Zagreb – Odbor za europske poslove, na čelu s predsjednikom Domagojem Ivanom Miloševićem, održao je u srijedu sastanak s izaslanstvom Odbora za europske poslove Nacionalne skupštine Mađarske koje je predvodio predsjednik toga odbora Richárd Hörcsik.
Mađarska strana susrela se i s potpredsjednikom Sabora akademikom Željkom Reinerom te predsjednikom Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu Perom Ćosićem i članovima toga Odbora.
Domaćin izaslanstvu mađarskog Odbora za europske poslove Milošević uvodno je predstavio hrvatske prioritete predsjedanja EU-om, govorio je o utjecaju izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU te ulasku Hrvatske u Schengenski prostor. Govoreći o prioritetima: zapošljavanju i gospodarskom rastu, vanjskoj i unutarnjoj sigurnosti, prometnom i energetskom povezivanju te proširenju Unije posebno je naglasio kako će, kad je riječ o prometnom povezivanju, naglasak biti na željezničkoj tresi Rijeka – Zagreb – Budimpešta. Govoreći o sigurnosti, Milošević je rekao kako nije cilj samo zaštita sigurnosti vanjskih granica Unije već i osiguranje stabilnost i sigurnosti unutar EU-a. U tom kontekstu govorio je i o migracijama te rekao kako podržava razuman i fleksibilan pristup ovom izazovu. Milošević je spomenuo i kako podržava jačanje suradnje država kroz projekt Inicijativa triju mora
U razgovoru s Miloševićem Hörcsik je istaknuo kako Hrvatska i Mađarska imaju vrlo dobre veze, naglasivši kako se one posebno očituju u međuparlamentarnoj suradnji i susretima zastupnika obaju parlamenta te dao potporu predstavljenim prioritetima predsjedanja. Govorio je o poziciji država srednje Europe istaknuvši kako smatra da upravo te države mogle biti motor gospodarskog razvoja Unije. Iskazao je mađarsku potporu hrvatskom ulasku u Schengen te naglasio kako to nije samo pitanje prelaska granica već i zaštite europskih vrijednosti. Govoreći o daljnjem proširenju Unije, posebno na jugoistok Europe istaknuo je to za Mađarsku predstavlja važno i političko i gospodarsko pitanje te da isto podupiru.
Sugovornici su se ložili kako se u bilateralnim odnosima dviju država treba fokusirati na sve one pozitivne segmente kojih je puno više nego otvorenih pitanja, naglasivši da je jedino otvoreno pitanje Ine i Mola.
Potpredsjednik Sabora akademik Reiner u uvodnom obraćanju mađarskoj strani je rekao kako se dobri i prijateljski odnosi dviju država očituju u nizu pokazatelja od zajedničkih povijesnih veza, kulture, zaštite manjina, kontinuiranim razmjenama posjeta na svim razinama te posebice razvijanjem parlamentarne diplomacije.
I Reiner i Hörcsik složili su se da taj vid diplomacije pruža slobodu razmjene mišljenja među zastupnicima i izravnije stavove o nizu tema. U nastavku su razgovarali o iskustvima predsjedanja EU-om i hrvatskim prioritetima te položaju manjina, istaknuvši zadovoljstvo odnosima obaju država prema zaštiti prava nacionalnih manjina. Sugovornici su se složili kako i Hrvatska i Mađarska mogu poslužiti drugim državama Unije kao dobar primjer kontinuiranog poštivanja prava manjina koja među ostalim podrazumijevaju pravo na korištenje jezika, obrazovanja, očuvanja kulturnog identiteta i ogledaju se u predstavnicima manjima u parlamentima obiju država.
Na sastanku s predsjednikom i članovima Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu sudjelovale su i predstavnice Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, državna tajnica Nikoline Brnjac i pomoćnica ministra Duške Kunštek. Predsjednik Odbora Ćosić rekao je kako Hrvatska i Mađarska surađuju u nizu područja, od energetike, prometa, obrane, do pitanja manjina i kulture te rekao kako dvije države dijele tri važna prometna pravca: Rijeka-Budimpešta, Ploče-Budimpešta i Rajna-Dunav. Istaknuo je i kako postoje veliki potencijali za jačanje suradnje kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem te kroz Inicijativu triju mora. – Važno je da ova inicijativa zaživi je će doprinijeti ne samo razvoju regije već i cijele Unije i otvoriti novo tržišno povezivanje, budući da se ova inicijativa veže uz Put Svile, zaključio je Ćosić.
U nastavku se razgovaralo o novoj zakonodavnoj regulativi usmjerenoj k modernizaciji željeznica te osnaživanju plovidbe unutarnjim plovnim putevima. U tom kontekstu državna tajnica Brnjac detaljno je predstavila investicije u željezničkom prometu, govorila je o Transeuropskoj mreži prometnica (TEN-T) te obnavljanju Sporazumu o prekograničnoj željezničkoj suradnji Hrvatske i Mađarske, a pomoćnica ministra Kunštek dala je pregled suradnje dviju država i predstavila zakonodavni okvir vezan uz unutarnje plovne putove posebno vezane uz rijeke Dunav i Dravu.
Članovi mađarskog izaslanstva rekli su kako daljnji gospodarski razvoj počiva na razvoju infrastrukture, kako prometne, tako i energetske te kako su za taj razvoj važna europske sredstva. Složili su se s potrebom jačanja suradnje dviju država u željezničkom, cestovnom i riječnom prometu, kao i suradnje kroz inicijativu triju mora i TEN-T mrežu.
Na svim sastancima mađarska strana iskazala je spremnost da Hrvatskoj pruži svu moguću pomoć koja će joj biti potrebna u pripremi skorog predsjedanja Europskom unijom.