Zagreb - Predsjednik Odbora za europske poslove Ivan Domagoj Milošević, članovi Odbora za europske poslove i Odbora za pravosuđe održali su u četvrtak sastanak s povjerenicom Europske komisije za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Verom Jourovom.
Povjerenica EK Jourova uvodno je predstavila protekle i aktualne prioritete svojega resora, posebno u okolnostima brojnih izazova s kojima se EU susreće. – Zaštita temeljnih prava i sigurnost građana, zaštita potrošača, kvalitete hrane i proizvoda, zaštita osobnih podataka, sprječavanje neprimjerenih internetskih sadržaja, borba protiv nasilja nad ženama i poštivanje vladavine prava i dalje ostaju u fokusu našega djelovanja, kazala je Jourova. Istaknula je da Europa, osim što treba biti usmjerena na postizanje unutarnje gospodarske stabilnosti i sigurnosti, istovremeno treba razmišljati o jačanju svoje uloge na globalnom planu, vanjskoj politici i trgovini.
Pitanje smanjenja kohezijskih sredstava u sljedećem razdoblju, utjecaj ovakve kohezijske politike na Hrvatsku i ostale države istoka i jugoistoka Europe te općenito smanjenje sredstava u proračunu EU-a nakon Brexita, bile su dominantne teme rasprave koja je uslijedila nakon uvodnoga izlaganja povjerenice Jourove.
- Građanima treba osigurati stabilnost, treba nastaviti i s obrambenim projektima i mi na tome trebamo raditi i s manje sredstava u proračunu, a zemlje se moraju prilagoditi novoj situaciji, kazala je Jourova. Pritom je podsjetila na Bijelu knjigu Junckerove komisije u kojoj su navedeni mogući smjerovi i scenariji budućnosti Europe. Osvrnuvši se na probleme u poštivanju vladavine prava u pojedinim zemljama članicama EU-a, Jourova je istaknula da pravosuđe mora biti neovisno i bez političkih utjecaja.
Saborski su zastupnici iznijeli i svoja razmišljanja o aktualnim zbivanjima u EU-u, među ostalim o utjecaju unutarnjih migracija i iseljavanju obrazovanih mladih ljudi iz istočnih u zemlje zapadnog dijela EU-a te je još jednom naglašena zabrinutost zbog smanjenja kohezijskih sredstava kao važnog elementa solidarnosti između većih i razvijenijih i manjih i manje razvijenih zemalja EU-a.
Razgovaralo se i o mogućnostima pronalaženja zakonskog rješenja na razini EU-a za kolektivno obeštećenje potrošača u situacijama poput slučaja Franak te drugim sličnim slučajevima u državama članicama EU-a.