Zagreb – Odbor za financije i državni proračun u četvrtak je održao treću po redu tematsku sjednicu o trgovanju zaposlenika HNB-a vrijednosnim papirima. Sjednica je održana na temelju zaključka Odbora iz siječnja 2022. prema kojemu će Odbor pratiti ishod nadzora Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga nad trgovanjem vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužena Hrvatska narodna banka (HNB).
O zaključcima i tijeku nadzora koji je obuhvaćao razdoblje od 22 godine, tj. od 1. siječnja 2000. do 18. siječnja 2022., a koji se odvijao u tri faze, govorio je dr. sc. Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe. Podsjetio je kako je cijeli nadzor obuhvatio svakog zaposlenika HNB-a i članove njihovih obitelji, ukupno 1200 djelatnika, što je najveća operacija koju je Hanfa provela bilo nad institucijom države ili nad privatnom institucijom.
Kako je pojasnio Žigman, operacija je obuhvaćala opsežne analize podataka, poput onih kada je koja banka izdavala pojedine propisane informacije, njihove karakteristike tj. da li su one bile povlaštene ili ne, analizirani su podaci o zaposlenicima, koji su im podaci bili na raspolaganju te na kojem su radnom mjestu, a analize trgovanja sagledavale su se i u kontekstu kretanja uvjeta na tržištu. Nadalje, kazao je, analizirane su sve informacije izdavatelja vrijednosnih papira, preko 600 objavljenih propisanih informacija kreditnih institucija, prikupljane su informacije i od skrbnika, s obzirom da se trgovanje može raditi preko skrbničke banke te analizirana očitovanja povezanih osoba zaposlenika HNB-a, tj. članova njihovih obitelji i bivših zaposlenika HNB-a i njihovih povezanih osoba.
-Rezultati nadzora su pokazali da sadašnji, bivši zaposlenici ili povezane osobe nisu trgovale dionicama kreditnih institucija temeljem povlaštenih informacija, kazao je Žigman.
Napomenuo je kako je sve rađeno u skladu s važećom zakonskom regulativom koja uređuje postupanje s povlaštenim informacijama i zabranu trgovanja temeljem povlaštenih informacija, a koja je od 1.1.2000. do 1.1.2009. doživjela određene promjene. Zakonodavni okvir određen je Zakonom o tržištu kapitala, Uredbom EU-a o zlouporabi tržišta, te Općom uredbom o zaštiti podataka, posebno u kontekstu zaštite osobnih podataka. –Svi podaci iz Izvješća su anonimizirani zbog GDPR-a, ali su u Državno odvjetništvo poslani s punim imenom i prezimenom, kazao je Žigman. –Ako Državno odvjetništvo smatra da treba provesti dodatne dokazne radnje, to će i učiniti u svom daljnjem postupanju, istaknuo je Žigman koji je mišljenja da bi se izvješća nadzora trebala javno objaviti kako bi se izbjegla svaka moguća manipulacija, te izbjeći pogrešno tumačenje činjeničnog stanja.
Govoreći o trećoj fazi nadzora koja je obuhvatila razdoblje od 1. siječnja 2000. do 1. siječnja 2009., Žigman je kazao da Hanfa uvidom u zatražene podatke i provedenim analizama nije utvrdila transakcije zaposlenika HNB-a na skrbničkim računima te je na temelju raspoloživih podataka zaključeno da nije bilo trgovanja temeljem povlaštenih informacija. Kako je objasnio Žigman, neki podaci o tome da li je netko koristio povlaštenu informaciju nisu bili dostupni jer se HNB pozvala na Pravilnik o zaštiti arhivskog gradiva prema kojemu je HNB dužna čuvati podatke do 10 godina.
Ksenija Petričević, direktorica Sektora za superviziju tržišta kapitala Hanfe govorila je opsegu posla nadzora i angažmanu djelatnika Hanfe koji su na njemu naporno radili u vrlo kratkom vremenu. –Kor ljudi, tj. osnovni tim činilo je četvero ljudi različitih struka, a tim se širio po potrebi, npr. kad su se radile kreditne institucije, kazala je. Na upit članova Odbora, još je jednom pojasnila pojam povlaštene informacije, koja je propisana kao takva za svako pojedino razdoblje. –Ako netko ima informaciju, ne znači da je ona povlaštena, a da li je informacija povlaštena to određuje davatelj informacije, odnosno kreditna institucija, kazala je Petričević.
–Do 2. studenoga dobili smo tri iscrpna izvješća temeljem kojih Državno odvjetništvo može dalje procesuirati ukoliko smatra da treba, kazala je na kraju sjednice predsjednica Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić te zaključno predložila da se izvješća sve tri faze nadzora objave uz tematske sjednice Odbora kako bi javnost imala potpune i kvalitetne informacije.