Zagreb – Odbor za europske poslove održao je u petak 77. sjednicu, a na dnevnom redu bilo je i predstavljanje prioriteta predsjedanja Belgije Vijećem Europske unije.
Prioritete predsjedanja predstavio je veleposlanik Kraljevine Belgije u Republici Hrvatskoj Willian De Baets, a uz članove Odbora sjednici je nazočila i državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andrea Metelko - Zgombić.
Predsjednik Odbora Domagoj Hajduković podsjetio je kako je to nastavak prakse predstavljanja šestomjesečnog rotirajućeg predsjedništva članovima Odbora te ustvrdio kako Belgija predsjeda VEU-e u vrlo izazovnim okolnostima.
Veleposlanik De Baets uvodno se osvrnuo na opći program Trojke (Španjolska, Belgija, Mađarska) koji je fokusiran na stratešku autonomiju EU-a, ekonomsku otpornost, zelenu i digitalnu tranziciju, vladavinu prava, borbu protiv organiziranog kriminala, borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, na poštivanje međunarodnog i humanitarnog prava, podršku Ukrajini i njezinoj obnovi, nastavak proširenja EU-a, te razmatranje budućnosti Europe i sljedeće Strateške agende.
Govoreći o kontekstu belgijskog, trinaestog po redu, predsjedanja, veleposlanik De Baets je naglasio kako se predsjedanje događa u vremenu kada se EU nalazi na prekretnici, nakon razdoblja pandemije, za vrijeme ruske agresije na Ukrajinu i energetske krize, pojave brojnih dezinformacija i ekstremnih klimatskih promjena te velike polarizacije društva. – Tijekom predsjedanja završit će i institucionalni ciklus EU-a nakon čega možemo razmišljati o novoj strateškoj agendi za razdoblje 2024. do 2029., kazao je De Baets.
- Belgija će sljedećih šest mjeseci predsjedavati Vijećem EU-a pod sloganom “Zaštititi, ojačati, pripremiti”, rekao je De Baets, pojasnivši da se to odnosi na zaštitu građana, pružanje sigurnosti i osiguranje blagostanja, zaštitu granica, jačanje socijalnog i zdravstvenog programa, te očuvanje jedinstva EU-a te daljnju potporu Ukrajini.
Predstavio je šest prioritetnih načela belgijskog predsjedanja među kojima su zaštita vladavine prava, demokracije i jedinstva, uključujući i proširenje EU-a i njegove implikacije za Uniju, jačanje konkurentnosti EU-a, nastavak zelene i pravične tranzicije, jačanje socijalne i zdravstvene agende, zaštita ljudi i granica te promoviranje globalne Europe.
Osvrnuvši se na prioritet jačanja konkurentnosti EU-a, istaknuo je kako je cilj jačati gospodarstvo EU-a i njegovu konkurentnost na globalnoj razini te istodobno provesti zelenu i digitalnu tranziciju na najučinkovitiji način te pomoći malim i srednjim poduzećima smanjenjem administrativnog opterećenja.
Govorio je i o važnosti Direktive o pravu na popravak u jamstvenom roku i sprječavanju kolanja robe nastale prisilnim radom. Osvrnuo se i na područje umjetne inteligencije (AI), s čim u vezi je pohvalio i prethodno španjolsko predsjedanje Vijećem za vrijeme kojeg su postavljeni temelji za zakonsko reguliranje i smanjenje negativnih posljedica korištenja AI-ja.
- Zelena i pravična tranzicija uključuje i prilagodbu klimatskim promjenama i primjenu kružnog gospodarstva, a važno je jačati i sigurnost opskrbe hranom i riješiti pitanje nove genomske tehnologije, oko čega postoje prijepori i unutar same Belgije, kazao je veleposlanik. Osvrnuo se i na jačanje socijalne Europe te najavio skoro donošenje Deklaracije o stupu socijalnih prava.
Kako je najavio veleposlanik De Baets i dalje aktualno pitanje migracija i zaštite granica bit će jedan od prioriteta belgijskog predsjedanja, što uključuje dovršetak zakonodavnog posla na paktu o migracijama i azilu, o čemu je postignut dogovor tijekom španjolskog predsjedanja.
Fokus belgijskog predsjedništva bit će usmjeren i na raspravu o budućnosti EU-a, jačanje pozicije EU-a na globalnom planu i općenito na jačanje otpornosti EU-a. – Geopolitičke okolnosti u svijetu su nepovoljne i EU treba imati jači glas na globalnoj sceni, rekao je De Baets, podsjetivši i na ovogodišnje izbore u SAD-u, nelegalnu konkurenciju iz Kine, rusku agresiju na Ukrajinu i druge izazove.
U raspravi koja je uslijedila nakon predstavljanja prioriteta, belgijski veleposlanik dao je dodatna pojašnjenja na pitanja članova Odbora koja su se odnosila na prijepore oko Uredbe o genomskim tehnikama, etičku dimenziju kategorije umjetne inteligencije, proširenje Europske unije i utjecaju unutarnje političke situacije i nedostatka vladavine prava u nekim zemljama kandidatima na taj proces, stvaranje zdravstvene unije i njezine kompatibilnosti s osnivačkim ugovorima EU-a, itd.