Članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić u Saboru predstavila Godišnja izvješća Suda za 2023.: Hrvatska ocijenjena kao jedna od najboljih država članica EU-27 po javnim nabavama u kojima cijena nije odlučujući kriterij

Zagreb – Na zajedničkoj sjednici saborskih Odbora za financije i državni proračun, Odbora za europske poslove, Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije, Odbora za gospodarstvo i Odbora za poljoprivredu, kojom je predsjedao Boris Lalovac, članica Europskog revizorskog suda (ERS) Ivana Maletić predstavila je u srijedu u Hrvatskom saboru Godišnja izvješća Suda za 2023. godinu, uključujući izvješća o Fondu za oporavak i otpornost te industrijsku politiku EU-a.

EU proračun 2023. iznosio je 191,2 milijardi eura, a iznos obuhvaćen revizijom 161,2 milijarde eura.  U 2023. ukupna procijenjena stopa pogreške iznosi 5,6 % što je iznad stopa utvrđenih  2022. (4,2%) i 2021. (3,0%).  

Utvrđena stopa pogreški je rekordno visoka u 2023. u području kohezijske politike i iznosi 9,3 %. Godinu prije stopa pogreški je bila 6,4 %, a 2021. 3,6 %.

Revizorski sud od 2019. izdaje negativno mišljenje na rashodnu stranu EU proračuna uslijed utvrđenih stopa nepravilnosti u korištenju EU sredstava koje su kontinuirano iznad praga prihvatljivosti od 2 posto.

Ovako visokoj razini pogreški,  najviše su doprinijeli ubrzana provedba zbog završetka korištenja sredstava u okviru kohezijske politike za razdoblje 2014. –2020. te istovremeno korištenje sredstava Fonda za oporavak i otpornost, te činjenica kako značajno povećana sredstva stvaraju dodatan pritisak na države članice te je povećan rizik u pogledu njihove sposobnosti da zajamče pravilnost potrošnje, pojasnila je Ivana Maletić.

Neprihvatljivi projekti zauzimaju najveći udio u stopi pogreške koju je Sud procijenio, a zatim neprihvatljivi troškovi te kršenja pravila o javnoj nabavi.

Hrvatska se, po prvi put nakon šest godina kontinuiranih revizija (od 2017.-2022.) nije našla u uzorku obuhvaćenih država članica za kohezijsku politiku, zahvaljujući činjenici da u tih šest godina nije pronađena niti jedna kvantificirana pogreška (pogreška koja ulazi u izračun stope pogreški i zahtjeva financijsku korekciju primljenih iznosa). Osim toga, prema izvješću o javnim nabavama (Tematsko izvješće 28/2023: Javna nabava u EU-u: Manje tržišnog natjecanja za ugovore dodijeljene za radove, robu i usluge u desetogodišnjem razdoblju do 2021.) Hrvatska je ocjenjena kao jedna od najboljih država članica koja je na vrhu ljestvice EU-27 po javnim nabavama u kojima cijena nije jedini odlučujući kriterij (strateške javna nabava) te njihov udio u Hrvatskoj iznosi 96,4%. Dodatno, udio postupaka u kojima nije bilo poziva na podnošenje ponuda smanjio se za oko dvije trećine s 39% u 2013. na 14% u 2021. Ovim značajnim smanjenjem, Hrvatska je na 11. mjestu najboljih rezultata među EU-27 u 2021. Sukladno tome, zbog dobrog sustava javne nabave, kvalitetnog sustava revizija i kontrola te činjenica da u zadnjih šest godina nije pronađena niti jedna kvantificirana pogreška Hrvatska je ove godine izuzeta iz uzorka.

Pogreške utvrđene u kohezijskoj politici pokazatelj su svim državama, neovisno o tome jesu li ili ne bile obuhvaćene revizijom, da je 2023. pod povećanim pritiskom i većom od uobičajene razine pogreški što je poziv svima na pojačane i dodatne kontrole.

Nalazi Revizorskog suda u području Fonda za oporavak i otpornost drugačije su prirode i odnose se na ocjenu jesu li ključne etape i ciljne vrijednosti zadovoljavajući ispunjene kako je to ocijenila Europska komisija. Sud je ispitao 23 od 37 isplata bespovratnih sredstava izvršenih u 2023. u korist 17 država članica, kao i je li u zadovoljavajućoj mjeri dostignuto 325 ključnih etapa i 127 ciljnih vrijednosti. Revizijom su obuhvaćene sve države kojima su isplaćena sredstva u 2023. pa tako i Hrvatska. Utvrđeno je ukupno 16 kvantitativnih (nedostaci u kojima se može utvrditi pogrešno isplaćen iznos sredstava), 36 kvalitativnih nalaza (koji često uključuju administrativne pogreške i nemaju financijske implikacija) te 19 sistemskih nedostataka (koji se odnose na informacijske i kontrolne sustave). Nedostaci su utvrđeni u isplatama za svaku od 17 država obuhvaćenih revizijom, ali najvećim dijelom se odnose na pogreške u radu Komisije, a ne država članica jer je riječ o reviziji komisijinih ocjena ispunjavanja zadanih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti.

U slučaju Hrvatske utvrđena su dva kvalitativna nalaza koja se odnose  na mjeru „Jačanje konkurentnosti poduzetnika i poticanje zelene i digitalne tranzicije turističkog sektora“. Ovi nalazi su za Hrvatsku pozitivni jer je unatoč iznosima u tekstu Provedbene odluke Vijeća za koje je Sud utvrdio da su pogrešni, dodijelila veće iznose sredstava poduzetnicima prema planiranoj procjeni troškova za tu mjeru. Hrvatska je tako izvršila i potpisala ugovora s poduzetnicima u iznosu od 82,9 milijuna eura, a ne kako je pisalo u Odluci - 29 milijuna eura. Zahvaljujući tome, Komisiji je Sud za ovaj slučaj utvrdio samo kvalitativnu pogrešku koja se odnosi na krivi iznos upisan u Odluci. 

Izvješće Suda o apsorpciji sredstava Fonda za oporavak i otpornost (Tematsko izvješće 13/2024: Iskorištavanje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost: Napreduje se uz kašnjenja te i dalje postoje rizici za dovršetak mjera te stoga i za postizanje ciljeva RRF-a)  pokazuje da je Hrvatska među najbržim članicama u ispunjavanju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te u primljenim isplatama. Jedina je država, uz Italiju, kojoj je isplaćena peta isplata sredstava. Izvješće ipak u cjelini za sve države članice ukazuje na značajna kašnjenja što predstavlja rizik da projekti neće biti dovršeni u zadanim rokovima (do 31. kolovoza 2026.).