Zagreb – U Hrvatskome saboru u ponedjeljak je održan prvi dio sastanka Pododbora za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PSVE) s temom „Reykjavik follow-up: Uloga Parlamentarne skupštine Vijeća Europe i parlamentaraca u poboljšanju pravovremene i učinkovite provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava".
Pododbor za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava, dio je Odbora za pravne poslove i ljudska prava PSVE-a, a razmatra pitanja koja se odnose na provedbu presuda ESLJP-a, utvrđuje eventualna kršenja Europske konvencije o ljudskim pravima ili njezinih protokola, te surađuje s nacionalnim parlamentarnim izaslanstvima s ciljem pronalaženja učinkovitih rješenja.
Na sastanku su sudjelovali članovi Pododbora - predstavnici nacionalnih izaslanstava u PSVE-u, stručnjaci, kao i zastupnici Vlada pred Europskim sudom za ljudska prava, a uoči radnog dijela sastanka u kojem su održana tri javna saslušanja, sudionicima su se obratili i predstavnici hrvatske Vlade i Sabora: potpredsjednik Sabora i izaslanik predsjednika Sabora Furio Radin, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i voditeljica izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini VE Marijana Balić.
Marijana Balić istaknula je zadovoljstvo što se sastanak Pododbora održava u Hrvatskoj koja može poslužiti kao primjer dobre prakse u izvršenju presuda Europskog suda za ljudska prava, podsjećajući kako taj sud ima ključnu ulogu u zaštiti temeljnih prava i sloboda pojedinaca diljem Europe te služi kao čuvar Europske konvencije o ljudskim pravima, ugovora čiji je potpisnik Hrvatska od 1997., čime se i Hrvatska obvezala na poštivanje načela sadržanih u Konvenciji i poštivanje presuda Suda.
Ističući važnost pravodobnog i učinkovitog provođenja presuda, upozorila je na nužnost suradnje svih relevantnih dionika, uključujući parlamentarce i nacionalne parlamente, s obzirom na to da parlamentarci igraju ključnu ulogu u donošenju zakona i politika koji su usklađeni s odlukama Suda. - Saborski zastupnici, kao predstavnici naroda, imaju odgovornost osigurati da ovaj proces bude jasan i jednostavan te da građani budu u potpunosti informirani o napretku u provedbi presuda, istaknula je Balić.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica dao je kratki prikaz stvaranja pravnog i institucionalnog okvira RH koji se odnosi na ljudska prava, a posebno se osvrnuo na važnu ulogu Ureda zastupnika RH pred ESLJP-om kao stručne službe kojoj je cilj kvalitetna obrana interesa Republike Hrvatske u postupcima pred Europskim sudom za ljudska prava i Odborom ministra Vijeća Europe, kao i upoznavanje šire javnosti i građana s konvencijskim pravom i sudskom praksom Europskog suda. Pojasnio je kako u hrvatskom institucionalnom okviru postoji nekoliko mehanizama za izvršenje presuda i odluka Suda, a njih čine zastupnica RH i nacionalna koordinatorica za izvršenje presuda i odluka ESLJP, Odjel za koordinaciju izvršenja presuda i odluka Suda u njenom Uredu te Stručni savjet za izvršenje presuda i odluka Suda. – Ovako ustrojen mehanizam omogućuje RH da sustavno i multidisciplinarno koordinira i prati izvršenje presuda i odluka Suda, a ti se mehanizmi i dalje nadograđuju i unaprjeđuju, kazao je Malenica.
- Republika Hrvatska trenutno ima 84 presude Europskog suda za ljudska prava u postupku izvršenja pod nadzorom Odbora ministra Vijeća Europe, među kojima su postupci u kojima je utvrđena ponavljajuća povreda, rekao je Malenica, a dio tih povreda odnosi na pravosudni i zatvorski sustav. S tim u vezi kazao je kako RH posljednjih godina čini značajne iskorake u postizanju efikasnijeg pravosuđa, kao i modernizacije i rasterećenja zatvorskog sustava te osnaživanja prava zatvorenika.
Potpredsjednik Sabora i izaslanik predsjednika Sabora Furio Radin kazao je kako put Hrvatske do članstva u Vijeću Europe nije bio nimalo lagan, posebice u svjetlu tadašnjeg poslijeratnog razdoblja, no kako je pokazala kako se u razmjerno kratkom vremenu može prijeći put od jednostranačkog totalitarnog sustava do usvajanja demokratskih vrijednosti i članstva u društvu najrazvijenijih demokracija svijeta. Poručio je nazočnima kako su njihova izlaganja na ovome sastanku izuzetno važna za sve države sudionice, posebice u svjetlu nedavno održanog sastanka na vrhu Vijeća Europe u Reykjaviku na kojemu su države članice Europske konvencije o ljudskim pravima ponovno ukazale na ključnu važnost izvršenja presuda Suda kao i na učinkovitost nadzora tih procesa, kako bi se osigurala dugoročna održivost, cjelovitost i vjerodostojnost konvencijskog sustava.
- Hrvatski sabor pridonosi radu Europskog suda za ljudska prava kroz nekoliko mehanizama, od kojih je najznačajniji usvajanje potrebnih zakonodavnih mjera kako bi se uklonili nedostatci u zakonodavnom uređenju zbog kojih je došlo do povrede ljudskih prava što također uključuje izmjene i dopune postojećih zakona, kako bi bili u suglasju s europskim standardima zaštite ljudskih prava i s onim što većina građana smatra pravednim, kazao je Radin, dodavši da je Hrvatska na dobrom putu, što pokazuje i podatak da je broj presuda u odnosu na Republiku Hrvatsku koje zahtijevaju promjenu legislative vrlo mali. – Ključno je da na presude ne promatramo kao kritiku, već kao priliku za rast, kazao je potpredsjednik Radin.
U radnom dijelu sastanka održana su javna saslušanja o tri teme: „Provedba presuda Europskog suda za ljudska prava u Hrvatskoj“, „Odgovornost vlada za provedbu presuda ELJP-a: uloga parlamentaraca i PSVE-a“, te „Predlaganje i provođenje reformi potrebnih za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava – uloga parlamentaraca“.
Zastupnica RH pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik, ujedno i nacionalna koordinatorica za izvršenje presuda i odluka ESLJP-a, govorila je o provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava u Hrvatskoj. Napomenuvši kako je Europska konvencija o ljudskim pravima ispod Ustava RH, ali iznad hrvatskih zakona, detaljno je objasnila mehanizam izvršenja presuda u koji su uključeni Ured zastupnice pri ESLJP, Odjel za koordinaciju izvršenja presuda i odluka Suda istoga Ureda, te Stručni savjet za izvršenje presuda i odluka ESLJP, međuresorno i međuinstitucionalno stručno tijelo koje ima zadaću utvrđivanja mjera izvršenja presuda i odluka ESLJP-a te praćenja njihove implementacije u tijelima koje predstavljaju u Savjetu. Pojasnila je kako su članovi Savjeta stručnjaci iz svih ministarstava imenovani od strane ministra, državnih agencija i ureda, te predstavnici Ustavnog suda RH, Vrhovnog suda RH i Državnog odvjetništva RH, te svih viših sudova i Državnog odvjetništva. U savjetu su prema potrebi zastupljene i nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava, poput Ureda pučkog pravobranitelja, Ureda pravobranitelja za djecu, Ureda pravobranitelja za ravnopravnost spolova, Ureda pravobranitelja za osobe s invaliditetom, kao i organizacije civilnog društva radi ukazivanja na specifična pitanja/probleme povezane s izvršenjem presuda ESLJP.
- Uspostavom Stručnog savjeta, koji ove godine obilježava 10 godina postojanja, ojačana je svijest o kolektivnoj odgovornosti izvršenja te je na nacionalnoj razini povećana učinkovitost izvršenja, što osigurava prevenciju budućih povreda, odnosno, ojačani su nacionalni kapaciteti za izvršenje presuda te stvoreni uvjeti za razvoj suradnje i koordinacije svih dionika postupka izvršenja, istaknula je Stažnik.
Nadalje je objasnila ulogu Nacionalnog koordinatora, odnosno zastupnika RH pred ESLJP, koji obavještava nacionalna tijela i medije o presudama ESLJP-a i povredama utvrđenim u njima, osigurava prijevod presude/rješenja na hrvatski jezik, popunjava Preliminarni upitnik koji sadrži podatke potrebne tijelima za definiranje njihove nadležnosti za izvršenje i poziva nadležna tijela putem članova Stručnog vijeća da dostave informacije o pojedinačnim i općim mjerama koje su već proveli ili planiraju provesti. Kako je navela Stažnik, ovakav koncept prepoznat je kao jedan od dobrih praksi u okviru Vijeća Europe.
Stažnik se osvrnula i na ulogu Hrvatskoga sabora u izvršenju presuda ESLJP-a te podsjetila da kao zastupnica pred ESLJP kontinuirano informira članove nadležnih Odbora Hrvatskog sabora o svakoj presudi/odluci Europskog suda za ljudska prava, te uzrocima povrede Konvencije. Istaknula je kako je ESLJP donio mali broj presuda u odnosu na Republiku Hrvatsku koje zahtijevaju promjenu legislative. - Stoga, dodala je, Hrvatski sabor u izvršenju presuda ESLJP protiv RH do sada nije sudjelovao neposredno u definiranju mjera izvršenja.
Govoreći o stanju izvršenja presuda ESLJP u RH, Stažnik je ponovila kako RH ima trenutno 84 presude u postupku izvršenja pod nadzorom Odbora ministara Vijeća Europe (OMVE). U pojačanom nadzoru OMVE se mahom nalaze predmeti određene kompleksne problematike, kao što je to slučaj s grupom presuda protiv RH u kojima je ESLJP našao povredu prava vlasništva vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci (Statileo grupa protiv Hrvatske) te nedavna presuda iz 2021. koja se tiče neodgovarajućeg tretmana migranata i u kojoj je Sud utvrdio niz povreda Konvencije (presuda M.H. i drugi protiv Hrvatske).
„Odgovornost vlada za provedbu presuda ESLJP-a: uloga parlamentaraca i PSVE-a“ bila je druga tema javnoga saslušanja o kojoj su govorili Petr Konůpka, zastupnik Vlade Češke Republike pred ESLJP, Simona Drenik Bavdek, savjetnica pučkog pravobranitelja i pomoćnica voditelja Centra za ljudska prava pri Pučkom pravobranitelju Republike Slovenije i Clare Brown, iz Odjela za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava VE.
Konůpka je govorio o iskustvima i praksi Češke Republike u provedbi presuda i odluka ESLJP-a te pokušajima da se u taj proces što više uključe i parlamentarci. Pojasnio je kako je Češka oformila Odbor eksperata koji uključuje predstavnike svih ministarstava, najviših sudova, civilnoga društva, akademske zajednice, nevladinih organizacija, ali i dva senatora gornjeg i dva zastupnika donjeg doma parlamenta. – Ovaj Odbor, kao i Stručni savjet u Hrvatskoj ima savjetodavnu ulogu, nema izvršne ovlasti, može davati preporuke, i elaborirane, duboke analize, ali pridonosi transparentnosti procesa, kazao je Konůpka. Što se tiče uloge parlamenta, kazao je da u ovim procesima značajnu ulogu igra i Odbor za ustavna i pravna pitanja Zastupničkog doma, koji organizira okrugle stolove o važnim temama vezanim uz provedbu presuda, pripremu nacrta amandmana itd.
Simona Drenik Bavdek, savjetnica pučkog pravobranitelja Republike Slovenije navela je nekoliko pozitivnih primjera izvršenja presuda strazburškog suda za ljuska prava u Sloveniji, pri čemu je naglasila kako je vrlo važno ojačati domaće administrativne kapacitete i koordinacijske aktivnosti za takve procese. – Ključni uvjet je i postojanje političke volje, dobra politička klima, posebno kod teških slučajeva, kazala je. I ona je ukazala na nedovoljnu prisutnost parlamentarne dimenzije u tome procesu koja bi doprinijela njegovoj transparentnosti i vidljivosti.
Clare Brown iz odjela za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava VE osvrnula se na izvršenje presuda ESLJP, posebno onih pod nadzorom Odbora ministara VE, kao i na ulogu parlamenata u tim procesima. Ustvrdila je da mnoge zemlje tek trebaju izgraditi strukturu koja bi omogućila učinkovito izvršenje presuda, i to takvu koja bi bila stabilna, s dovoljno eksperata, a koja bi uključivala i nacionalne parlamente i njihove nadležne odbore koji bi pratili slučajeve i procese izvršenja presuda Suda. Jedan od načina uključivanja parlamentaraca, smatra Brown, je i podnošenje izvješća u parlamentu o stanju izvršenja presuda i implementacije odluka Suda.
Posljednje, treće saslušanje s temom „Predlaganje i provođenje reformi potrebnih za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava – uloga parlamentaraca“, bio je prilika da zastupnica Sobranja Republike Sjeverne Makedonije Maja Moračanin i Bojana Nikolin iz Odjela za izvršenje presuda ESLJP VE upoznaju sudionike s konkretnim primjerima provođenja presuda i implementacija odluka Suda zbog kojih su izvršene promjene nacionalne legislative, a tiču se slučaja „legaliziranja promjene spola u osobnim dokumentima“ u Republici Sjevernoj Makedoniji te slučaju „nestalih beba“ u Republici Srbiji.
Sastanak Pododbora za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava Parlamentarne skupštine Vijeća Europe nastavlja se u utorak javnim saslušanjem o temi „Slučajevi klevete: Potreba za reformom zakonodavstva“.