Zagreb - Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić i članica Odbora Rada Borić sudjelovale su u utorak u Novinarskom domu u Zagrebu na panel-raspravi s temom: „Ostvarivanje ustavnog načela ravnopravnosti spolova u svjetlu Opće preporuke br. 40 CEDAW Odbora o jednakoj i uključivoj (paritetnoj) zastupljenosti žena u sustavima donošenja odluka“. Panel-raspravu organizirala je udruga Paritet sada za ravnopravnost spolova s ciljem otvaranja stručne i političke rasprave o zakonodavnim i institucionalnim koracima potrebnima za ostvarivanje stvarne ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj, u svjetlu Opće preporuke br. 40 CEDAW Odbora.
Rasprava je okupila nekoliko veleposlanika, predstavnike i predstavnice relevantnih institucija, brojne stručnjake i stručnjakinje, kao i predstavnice organizacija civilnog društva.
Na početku je sudionike pozdravila predsjednica udruge Paritet sada za ravnopravnost spolova Dubravka Šimonović koja je navela da su dosadašnji napori uglavnom bili fokusirani na povećanje broja žena putem kvota, dok Preporuka br. 40 uvodi koncept jednake zastupljenosti, odnosno pariteta, kao temeljnog stupa demokratskog upravljanja. Podsjetila je da se ove godine obilježava 45 godina od stupanja na snagu CEDAW konvencije te 15 godina od donošenja Istanbulske konvencije.
Uvodno izlaganje o Općoj preporuci br. 40 održala je međunarodna stručnjakinja, bivša članica CEDAW Odbora te predsjednica procesa izrade Opće preporuke br. 40 Nicole Ameline. Naglasila je da navedeni dokument predstavlja važnu prekretnicu u tumačenju Konvencije UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, koju je Republika Hrvatska prihvatila 1992. godine te koja je sastavni dio pravnog poretka Republike Hrvatske. Ključni elementi Preporuke uključuju puni paritet (50:50) kojim se ravnopravnost ostvaruje putem jednake, odnosno paritetne zastupljenosti žena u svim tijelima odlučivanja, sustavni pristup koji obuhvaća izborne liste, izvršnu vlast, imenovanja, sudstvo i međunarodna tijela, intersekcionalnost kroz uključivanje žena iz marginaliziranih skupina te odgovornost političkih stranaka koje imaju ključnu ulogu u provedbi pariteta. Ameline je također navela da je odredba o paritetu ugrađena u francuski Ustav 1999. godine, a za to je bila nužna politička volja.
Na panel raspravi „Izazovi u nacionalnoj provedbi Opće preporuke br. 40 CEDAW Odbora: uloga različitih dionika i daljnji koraci“ sudjelovali su Irena Sarta, ovlaštena za poslove ravnatelja u Uredu za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, pravni savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Nebojša Paunović, zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Anica Ježić, donedavni sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske Goran Selenac te Sanja Sarnavka, iz Zaklade za ljudska prava i solidarnost Solidarna.
Predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić istaknula je da je pitanje ravnopravnosti spolova ujedno i pitanje kvalitete demokracije te učinkovitosti sustava donošenja odluka. Istaknula je kako Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora ima važnu zakonodavnu i nadzornu ulogu: sudjeluje u zakonodavnom procesu kroz mišljenja i amandmane te prati provedbu relevantnih propisa i međunarodnih obveza, uključujući CEDAW. Naglasila je da Hrvatska ima razvijen zakonodavni okvir koji jamči ravnopravnost spolova i propisuje kvote na izbornim listama, uz financijske poticaje i sankcije. Upozorila je da je, unatoč tome, zastupljenost žena u parlamentu i dalje tek oko jedne trećine, što upućuje na ograničenja u provedbi propisa, uključujući formalno poštivanje kvota, izostanak tzv. zip-modela i nedovoljno učinkovite sankcije. Posebno je istaknula ključnu ulogu političkih stranaka u oblikovanju izbornih lista i naglasila da bez promjena unutar stranaka nema stvarnog napretka te je dala primjer Statuta SDP-a koji predviđa zip-model prilikom kandidiranja za sve pozicije u stranci. U kontekstu CEDAW preporuka ukazala je na potrebu razmatranja prelaska s kvotnog na paritetni model zastupljenosti (50:50), uz kombinirani pristup koji uključuje ustavno definiranje načela i njegovu razradu kroz zakonodavstvo. Zaključno je istaknula da Odbor za ravnopravnost spolova može imati inicijativnu i nadzornu ulogu u poticanju izrade nacionalnog akcijskog plana, dok je odgovornost za njegovo donošenje na Vladi Republike Hrvatske. Naglasila je da ključni izazov ostaje dosljedna provedba postojećih propisa i promjena političke prakse kako bi se formalna ravnopravnost pretvorila u stvarnu i održivu zastupljenost žena u procesima odlučivanja.
Članica Odbora za ravnopravnost spolova Rada Borić istaknula je kako Republika Hrvatska ima kvalitetan zakonodavni okvir, ponajprije zahvaljujući usklađivanju s pravnom stečevinom Europske unije. Ujedno je upozorila da se europske direktive u hrvatsko zakonodavstvo često prenose na restriktivan način.
U raspravi je otvoreno pitanje intersekcionalnosti, posebno višestruke diskriminacije žena s invaliditetom. Naglašeno je da se ravnopravnost spolova mora promatrati ne samo kao političko načelo, već kao temeljno ljudsko pravo. Također je istaknuto da sama brojčana zastupljenost žena u politici nije dovoljna, već je ključno osigurati njihovu stvarnu moć i utjecaj u procesima odlučivanja. Ukazano je i na potrebu suzbijanja stereotipa te razvoja novih mehanizama i alata prilagođenih suvremenim okolnostima, u kojima se bilježe trendovi obeshrabrivanja žena za političko sudjelovanje, usporavanje napretka, pa čak i nazadovanje u ostvarivanju ravnopravnosti spolova. Kao ilustrativan primjer navedena je praksa s izbora u Hrvatskoj, gdje liste koje nisu imale dovoljan udio žena nisu sankcionirane, dok je kažnjena stranka koja nije imala dovoljan broj muškaraca, pri čemu se ocjenjuje da svrha odredbe o podzastupljenom spolu nije bila adekvatno uzeta u obzir. Iznesen je i stav da bi se načelo pariteta kvalitetnije moglo ugraditi na ustavnoj razini, iako je to politički zahtjevniji put, nego kroz izmjene Zakona o ravnopravnosti spolova. Zaključno je naglašeno da je za postizanje stvarnog pariteta nužno sustavno obrazovanje o ravnopravnosti spolova.