dekan Fakulteta Agrobiotehničkih znanosti i dodao kako 90 posto nacionalnih resursa u Republici Hrvatskoj spada upravo u tu primarnu gospodarsku djelatnost, pa je isto potrebno vrednovati. - Agronomska struka izgubila je dignitet, a vraćanjem digniteta privukli bismo i više studenata u visokoškolsko obrazovanje, rekao je Zmaić.
- Rast interesa za visokoškolsko obrazovanje u poljoprivredi poduprla bi i obveza zapošljavanja agronoma na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, rekao je rektor osječkog Sveučilišta Vlado Guberac, ukazavši i na probleme vezane uz državnu maturu i provedbu razredbenog ispita koji uzrokuju poteškoće kod upisa na fakultete.
- Veliki broj studijskih programa potreban nam je zbog niske produktivnosti u proizvodnji u različitim sektorima, rekao je Nikola Linić, student Agronomskog fakulteta i dodao kako bi poboljšanje kvalitete života na ruralnim područjima bio poticaj mladima, ne samo za studiranje poljoprivrede, već i za život na ruralnim područjima.
U raspravi su sudjelovali i Boris Maleš, prorektor Sveučilišta u Splitu, Ivan Zemljak, predsjednik Hrvatske veterinarske komore, Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Branka Levaj, obnašateljica dužnosti dekana Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Andrijana Rebekić, prorektorica Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Danijela Horvatek Tomić, ravnateljica Agencije za visoko obrazovanje i Marcela Andreata-Koren, dekanica Veleučilišta u Križevcima.
Snimka sjednice dostupna je na You Tube kanalu Hrvatskoga sabora: https://www.youtube.com/watch?v=CM5UZCzqlbc